NATO - novo tržište za hrvatske proizvođače

Ulazak Hrvatske u NATO važan je ne samo vojno i politički već i, reći će svaki poduzetnik - gospodarski. Kako to slikovito poduzetnici opisuju, NATO je poput jednog velikog grada kojemu treba ama baš sve, od običnog donjeg rublja, preko plahti i pokrivača, do PVC stolica, ljestava, a onda i kaciga, "pancirki", specijalnih rukavica, oružja pogotovo. Hrvatska, posebno u vrijeme recesije, iz tog razloga u NATO-u prepoznaje svoju novu priliku koja će barem pojedina poduzeća, očekuje se njih oko dvadeset u prvom potezu, "oživjeti".

Nakon ulaska u punopravno članstvo NATO-a, za hrvatske se tvrtke, naime, otvara novo tržište, jer će svaka od njih, koja zadovolji kvalitetom, moći ući u famozni katalog NAMSA-e (NATO Maintenance and Supply Agency), specijalne NATO-ove agencije za nabavu, preko koje određena zemlja-članica saveza za svoje potrebe nabavlja opremu i oružje, i to direktno, bez natječaja i mnogih administrativnih, poduzetnicima dobro poznatih "začkoljica". Pojednostavljeno, treba li, primjerice Italija, tisuću pari rukavica za svoje ljude u vojnim operacijama, ona ih naručuje preko NAMSA-inog kataloga i direktno kupuje od proizvođača po svom izboru, bez natječaja. Iako u katalogu može biti i proizvođača koji nisu iz zemlje-članice Saveza, kupuje se u najvećem broju od proizvođača u zemljama-članicama, bez obzira na to što su i oni drugi možda jednako dobri ponuđači.

Specifični proizvodi

Prije ulaska u NATO šansu za posao u toj velikoj organizaciji imale su samo hrvatske tvrtke koje su nudile, ili nude, proizvod kakvog se drugdje ne može nabaviti, odnosno koji je prema nečemu specifičan. Među takvima je bilo nekoliko domaćih, hrvatskih proizvođača vojne, odnosno policijske opreme, dijelova za oružje i slično, dok su od ostalih u sustav uspjeli ući samo "Jamnica" sa svojom vodom, te "Gavrilović". Mnoge hrvatske tvrtke, koje su možda i zadovoljavale određene kriterije te nudile dobar proizvod, u nekim su slučajevima gubile mogućnost dobivanja poslova, naprosto zato što Hrvatska nije bila u Savezu.

Među njima je tvrtka "Šestan-Busch", iz Preloga, pored Čakovca, proizvođač vojnih kaciga, koja je bila u NAMSA-inom katalogu, no izgubila je 1,5 milijuna eura vrijedan posao u Grčkoj kojoj je trebalo 15.000 kaciga.

- Ovo je zato za nas nova i velika prilika, a situacije poput te s Grčkom više se ne bi trebale događati. Svaka tvrtka u Hrvatskoj koja bude zadovoljavala NATO-ove kriterije, pojedinačno može ući u NAMSA-in katalog, u kojem su evidentirani svi proizvođači u svijetu, prema kategorijama, koji bi NATO-u mogli zatrebati. A treba im, našalit ću se, svega - od rublja do "lojtri", kreveta i madraca, ističe Alojzije Šestan, direktor "Šestan-Busch" tvrtke.

Nužna priprema

Svaki dan NATO, odnosno njegove članice, dodaje Šestan, nešto kupuju, što je i za hrvatske poduzetnike izuzetno dobra prilika. Na njima je samo da se dobro pripreme, prilagode i prihvate temeljne NATO-ove standarde, zaključuje Šestan, čija tvrtka izvozi svoje kacige u 20-ak zemalja svijeta, među ostalima i u Arapske Emirate, Saudijsku Arabiju, Rusiju i Kanadu. Među prvih su pet svjetskih proizvođača kaciga, no tek odsad njihov proizvod, kad je NATO u pitanju, dobiva svoju priliku.

Na dobru i pažljivu pripremu upozorava i Denis Popović, direktor tvrtke "Kroko International", koja u svom asortimanu ima oko 200 proizvoda za opremanje vojske i policije, između ostaloga, vojnu odjeću i obuću, kacige, "pancirke" te ostalo. Prijavu u NAMSA-in katalog, kaže Popović, svaka tvrtka mora dobro odvagati, odnosno vidjeti može li uistinu zadovoljiti NATO-ove potrebe. U protivnom, kaže, posao joj može propasti, a tvrtka biva definirana kao nespremna, "prekrižena" za sva vremena.

- Što vrijedi velika narudžba ako je tvrtka ne može zadovoljiti?! Naša će tvrtka, vjerujem, za šest mjeseci do najviše godinu dana biti u potpunosti spremna odgovoriti na NATO-ove potrebe, ističe Popović, uvjeren da priliku za NATO imaju mnoge hrvatske tvrtke, počev od proizvođača hrane, medicinske opreme i lijekova te ostaloga. Na državu, međutim, apelira neka osnuje posebnu agenciju preko koje bi tvrtke koje jednom uđu u NAMSA-in katalog, mogle obavljati administrativne formalnosti, odnosno komunicirati s NAMSA-om. Kako kaže, on će morati dva čovjeka zaposliti samo da to rade svaki dan, što je za svaku tvrtku dodatni trošak i poteškoća. Budući da je uvijek riječ o istim formalnostima i papirologiji, bez obzira na to o kojem se proizvodu radi, zaključuje Popović, taj bi posao trebala obavljati posebna agencija.

Veća strana ulaganja

Vrijednost usluga i roba koje je NATO u cijelom svijetu naručio prošle godine, premašivala je jednu milijardu eura, pri čemu je vrijednost isporučenih roba bila 256 milijuna eura, usluga 700 milijuna eura, a 46 milijuna eura bili su vrijedni programi opremanja koje vlada SAD-a izravno sklapa s drugim zemljama. Najveći dio NATO-ovih potreba za robama i uslugama u prošloj godini odnosile su se na operacije u Afganistanu i na Kosovu.

U nekoliko je navrata i hrvatski potpredsjednik Vlade te ministar gospodarstva Damir Polančec isticao da članstvo u NATO-u Hrvatskoj donosi brojne koristi, poput povećanja kreditnog rejtinga i podizanje opće razine sigurnosti, s blagotvornim djelovanjem na priljev izravnih stranih ulaganja. Poznate su, međutim, i izjave poput one da po ulasku Hrvatske u NATO "treba baciti pogled na Crobex"! Takve su opaske, smatraju mnogi, ipak neumjesne, dok s rezervom treba uzeti i izjave prvih ljudi u Hrvatskoj, Stjepana Mesića i Ive Sanadera, koji su u nekoliko navrata ponovili da će ulazak u NATO pomoći hrvatskom gospodarstvu u privlačenju stranih investitora koji traže sigurnost i stabilnost. Kao primjere za to navodili su Češku, Poljsku i Mađarsku, gdje su se nakon ulaska u Savez izravne investicije navodno udvostručile.