Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

11 Srp 2018

Namirnice koje Hrvati najčešće konzumiraju su - voda i kava

Izvor: www.agroklub.com · Autor: Karolina Tušek  

Namirnice koje Hrvati najčešće konzumiraju su - voda i kava

"Potrošači danas žele živjeti duže, žele živjeti zdravije i žele konzumirati hranu primjerenu svojoj dobi te životnom stilu, i to je najveći izazov postavljen pred prehrambenu industriju", rekao je potpredsjednik HGK za poljoprivredu Dragan Kovačević otvarajući 11. skup Funkcionalna hrana u Hrvatskoj, koji je HGK organizirala u suradnji s Hrvatskim društvom prehrambenih tehnologa, biotehnologa i nutricionista, Ministarstvom poljoprivrede i Hrvatskom agencijom za hranu.

"Prema američkoj agenciji za istraživanje, tržište funkcionalne hrane iz godine u godinu raste po stopi od gotovo 10%. Sigurno je da se radi o trendu koji će morati pratiti i hrvatska prehrambena industrija, zato smatramo da proizvodnju funkcionalne hrane trebamo gledati kao priliku za snažniju implementaciju znanstvenih istraživanja i bliskiju suradnju znanstvenih institucija i gospodarstva, što bi trebalo rezultirati povećanjem inovacija u prehrambenoj industriji", dodao je Kovačević.
Sve je učestalija i konzumacija hrane u ugostiteljskim objektima

"I ministarstvo poljoprivrede prepoznaje je važnost suradnje znanosti i struke kroz organizaciju skupova koji obuhvaćaju sve sudionike u sustavu kao i važnost aktualnih tema vezanih uz pitanja funkcionalne hrane“, istaknula je pomoćnica ministra poljoprivrede Jelena Đugum.

Iako je trend zdravije prehrane u konstantnom porastu s obzirom na promjene u načinu života, sve je učestalija i konzumacija hrane u ugostiteljskim objektima.

"U svjetlu senzibiliziranja potrošača na nutritivnu vrijednost hrane koju konzumiraju, pružanje tih informacija na jelovnicima u ugostiteljskim objektima može biti dodatna, relativno jeftina strategija koja barem kod dijela gostiju može dovesti do porasta svjesnosti o dodatnim mogućnostima kontrole odabira hrane", preporučila je Greta Krešić s Katedre za hranu i prehranu Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu Sveučilišta u Rijeci.
Prosječan unos ugljikohidrata, i kod muškaraca i žena - veći od preporučenog

Rezultati prvog nacionalnog istraživanja opće populacije u Hrvatskoj o prehrambenim navikama u Hrvata koje je provela Hrvatska agencija za hranu pokazuju kako je prosječan unos ugljikohidrata, i kod muškaraca i žena, veći od preporučenog. Po pitanju unosa masti i bjelančevina, situacija je znatno bolja te je prosječan unos, ako promatramo opću populaciju, veći tek za nekoliko postotaka od onog preporučenog, no zabrinjava to što je njihov izvor najčešće svinjsko meso, dok se kod masnoća najčešće koriste biljna ulja i životinjske masnoće.

"Iako vlada uvriježeno mišljenje da su Hrvati visoki konzumenti mesa, zanimljiv je podatak kako se tu, gledamo li u kontekstu Europe, nalazimo na donjem dijelu ljestvice. Manje mesa od nas konzumiraju tek zapadne zemlje: Austrija, Švedska, Velika Britanija, Njemačka te Italija, dok se na vrhu ljestvice nalaze istočne zemlje: Rumunjska, Mađarska i Češka. Međutim, u odnosu na prosjek Europske unije, Republika Hrvatska se nalazi na samom začelju konzumacije ribe te je u zemljama Europske unije manja konzumacija samo na području Mađarske i Nizozemske", rekla je ravnateljica Hrvatske agencije za hranu Darija Sokolović.
Na samom smo začelju konzumacije ribe

"Morsku ribu konzumira nešto više od 16% stanovnika Hrvatske, dok riječnu ribu tek nešto manje od pet posto. Morska riba najviše se konzumira u Lici (konzervirana), slijede ju Istra te Dalmacija, dok se, očekivano, najmanje konzumira u Slavoniji. Međutim, i slatkovodna riba se najviše konzumira u Lici, a najmanje na području Istre. Podaci o konzumiranju vode znatno nam više idu u prilog te, ako promatramo u kontekstu Europske unije, tu se nalazimo na visokom drugom mjestu, odmah iza Češke", rekla je Sokolović dodavši kako su, promatrajući s aspekta učestalosti konzumacije, najčešće konzumirane namirnice u Hrvata voda i kava, a najčešći su odabir za glavni dnevni obrok svinjsko i pileće meso, pečeni krumpir i tjestenina, pileća juha, miješana salata, bijeli i polubijeli kruh, jabuka te čaša mineralne vode ili piva.

Na konferenciji je bilo govora i o važnosti pravilnog informiranja potrošača o prisutnosti glutena. Sanja Kolarić Kravar iz Ministarstva poljoprivrede naglasila je kako su subjekti u poslovanju s hranom dužni davati informacije o hrani u skladu s važećim EU i nacionalnim propisima o hrani. Samo će dobivanjem točnih i jasnih informacija o prisutnosti žitarica koje sadrže gluten i na točno propisan način, poštujući jasno propisane kriterije za korištenje navoda bez glutena ili vrlo mali sadržaj glutena, krajnji potrošač na zajedničkom europskom tržištu dobiti jasnu i potpunu informaciju bitnu za donošenje ispravne odluke pri kupnji hrane prema vlastitim prehrambenim potrebama.


Komentari članka

Vezani članci

Od 15 zemalja najpogođenijih padom turizma Hrvatska je na trećem mjestu

02.07.2020.

Svjetski turizam mogao bi izgubiti više od 1.200 milijardi američkih dolara ili 1,5 posto globalnog BDP-a nakon gotovo četiri mjeseca prekida zbog koronavirusa, a među 15 zemlja svijeta čiji bi BDP mogao najviše 'trpjeti' zbog gubitaka turizma Hrvatska je

Zašto ćemo dobiti silne milijarde iz EU? Jer će nas koronakriza najteže pogoditi

02.07.2020.

"Čini se da EU pokušava ubiti dvije muhe jednim udarcem, a to je sanirati utjecaj covida-19 na ekonomiju i eksploziju javnoga duga koja bi posljedično nastala, a više bi pogodila zemlje koje imaju više razine javnoga duga", ocjenjuje za Index Vedrana Prib

Prije točno sedam godina ušli smo u EU: Gdje smo bili tada, a gdje smo sada?

02.07.2020.

Hrvatska je proteklih godina znatno smanjila i nezaposlenost, ali smanjenje broja nezaposlenih ponajprije je posljedica otvaranja tržišta rada drugih članica EU za hrvatske radnike. Posljednja članica koja otvara svoje tržište rada za naše radnike je Aust

U svibnju zabilježen pad zaposlenosti od 3,4 posto

30.06.2020.

Najavljene mjere od srpnja pritom uključuju i skraćivanje radnog tjedna i time povezanom subvencijom države do iznosa od 2.000 kuna neto po radniku, čija se provedba najavljuje do kraja godine.

Čekamo jesen i bolno otkrivenje - donosimo TRI SCENARIJA što nas očekuje

30.06.2020.

Svjesno ili nesvjesno, većina poduzetnika, obrtnika, korporacijskih menadžera, priprema svoje poslovanje za jesen koja donosi neizvjesnost. Nisu samo u pitanju gospodarske djelatnosti koje se moraju prilagoditi korona-krizi, situacija je vrlo komplicirana

Tag cloud

  1. 2017 članka imaju tag hrvatska
  2. 2074 članka imaju tag turizam
  3. 1572 članka imaju tag financije
  4. 1297 članka imaju tag izvoz
  5. 1075 članka imaju tag svijet
  6. 869 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1016 članka imaju tag trgovina
  8. 1046 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 863 članka imaju tag investicije
  10. 719 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  11. 951 članka imaju tag ict
  12. 1003 članka imaju tag EU
  13. 694 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 892 članka imaju tag industrija
  15. 789 članka imaju tag menadžment
  16. 933 članka imaju tag kriza
  17. 611 članka imaju tag maloprodaja
  18. 572 članka imaju tag marketing
  19. 398 članka imaju tag poticaji
  20. 504 članka imaju tag krediti
  21. 520 članka imaju tag tehnologija
  22. 441 članka imaju tag obrazovanje
  23. 282 članka imaju tag potpore
  24. 367 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 359 članka imaju tag eu fondovi
  26. 406 članka imaju tag prehrambena industrija
  27. 382 članka imaju tag porezi
  28. 361 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 439 članka imaju tag banke
  30. 384 članka imaju tag hnb
  31. 314 članka imaju tag osijek
  32. 427 članka imaju tag dzs
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 310 članka imaju tag opg
  35. 386 članka imaju tag vlada
  36. 238 članka imaju tag koronavirus
  37. 302 članka imaju tag hgk
  38. 347 članka imaju tag energetika
  39. 394 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici