Na farmi Orbanić tek je jedna krava u pet godina trebala tradicionalno liječenje

U Italiji i Sloveniji se mlijeko koje je proizvedeno bez silaže, bez sjenaže, gdje se krave hrane samo sa suhim sijenom, posebno deklarira. Kod nas još nitko ne razumije o čemu pričamo, kaže iskusni stočar i mljekar, Silvano Orbanić koji surađuje s tvrtkom AHV.

Nedaleko Pazina, u selu Kašćergani, smještena je farma sa 70 muznih krava koja s podmlatkom ukupno u štali ima 125 grla. Pretežito su smeđe pasmine s proizvodnjom od oko 8.000 litara mlijeka godišnje.

Ovdje se proizvode i jogurti te sirevi (svježi, polutvrdi i tvrdi) koje vlasnici uglavnom prodaju direktno krajnjem potrošaču. Specifičnost je što mlijeko dolazi od pasmine izvrsne za izradu mliječnih proizvoda, a razlog tome je kappa kazein BB.

Kako smo čuli, proizvođačima sira najvažnija osobina mlijeka je njegov kemijski sastav, obzirom da odgovarajući sastav proteina rezultira višim prinosom. Pri proizvodnji sira od kravljeg mlijeka, ključnu ulogu ima upravo navedeni kazein koji se ubraja u mliječne bjelančevine.

Sir koji nastaje iz mlijeka bogatim njime, zgrušava se 25 posto brže i puno je čvršći, dok je prinos za 10 posto veći. U smeđoj pasmini oko 35 posto populacije ima BB gen i zbog toga je ona najbolji izbor za sirenje.

Hranidba isključivo sa suhim sijenom
Sirana Orbanić otvorena je 2012., međutim obitelj je u poljoprivredi unatrag gotovo tri desetljeća. Od početaka se bave mljekarstvom, nekada su sirovinu prodavali mljekarama, no zadnjih 12 godina prerađuju sami.

Vlasnik, Silvano Orbanić, govori kako je ideja da krenu sami u preradu tinjala u njemu još od 1994. kada je diplomirao agronomiju, smjer stočarstvo. Tada je i krenuo baviti se s blagom. Oduvijek je imao želju mlijeko prerađivati, kaže, ali financijski nije bilo izvedivo odjednom sve realizirati.

"U Istri imamo problem sa stočnom hranom pa su nam skuplji troškovi u proizvodnji mlijeka u odnosu na neke druge regije. A na našoj farmi, s ciljem što veće kvalitete, krave želimo hraniti isključivo sa suhim sijenom, ne silažama i sjenažama, što dodatno poskupljuje proizvodnju”, otkriva.

Kupci to prepoznaju, nastavlja, međutim susreću se kao proizvođači s problemom koji mori većinu hrvatskih poljoprivrednika - većina cijene uspoređuje s najjeftinijim proizvodima koje nalaze u trgovačkim lancima.

"Čim malo poskupimo slijede negativni komentari, a nitko ne razmišlja o troškovima koji ne prestaju rasti. Kvalitetna hrana ne može biti jeftina, a vrijedi razmišljati i koliko je zdrava prehrana važna u smislu preventive, kako ne bismo kasnije morali gasiti požare jer tada ne pitamo za trošak”, komentira. Uvjeren je kako će doći vrijeme da zdrava hrana bude na cijeni, što je već vidljivo u našem susjedstvu.

"U Italiji i Sloveniji se mlijeko koje je proizvedeno bez silaže, bez sjenaže, gdje se krave hrane samo sa suhim sijenom, posebno deklarira. Kod nas je situacija takva da još nitko ne razumije o čemu pričamo. Ne uzima nas se ozbiljno kada sami o tome govorimo, a s druge strane nemamo institucije koje bi ukazivale na prednosti i nedostatke određenog načina proizvodnje”, opisuje.

Antialergijsko mlijeko
Njegov je cilj u štali ići na proizvodnju beta-kazeina A2A2. "Kažu da je to antialergijsko mlijeko. U cijeloj Europi se ide na takvu proizvodnju, no u Hrvatskoj to nitko ne spominje i ništa se o tome ne zna. Jedan jedini kupac me do sada pitao imamo li takvo”, priča nam Silvano. Većinom imaju takve krave, nastavlja, iako štala nije kao takva deklarirana, ali znaju po bikovima.

"Već generacijama koristimo samo takve bikove - beta-kazein A2A2 i kappa kazein BB koji je pogodniji za sir. Kod nas to nikome ništa ne znači, dok u Sloveniji i Austriji krave koje nisu u tom tipu, jeftino prodaju samo da ih se riješe. Potom sve rade kako bi dobili deklaraciju da imaju štalu isključivo antialergijskog mlijeka”, opisuje.

Važno je naglasiti, smatra, kako 'vani' postoje institucije koje ukazuju na prednosti i nedostatke određene vrste proizvodnje, a kod nas ih nema.

"Je li ovo mlijeko antialergijsko ili ne, još nigdje u svijetu nije sto posto dokazano, no indicije postoje i ide se u tom smjeru", dodaje.

Kada je riječ o njima, smatra da u štali imaju jako malo krava koje bi trebalo maknuti jer nisu u tom tipu. Naime, puno ljudi mu je reklo kako druga mlijeka ne mogu piti, a njihova piju bez problema. "Znači da nešto u tome ima”, komentira.

Htio je u Sloveniji napraviti analize, dodaje, ali to bi ga koštalo nekoliko tisuća eura, pa se pitao: Čemu, kada javnost nije upoznata s prednostima?

AHV proizvodi
A kako bi kravama održali zdravlje, u sirani Orbanić godinama koriste većinu proizvoda tvrtke AHV (Animal Health Vision) čiji proizvodi su na prirodnoj bazi i registrirani kao dodatak hranidbi. Prvenstveno je tu Booster Bolus koji pomaže kod povećanja apetita i unosa suhe tvari gdje krava dobiva više minerala i energije iz hrane. Rezultat je bolja priprema za prijelazno razdoblje odnosno razdoblje teljenja i poboljšana učinkovitost tijekom laktacije s manje metaboličkih izazova.

"To je kod telenja jako bitno. No, tu su i drugi bolusi ili paste koji nadoknađuju također energiju i kalcij, što kravama često zna faliti. Druga grupa bolusa su oni koji održavaju otpornost vimena”, opisuje naš domaćin, dodajući kako je riječ o proizvodima Quick, Extra i Aspi Bolus.

AHV ne predviđa upotrebu svih proizvoda istovremeno, ali Silvano ih svojim životinjama ponekad daje odjednom čime, kaže, postiže izvrsnu učinkovitost. Krave na ovaj način steknu takvu otpornost da ”ne zna kada je zadnji puta koristio antibiotike od kada koristi ove dodatke”.