Nestašica jaja osjeća se diljem Europe, a mogla bi zahvatiti i našu zemlju

Polako, ali sigurno jaja postaju pravi luksuz.

- Snalazimo se, gledamo po dućanima da su jeftinija, vidimo čak da su po 27 kn i 99 lipa, strašno su jaja poskupjela, za naš džep jako, za HRT Dnevnik rekla je prolaznica.

Poskupljenje troškova proizvodnje

Donedavna cijena od kunu i pol po jajetu, popela se na dvije. Neki domaća jaja već nude i po tri kune što ne čudi jer su troškovi proizvodnje otišli u nebo.

- Mi smo morali isto povećavati cijene jaja kako su rasli naši troškovi, prije svega to su cijene žitarica, kukuruz, pšenica, sve to je poraslo, soja 100 posto ili više na tržištima. Drugo što je karakteristično možda za peradarstvo više od ostalih grana stočarstva, energija i mali pilići, oni mali žuti njima je hladno, morate grijati objekte na 33 stupnja, kazao je Dražen Čurila, vlasnik tvrtke Luneta, Sveti Đurđ.

Nestašica na tržištu

Na farmi u Svetom Đurđu kod Ludbrega dnevno se proizvede 120 tisuća jaja. Pola je namijenjeno domaćem tržištu, a pola izvoze.

- Bilo je neke nestašice na tržištu, još uvijek je ima. Nestašica je u čitavoj Europi u Engleskoj je ograničeno na 20 jaja po kupcu u trgovinama, tako da bit će jaja, ali možda ne u onim količinama na koje su kupci navikli, istaknuo je Čurila.

Ptičja gripa

Proizvođači se moraju nositi i s ptičjom gripom. Ove godine pojavila se već u ljeto i u Europi zahvatila više od 50 milijuna peradi koja je morala biti usmrćena. Zbog ptičje gripe kokoši i na našom OPG-ovima moraju biti zatvorene zbog čega nose manje jaja. Teško je širiti proizvodnju jer su poskupjele i kokoši.

- Prošle godine nekakva prosječna cijena je bila 60 kn, znači neke kokoši su bile jeftinije, neke skuplje, ali prosječno 60 kn, sad vam je prosječna 90 do 100 kn jedne kokoši, kazao je Ivica Grokša, OPG Grokša Kocijan, Margečan.

100-tinjak kokoši na ovom OPG-u dnevno pojede čak 30 kilograma hrane. A cijena kilograma pšenice s kunu i pol skočila je na 3 kune.

- Mi smo prije godinu dana krenuli s tim kokošima da uopće vidimo i napravimo neki probni period koliko u biti tržište traži, koliko ono može podnijeti i trenutno mi i da imamo 10 puta veće količine mogli bi prodati. Imamo sreću da proizvodimo vlastitu hranu imamo svoj kukuruz i svoj ječam pa su nam troškovi hrane nešto niži nego da ih moramo kupovati. Međutim, da moramo kupovati onda bi isplativost ove priče bila u pitanju, rekao je Grokša.

Što se mnogima dogodilo, pa su odustali. Prognoze su da će cijene jaja i dalje rasti pa je pitanje tko će si ih moći priuštiti.