Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

27 Velj 2019

Na listi 10 najštedljivijih zemalja samo su dvije iz Europe, a iznenadit ćete se kad vidite tko najviše špara

Izvor: www.tportal.hr · Autor: Nikola Sučec  

Na listi 10 najštedljivijih zemalja samo su dvije iz Europe, a iznenadit ćete se kad vidite tko najviše špara

Svjetska banka početkom godine objavila je podatke o tome koje zemlje u svijetu najviše uštede. Štednja u ovom smislu ne smatra se samo razlikom između ukupnih primanja i troškova kućanstva, već se kroz omjer štednje prema cijelom BDP-u promatra i štednja države i poduzeća. Zanimljivo, na listi najvećih štediša tek su dvije zemlje iz Europe, dok su kraljevi štednje i dalje uvjerljivo na istoku Azije

Od 170 zemalja, koliko ih prati Svjetska banka, u grafikonu su izdvojene one s najboljim omjerom štednje u odnosu na BDP. Dok je globalni prosjek štednje 27 posto, ove su zemlje u 2017. uštedjele znatno više od toga.

Svjetski prvaci u štednji s više od 45 posto ušteđenog BDP-a su Singapur i Kina, dok su jedini predstavnici Europe na ovoj listi Irska i Švicarska s omjerom štednje od 36, odnosno 33 posto. Hrvatska je s omjerom od 25 posto štednje u odnosu na BDP za tri postotna boda bolja od prosjeka Europske unije koji iznosi 22 posto.

Singapurci su, s druge strane, uspjeli uštedjeti 45 posto BDP-a, kao i Kinezi. Zanimljivo, u proteklih deset godina stopa nacionalne štednje Singapura je u padu jer je 2007. godine iznosila čak 50 posto. S BDP-om od 323 milijarde dolara i prosječnom stopom rasta od sedam posto, Singapurci mogu dosta ušparati, a svoj uspjeh u prvom redu temelje na velikoj industrijalizaciji zemlje koja se provodila od 60-ih godina prošlog stoljeća, kada su s Hong Kongom, Tajvanom i Južnom Korejom postigli punu zaposlenost. U međuvremenu je Singapur izrastao u veliki logistički i financijski centar.

Kinezi, čiji je BDP lani rastao oko sedam posto, ako je vjerovati statistikama, uštedjeli su 45 posto BDP-a. Do prije nekoliko godina oni su bili najveći svjetski štediše, s rekordnom štednjom od 51 posto u 2007. godini. Iako kineski gospodarski rast usporava od 2002. godine, Kina danas ima radnu snagu od oko 806 milijuna ljudi i svjetski je lider u poljoprivrednoj i industrijskoj proizvodnji, rudarstvu i preradi ruda te proizvodnji potrošačke elektronike.

U trećem mirovinskom stupu možete nastaviti štedjeti i ako iselite iz Hrvatske
Vrlo su šparni i Irci, koji su prije deset godina bili na dalekom 72. mjestu. Kako im je to uspjelo? Riječ je o zemlji koja je do ulaska u Europsku uniju bila tradicionalno poljoprivredna, da bi se od 1973. okrenula tehnološki naprednim industrijama, međunarodnoj trgovini i transportu. Vrlo je važno reći da Irska ima i jako nisku stopu korporativnog poreza od samo 12,5 posto, zbog čega je privukla mnoge multinacionalne kompanije koje gledaju kako da si smanje porezne troškove.

A kako stoje Hrvati? Izgleda da je teška gospodarska kriza pojedince i državu barem donekle naučila pameti. Prije deset godina stopa nacionalne štednje iznosila nam je samo 22 posto, tijekom najteže krize 2011. godine spustila se na 19 posto, a od te godine stabilno raste te je sada na 25 posto, koliko iznosi i štednja susjedne Slovenije, čime smo vrlo blizu mjestu na ljestvici 10 najštedljivijih. Od susjednih zemalja vrijedi spomenuti Srbiju, u kojoj se štedi samo 14 posto BDP-a, Bosnu i Hercegovinu s 13 posto, Mađarsku s 25 posto te Italiju s 20 posto.


Komentari članka

Vezani članci

HNB: Hrvatski BDP bi u 2020. mogao pasti 9,7 posto, iduće godine porasti 6,2 posto

10.07.2020.

Navode kako će smanjenje robnog izvoza, zbog pada inozemne potražnje, i još veći pad turističkih prihoda nepovoljno djelovati na saldo tekućega i kapitalnog računa platne bilance, ali on bi trebao ostati pozitivan zbog smanjenja uvoza i veće apsorpcije eu

Samsung očekuje dobit od 23% za zadnja tri mjeseca

08.07.2020.

SAMSUNG (SSNLF), najveći svjetski proizvođač pametnih telefona, predviđa da je njegov profit skočio za više od 20% u posljednjem kvartalu, što sugerira da je tvrtka uspješno preživjela za sada najgore razdoblje krize za vrijeme pandemije koronavirusa.

U dva mjeseca zaradili 250 milijuna kuna prodajom proizvoda koji je svima trebao

04.07.2020.

S vremenom su uspjeli sklopiti ugovore s klijentima i proširiti se na tržište. Određena dezinfekcijska sredstva donirali su medicinskom osoblju diljem zemlje.

Amazon dostigao novu rekordnu vrijednost, Bezos se obogatio tijekom krize

03.07.2020.

Većina milijardera s recentno najvećim dobicima također je dio tehnološkog miljea. Među njima su izvršni direktor kompanije Tesla Elon Musk, koji je svom bogatstvu od 1. siječnja ove godine dodao 25,8 milijardi dolara, te osnivač tvrtke Zoom Video Communi

Tesla sada vrijedi više nego Toyota, Disney i Coca-Cola

03.07.2020.

U prvom tromjesečju ove godine tvrtka Elona Muska je, unatoč pandemiji novog koronavirusa, kupcima isporučila 88.400 električnih vozila. Od toga, većina - 76.200 - bili su Model 3 i Model Y. Prodano je i 12.200 automobila Model S i Model X.

Tag cloud

  1. 2018 članka imaju tag hrvatska
  2. 2076 članka imaju tag turizam
  3. 1573 članka imaju tag financije
  4. 1299 članka imaju tag izvoz
  5. 1077 članka imaju tag svijet
  6. 870 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1016 članka imaju tag trgovina
  8. 1048 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 724 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  10. 863 članka imaju tag investicije
  11. 951 članka imaju tag ict
  12. 1003 članka imaju tag EU
  13. 698 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 892 članka imaju tag industrija
  15. 790 članka imaju tag menadžment
  16. 933 članka imaju tag kriza
  17. 611 članka imaju tag maloprodaja
  18. 572 članka imaju tag marketing
  19. 399 članka imaju tag poticaji
  20. 505 članka imaju tag krediti
  21. 520 članka imaju tag tehnologija
  22. 441 članka imaju tag obrazovanje
  23. 283 članka imaju tag potpore
  24. 367 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 359 članka imaju tag eu fondovi
  26. 408 članka imaju tag prehrambena industrija
  27. 383 članka imaju tag porezi
  28. 361 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 386 članka imaju tag hnb
  30. 439 članka imaju tag banke
  31. 314 članka imaju tag osijek
  32. 427 članka imaju tag dzs
  33. 244 članka imaju tag koronavirus
  34. 312 članka imaju tag opg
  35. 334 članka imaju tag agrokor
  36. 386 članka imaju tag vlada
  37. 304 članka imaju tag hgk
  38. 348 članka imaju tag energetika
  39. 395 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici