Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

25 Lis 2018

Na što je Uljanik potrošio 855 milijuna kuna za koje je jamčila država?

Izvor: www.index.hr · Autor: R.A.  

Na što je Uljanik potrošio 855 milijuna kuna za koje je jamčila država?

PREMIJER Andrej Plenković jučer je na sjednici vlade najavio kako će sve ugovore Uljanika koji se odnose na državna jamstva provjeriti DORH.

"Mi ćemo sve ugovore koji postoje o gradnji brodova, a koji se odnose na ova jamstva, provjeriti zajedno s Državnim odvjetništvom RH i detaljno ispitati njihove pravne posljedice te na taj način pokušati koliko je to moguće najbolje zaštititi interese Republike Hrvatske", kazao je premijer Plenković nakon što je ministar financija Zdravko Marić predstavio izvješće o Uljaniku.

Također, Vlada je zadužila Ministarstvo financija da poduzme sve potrebne radnje radi plaćanja obveza po protestiranim državnim jamstvima koja su odobrena društvima Uljanik Grupe kako bi se smanjio, odnosno izbjegao daljnji trošak kamata.

Sada je jasno i zašto će sve istražiti DORH.

Naime, kako stoji u Marićevom izvješću, gradnja velikog broja brodova nije ni započeta iako je Uljanik dobio novac za njihovu gradnju, a za ta sredstva je jamčila država.

Kako se može vidjeti u dokumentu, država je u jednom trenu izdala jamstva za 1.069 milijardi kuna, a čak 855 milijuna kuna nije utrošeno na brodove koji su se trebali izgraditi tim novcima. U izvješću se ne navodi na što je bio utrošen taj novac.

Bez kamata 4,3 milijardi kuna

Ukupna izloženost Republike Hrvatske po glavnici prema Uljanik Grupi na dan 15. listopada 2018. iznosi 4.292.105.949 kuna, izračunato po srednjem tečaju HNB-a. Iznos uključuje samo izloženost prema glavnici, odnosno ne uključuje naknade za raskid ugovora, neplaćene naknade po državnim jamstvima i kreditima i kamate, a za koje Republika Hrvatska također jamči u istom postotku kao i za jamstvo glavnice.
Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ministarstvo financija dosad je zaprimilo pozive za plaćanje od strane banaka u iznosu od 1,1 milijardu kuna uvećano za kamate i naknade, kazao je Marić, dodavši da se zbog najave otkazivanja četiri broda očekuje uskoro i dodatni pozivi za plaćanje prema danim avansima 431 milijun kuna, uvećano za naknade i kamate.

Trenutno je dospjelo 364 milijuna kuna, za koje ministarstvo još nije zaprimilo pozive za plaćanje, ali banke su ih najavile, kazao je Marić.

"Kad se sve zbroji, Ministarstvo financija do kraja 2018. očekuje minimalna plaćanja u iznosu oko 2,35 milijardi kuna, sve uvećano za kamate i naknade. Navedeni iznos će se dodatno uvećati u slučaju daljnjih otkazivanja brodova. Banke su najavile potencijalna otkazivanja kredita koji još nisu dospjeli, ali su brodovi za koje su izdani krediti otkazani, pa postoji mogućnost poziva za plaćanje istih u ukupnom iznosu od 237 milijuna kuna", naveo je Marić.

Dodao je da će do kraja godine minimalno iz državnog proračuna biti plaćeno 2,349 milijardi kuna, a taj iznos može biti i veći.


Komentari članka

Vezani članci

Pogledajte koje (za sada) izmjene poreznih zakona stupaju na snagu od 1. siječnja 2020.

14.11.2019.

Ne bi bilo pošteno priznati da Vlada nije napravila značajnije pomake kod donošenja novih zakonskih izmjena i uvažila (barem djelomično) glas javnosti i ono što je najvažnije od svega glas gospodarstva

Pčelarima godišnje 14,8 milijuna kuna

13.09.2019.

Želimo očuvanje zdrave, vitalne izvorne populacije pčela te podizanje konkurentnosti pčelarskog sektora kako bi se osigurao dovoljan broj pčelinjih zajednica za uspješno oprašivanje poljoprivrednih usjeva i samoniklog bilja

Kriza radne snage u građevini dosegla je vrhunac

11.09.2019.

Za područje graditeljstva u 2019. godini odobreno je 19.800 radnih mjesta za inozemne radnike, a prema podacima od 23. kolovoza, dostupnim u Ministarstvu unutarnjih poslova, od navedene brojke ostalo je 2245 slobodnih mjesta.

Ekonomisti očekuju recesiju već 2020. ili 2021. godine

19.08.2019.

Većina ekonomista očekuje recesiju u SAD-u u sljedeće dvije godine, pomaknuvši predviđanja za jednu godinu zbog poteza američke središnje banke, prema u ponedjeljak objavljenom istraživanju

„Crni dani gospodarstva“ koje u Njemačkoj gotovo nitko ne osjeća

09.08.2019.

Već i strani tisak nagađa kako gospodarstvo Njemačke gubi tlo pod nogama. Proizvodnja se smanjuje, najavljuju se i otpuštanja radnika. Ali Njemačkoj nije nipošto loše. Kako je to istovremeno moguće?

Tag cloud

  1. 1957 članka imaju tag hrvatska
  2. 1986 članka imaju tag turizam
  3. 1556 članka imaju tag financije
  4. 1259 članka imaju tag izvoz
  5. 855 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 997 članka imaju tag svijet
  7. 983 članka imaju tag trgovina
  8. 1015 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 847 članka imaju tag investicije
  10. 686 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 925 članka imaju tag ict
  12. 975 članka imaju tag EU
  13. 866 članka imaju tag industrija
  14. 599 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  15. 774 članka imaju tag menadžment
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 594 članka imaju tag maloprodaja
  18. 555 članka imaju tag marketing
  19. 510 članka imaju tag tehnologija
  20. 492 članka imaju tag krediti
  21. 373 članka imaju tag poticaji
  22. 433 članka imaju tag obrazovanje
  23. 401 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 266 članka imaju tag potpore
  25. 349 članka imaju tag eu fondovi
  26. 353 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 439 članka imaju tag banke
  28. 353 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 381 članka imaju tag hnb
  30. 424 članka imaju tag dzs
  31. 308 članka imaju tag osijek
  32. 334 članka imaju tag agrokor
  33. 358 članka imaju tag porezi
  34. 300 članka imaju tag hgk
  35. 380 članka imaju tag vlada
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 382 članka imaju tag BDP
  39. 341 članka imaju tag recesija
  40. 272 članka imaju tag opg