Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

11 Srp 2018

Namirnice koje Hrvati najčešće konzumiraju su - voda i kava

Izvor: www.agroklub.com · Autor: Karolina Tušek  

Namirnice koje Hrvati najčešće konzumiraju su - voda i kava

"Potrošači danas žele živjeti duže, žele živjeti zdravije i žele konzumirati hranu primjerenu svojoj dobi te životnom stilu, i to je najveći izazov postavljen pred prehrambenu industriju", rekao je potpredsjednik HGK za poljoprivredu Dragan Kovačević otvarajući 11. skup Funkcionalna hrana u Hrvatskoj, koji je HGK organizirala u suradnji s Hrvatskim društvom prehrambenih tehnologa, biotehnologa i nutricionista, Ministarstvom poljoprivrede i Hrvatskom agencijom za hranu.

"Prema američkoj agenciji za istraživanje, tržište funkcionalne hrane iz godine u godinu raste po stopi od gotovo 10%. Sigurno je da se radi o trendu koji će morati pratiti i hrvatska prehrambena industrija, zato smatramo da proizvodnju funkcionalne hrane trebamo gledati kao priliku za snažniju implementaciju znanstvenih istraživanja i bliskiju suradnju znanstvenih institucija i gospodarstva, što bi trebalo rezultirati povećanjem inovacija u prehrambenoj industriji", dodao je Kovačević.
Sve je učestalija i konzumacija hrane u ugostiteljskim objektima

"I ministarstvo poljoprivrede prepoznaje je važnost suradnje znanosti i struke kroz organizaciju skupova koji obuhvaćaju sve sudionike u sustavu kao i važnost aktualnih tema vezanih uz pitanja funkcionalne hrane“, istaknula je pomoćnica ministra poljoprivrede Jelena Đugum.

Iako je trend zdravije prehrane u konstantnom porastu s obzirom na promjene u načinu života, sve je učestalija i konzumacija hrane u ugostiteljskim objektima.

"U svjetlu senzibiliziranja potrošača na nutritivnu vrijednost hrane koju konzumiraju, pružanje tih informacija na jelovnicima u ugostiteljskim objektima može biti dodatna, relativno jeftina strategija koja barem kod dijela gostiju može dovesti do porasta svjesnosti o dodatnim mogućnostima kontrole odabira hrane", preporučila je Greta Krešić s Katedre za hranu i prehranu Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu Sveučilišta u Rijeci.
Prosječan unos ugljikohidrata, i kod muškaraca i žena - veći od preporučenog

Rezultati prvog nacionalnog istraživanja opće populacije u Hrvatskoj o prehrambenim navikama u Hrvata koje je provela Hrvatska agencija za hranu pokazuju kako je prosječan unos ugljikohidrata, i kod muškaraca i žena, veći od preporučenog. Po pitanju unosa masti i bjelančevina, situacija je znatno bolja te je prosječan unos, ako promatramo opću populaciju, veći tek za nekoliko postotaka od onog preporučenog, no zabrinjava to što je njihov izvor najčešće svinjsko meso, dok se kod masnoća najčešće koriste biljna ulja i životinjske masnoće.

"Iako vlada uvriježeno mišljenje da su Hrvati visoki konzumenti mesa, zanimljiv je podatak kako se tu, gledamo li u kontekstu Europe, nalazimo na donjem dijelu ljestvice. Manje mesa od nas konzumiraju tek zapadne zemlje: Austrija, Švedska, Velika Britanija, Njemačka te Italija, dok se na vrhu ljestvice nalaze istočne zemlje: Rumunjska, Mađarska i Češka. Međutim, u odnosu na prosjek Europske unije, Republika Hrvatska se nalazi na samom začelju konzumacije ribe te je u zemljama Europske unije manja konzumacija samo na području Mađarske i Nizozemske", rekla je ravnateljica Hrvatske agencije za hranu Darija Sokolović.
Na samom smo začelju konzumacije ribe

"Morsku ribu konzumira nešto više od 16% stanovnika Hrvatske, dok riječnu ribu tek nešto manje od pet posto. Morska riba najviše se konzumira u Lici (konzervirana), slijede ju Istra te Dalmacija, dok se, očekivano, najmanje konzumira u Slavoniji. Međutim, i slatkovodna riba se najviše konzumira u Lici, a najmanje na području Istre. Podaci o konzumiranju vode znatno nam više idu u prilog te, ako promatramo u kontekstu Europske unije, tu se nalazimo na visokom drugom mjestu, odmah iza Češke", rekla je Sokolović dodavši kako su, promatrajući s aspekta učestalosti konzumacije, najčešće konzumirane namirnice u Hrvata voda i kava, a najčešći su odabir za glavni dnevni obrok svinjsko i pileće meso, pečeni krumpir i tjestenina, pileća juha, miješana salata, bijeli i polubijeli kruh, jabuka te čaša mineralne vode ili piva.

Na konferenciji je bilo govora i o važnosti pravilnog informiranja potrošača o prisutnosti glutena. Sanja Kolarić Kravar iz Ministarstva poljoprivrede naglasila je kako su subjekti u poslovanju s hranom dužni davati informacije o hrani u skladu s važećim EU i nacionalnim propisima o hrani. Samo će dobivanjem točnih i jasnih informacija o prisutnosti žitarica koje sadrže gluten i na točno propisan način, poštujući jasno propisane kriterije za korištenje navoda bez glutena ili vrlo mali sadržaj glutena, krajnji potrošač na zajedničkom europskom tržištu dobiti jasnu i potpunu informaciju bitnu za donošenje ispravne odluke pri kupnji hrane prema vlastitim prehrambenim potrebama.


Komentari članka

Vezani članci

Svi su ludi za pitama koje stižu iz Gajnica

12.02.2019.

oš je kao djevojčica pekla pite za cijelo susjedstvo. Sve tajne vještine naučila je od mame i bake pa bi ih mogla raditi i zatvorenih očiju, šali se Sanela Spajić, rodom iz Zavidovića u BiH, u čijim delicijama sada mogu uživati i Zagrepčani. Prije pet god

Ekonomski i fiskalni učinci pridruživanja Hrvatske Europskoj uniji (II dio)

12.02.2019.

Milan Deskar-Škrbić je u prvom tekstu o ocjenama učinaka pridruživanja pronašao značajno pozitivne (kratkoročne) trgovačke učinke kao i značajno pozitivne učinke na investicije, ali nije pronašao pozitivne dugoročne učinke na strana ulaganja i produktivno

Ekonomski i fiskalni učinci pridruživanja Hrvatske Europskoj uniji (I dio)

12.02.2019.

Pet i pol godina nakon ulaska u EU skupilo se dovoljno iskustva za ocjenu učinaka članstva. Milan Deskar-Škrbić u dva nastavka sumira dobre i loše stvari, i podvlači crtu koja ističe dobru stranu salda nakon ulaska u EU

OGORČENI: Prka Đurašić – Poduzetnike se muze kroz poreze i kažnjava jer pune državnu blagajnu

05.02.2019.

Slijedom tekstova i reakcija koji je pokrenuo intervju Kristine Ercegović, vlasnice Business caféa, javilo nam se još mnoštvo nezadovoljnih poduzetnica i poduzetnika koji imaju osjećaj da se bore s vjetrenjačama.

Industrijska proizvodnja u Hrvatskoj lani je pala prvi put nakon četiri godine

31.01.2019.

Od kraja 2018. industrijska je proizvodnja nestabilna te je u 12, od posljednjih 14 mjeseci, zabilježila pad na godišnjoj razini

Tag cloud

  1. 1854 članka imaju tag hrvatska
  2. 1877 članka imaju tag turizam
  3. 1512 članka imaju tag financije
  4. 1193 članka imaju tag izvoz
  5. 806 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 979 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 936 članka imaju tag trgovina
  8. 669 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 808 članka imaju tag investicije
  10. 942 članka imaju tag EU
  11. 886 članka imaju tag svijet
  12. 854 članka imaju tag ict
  13. 841 članka imaju tag industrija
  14. 755 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 475 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 562 članka imaju tag maloprodaja
  18. 531 članka imaju tag marketing
  19. 480 članka imaju tag krediti
  20. 485 članka imaju tag tehnologija
  21. 342 članka imaju tag poticaji
  22. 408 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 245 članka imaju tag potpore
  26. 420 članka imaju tag dzs
  27. 373 članka imaju tag hnb
  28. 343 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 323 članka imaju tag eu fondovi
  30. 322 članka imaju tag agrokor
  31. 291 članka imaju tag osijek
  32. 322 članka imaju tag hotelijerstvo
  33. 298 članka imaju tag hgk
  34. 341 članka imaju tag energetika
  35. 269 članka imaju tag poduzetnici
  36. 368 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 366 članka imaju tag BDP
  39. 266 članka imaju tag investicija
  40. 324 članka imaju tag porezi