Nepravilnom rasvjetom nepovratno se gubi 50 posto električne energije

Kad se govori o zagađenju, obično se misli na hrpe smeća i smogom zagađeni zrak, no ne i na zagađenja svjetlom. Upravo je svjetlosno zagađenje, ponajviše u velikim gradovima, gorući problem jer je u velikim gradovima nemar prema toj vrsti zagađenja izuzetno izražen. Odgovorne osobe, naime, često vođene štednjom odabiru javnu rasvjetu koja uništava okoliš do nesagledivih posljedica, čime se zagađuje nebo i nestaje efekt noći.

Pojedine europske zemlje poput Italije, Češke i susjedne nam Slovenije shvatile su razmjere problema i zakonski uredile kakve se vrste javnih rasvjetnih tijela mogu koristiti. Iako mnogi nisu ni čuli za svjetlosno zagađenje, upravo je ono krivac za nestanak pojedinih životinjskih vrsta i za učestale prometne nesreće. Uzroci tog zagađenja su neodgovarajući dizajn rasvjetnih tijela i njihova nepravilna montaža. Brojna rasvjetna tijela su dizajnirana tako da svjetlost emitiraju u gotovo svim smjerovima, čime se ona nepotrebno rasipa i šteti okolišu.

Neodgovarajuća vanjska rasvjeta može biti energetski vrlo neučinkovita - potrošnja električne energije može biti čak između 30 i 40 posto viša nego uz uporabu potpuno zaštićenih rasvjetnih tijela s odgovarajućim izvorom svjetlosti, koji daju istu ili čak bolju razinu rasvjetljenosti. Većina proizvođača u svom asortimanu proizvoda nudi potpuno zaštićena rasvjetna tijela i njihova cijena nije viša u usporedbi s nezaštićenim ili poluzaštićenim rasvjetnim tijelima.

Također, takva rasvjeta nije nikakva posebna »visoka« tehnologija, koja bi zahtijevala posebne alate i postupke za postavljanje i održavanje. Štoviše, troškovi iskorištavanja potpuno zaštićenih rasvjetnih tijela niži su od troškova iskorištavanja ostalih, neodgovarajućih rasvjetnih tijela.

Utjecaj na sigurnost
Dakle, postavljenjem odgovarajuće »dobre« rasvjete ostvaruju se značajne uštede, kako energetske tako i novčane. Neodgovarajuća javna rasvjeta može nepovoljno utjecati na javnu i privatnu sigurnost, kao i na sigurnost u prometu. Naime, ako je mjesto ili objekt neodgovarajuće rasvijetljen, umjesto kontrole objekta imamo učinak svjetlosti koja bliješti na sve strane i time onemogućava pregled i kontrolu štićenog objekta. Većina javne rasvjete namijenjena je osvjetljavanju prometnica i osiguravanju sigurnosti u prometu. No, loše projektirana i postavljena rasvjeta proizvodi snažno bliještanje, otežavajući tako pravodobno uočavanje drugih sudionika u prometu te opasnosti na cesti. Nagli prijelazi iz svjetla u tamu također smanjuju sigurnost u prometu, jer izazivaju kratkotrajno sljepilo. Stoga, izvor svjetla u rasvjetnom tijelu ne smije biti vidljiv, a svjetlost treba biti usmjerena prema dolje, na cestu. Upravo su to odlike potpuno zaštićenih rasvjetnih tijela.

Koliki je gubitak energije zbog nepravilne rasvjete, pokazuje podatak o tome da se nepovratno gubi čak 50 posto električne energije.

Takav je slučaj i u Hrvatskoj, jer većina naselja ima javnu rasvjetu u obliku kugli ili polukugli napravljenih od pleksiglasa, koja se smatra najneučinkovitijom i ekološki najlošijom. Takve svjetiljke, postavljene u nepravilnom položaju pod kutom od 30 stupnjeva, isijavaju svjetlost prema nebu, što zagađuje horizont i dezorijentira te rastjeruje neke vrste ptica iz njihovih staništa koje se kreću prema zvijezdama. A zvijezde se ne vide zbog izmaglice koju stvara neodgovarajuća rasvjeta. No, nisu samo životinje osjetljive na nepravilnu rasvjetu. Posljednjih godina provedeno je više istraživanja o utjecaju nepravilno postavljenih rasvjetnih tijela na čovjeka. Pokazalo se da nepravilna rasvjeta utječe na ozbiljne poremećaje sna i životnog ritma, a neke studije čak navode mogućnost hormonalnih poremećaja, osobito povezanih s melatoninom, koji se luči dok spavamo, a ta stanja mogu uzrokovati razne bolesti.

Ekološki svjesnije europske države već su prihvatile odluke prema kojima je isključivo dopušteno paralelno postavljanje rasvjetnih tijela u odnosu prema horizontu, čime se osvjetljava isključivo ciljana površina, bez nepotrebnog emitiranja svjetlosti sa strane i prema nebu.

Uz ekološku komponentu, postavljanjem tih rasvjetnih tijela znatno se štedi energija, što se računa u milijunima eura, a jeftinije je i održavanje. Hvalevrijedan projekt smanjenja svjetlosnog zagađenja u Hrvatskoj je zaživio prije šest godina u Istri, gdje je provedena ekološko-astronomska akcija »Neka naša Istra blista, ali ne po noći«. Akciju je organizirala Turistička zajednica Istarske županije na poticaj voditelja višnjanske zvjezdarnice Korada Korlevića. Od tada, općine Višnjan, Kanfanar, Žminj i Sveti Lovreč postavljaju ekološka 'full cut off' rasvjetna tijela, čime su uklonile problem svjetlosnog zagađenja. Na njih bi se trebale ugledati i druge hrvatske sredine.