Na svakome izvoznom euru gubimo deset lipa

Kuna je krajem prošlog i početkom ovog tjedna dosegnula rekordno visoke razine za ovo doba godine. Tri su razloga zašto je kuna ojačala. Prva je kriza, jer je smanjena potražnja dovela do pada uvoza, zbog čega je smanjen i manjak u robnoj razmjeni Hrvatske s inozemstvom, a time i potražnja hrvatskih tvrtki za devizama, kojima bi financirale uvoz. Mjesečno je, izračunali su ekonomisti, potražnja tvrtki za stranim valutama za 70 do 100 milijuna eura manja, što za posljedicu ima jačanje domaće valute.

Manje eura za uvoz
Državni zavod za statistiku objavio je da je u prva četiri mjeseca ove godine uvoz oko 4,6 milijardi eura, 400 milijuna eura manje nego u isto vrijeme lani. Drugi je razlog turizam zbog kojeg se, procjenjuje analitičar Hypo Alpe-Adria banke Hrvoje Stojić, u lipnju na hrvatskom deviznom tržištu pojavilo 500 do 600 milijuna eura više nego u svibnju, a u srpnju možemo očekivati još oko 600 milijuna eura veći priljev deviza nego u lipnju. Posljedica toga bit će daljnje jačanje kune, čiji bi tečaj prema euru sredinom srpnja mogao doseći 7,10 do 7,15 kuna. Treće, kuna jača zbog zaduživanja države i državnih poduzeća na stranim tržištima, kako bi se riješio problem nelikvidnosti. I najave države da će se uskoro zadužiti utječu na kretanje tečaja jer se investitori, prije svega banke, nastoje pripremiti za novo izdanje državnih obveznica.

Gubitak u lipnju
Jačanje kune izvoznike je bacilo u očaj jer njihovi proizvodi postaju manje konkuretni na svjetskom tržištu. - Što da vam kažem?! Samo u lipnju kuna je ojačala za gotovo deset lipa jer je njen tečaj prema euru 31. svibnja iznosio 7,27 kuna, a jučer 7,19 kuna. To znači da ćemo za svaki izvozni euro koji zaradimo zapravo dobiti desetak lipa manje, odnosno da će naši prihodi od izvoza biti manji za oko 1,5 posto, a nama izvoz čini više od 90 posto svih prihoda - žali se Vladimir Ferdelji, predsjednik Uprave Elektrokontakta i predsjednik Croindustrije. U ovogodišnjem preuranjenom jačanju kune Ferdelji vidi nastavak dosadašnje politike deindustrijalizacije, čiji je temelj jaka domaća valuta. Na to je nedavno upozorio zajedno s Ivanom Lovrinovićem, profesorom na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu, zaključivši kako bi kuna zapravo trebala oslabjeti za 15 posto.

Padaju rate kredita
No, ekonomisti stiču da tečaj kune određuje tržište, a na konkurentnost ne utječe samo tečaj. Zdeslav Šantić iz SG Splitske banke kaže da će izvoznici biti pod dodatnim pritiskom jer će inflacija u Hrvatskoj biti veća od one u eurozoni, a to će im dodatno poskupiti proizvodnju. Mnogi smatraju da bi euro pao i ispod psihološke granice od 7 kuna da nema deviznih intervencija HNB-a. Središnja je banka, primjerice, prošloga tjedna na deviznom tržištu otkupila 125,6 milijuna eura, po tečaju od 7,20 kuna, čime je u sustav “ubrizgala” dodatne količine domaće valute. Jačanje kune dobra je vijest za dužnike koji će zbog toga plaćati manje rate kredita. Tako, primjerice, za ratu kredita od 200 eura sada treba dati 1438 kuna, dok je prije mjesec za istu ratu kredita trebalo dati dvadesetak kuna više.