Najtraženiji kuhari - plaća do 15.000 kuna

Zašto biste bili nezaposleni kada možete kuhati, jesti i pritom dobro zarađivati! Iako je ta poruka smišljena da bi privukla potencijalne polaznike jednoga kulinarskog tečaja, u njoj je zapravo puno istine, i to upravo u vrijeme kada se na sve strane prijeti krizom, recesijom i otkazima. Gledajući ponudu slobodnih radnih mjesta, uvjete rada i mjesečnu zaradu, najbolji je savjet nezaposlenoj osobi da se prekvalificira za kuhara.

Potražnja za majstorima tog zanata uvijek je vrlo velika, a prava pomama nastaje početkom turističke sezone kada vlasnici hotela i restorana, pogotovo boljih, uopće ne pitaju za cijenu dobroga kuhara. To je i zanimanje za koje ne treba fakultetska naobrazba, a mjesečna plaća može biti i 15.000 kuna.

Hrvatski su poslodavci, naime, unatoč krizi, najavili da ove godine planiraju zaposliti oko 66.000 novih radnika, a među njima je 4000 konobara i 1400 kuhara. Stoga je i u programima prekvalifikacije jedno od najtraženijih zanimanja upravo ono kuharsko. Uz to, tražene se i prekvalifikacije za konobare, slastičare i razna zanimanja vezana uz kompjutore, koji također do posla mogu doći relativno lako.

Programe prekvalifikacije koji se kao zanimanje upisuju u radnu knjižicu danas nude brojna učilišta, njihove cijene i trajanje su različiti, no najviše je interesa za one koji ne traju dulje od šest mjeseci i stoje od 3000 do 10.000 kuna. A o programima obrazovanja nezaposlenih brine i država, pa je tako od 2006. do 2008. godine putem Hrvatskog zavoda za zapošljavanje izdvojeno 48,916.157 kuna za obrazovanje 6194 nezaposlenih za potrebe tržišta rada.

Prema riječima ravnateljice HZZ-a Ankice Paun Jarallah, naglasak je bio na osposobljavanjima za potrebe elektro-metalske djelatnosti, brodogradnje, građevinarstva, turističko-ugostiteljske djelatnosti te nešto manje za potrebe tekstilne djelatnosti, zaštite imovine i osoba, zdravstvenog turizma i poslove administracije te knjigovodstva.

»Bilježimo sve veće potrebe poslodavaca i motiviranost nezaposlenih da se prekvalificiraju za zanimanja kuhara, konobara, vatrogasca, zidara, tesara i stolara. Također, velik je interes za stručna osposobljavanja za zaštitara te informatike. Zavod stoga ove godine planira u obrazovanje prema potrebama tržišta rada uključiti 4015 nezaposlenih«, kaže Paun Jarallah.

Napominje ujedno da su programi prekvalifikacija složeni i dugotrajni te u njih nije moguće uključiti osobe niže razine obrazovanja, nego samo nezaposlene koji imaju završena zanimanja u najmanje trogodišnjem programu srednjoškolskog obrazovanja. Zbog toga se češće koriste programi stručnog osposobljavanja i usavršavanja, zaključuje ona.

Prema dosadašnjim podacima, za prekvalifikaciju se lakše odlučuju oni koji su kraće vrijeme nezaposleni, dok je dugotrajno nezaposlenima i to težak korak. Također, za prekvalifikacije se češće odlučuju žene nego muškarci.

Što se pak tiče potražnje za određenim zanimanjima, među najdeficitarnijim su, i to već dulje, diplomirani inženjer građevine, arhitekt te magistar farmacije. Osim njih, traženi su zidari, tesari, prodavači, skladištari, komercijalisti i recepcioneri.