Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

26 Srp 2022

NEXE Grupa u modernizaciju i širenje proizvodnje ulaže više od 230 milijuna kuna

Izvor: privredni.hr · Autor: Ivana Barać  

NEXE Grupa u modernizaciju i širenje proizvodnje ulaže više od 230 milijuna kuna

Projekti ulaganja NEXE Grupe ove godine uključuju gradnju tvornice betona u Sisku i modernizaciju postojeće betonare u Koprivnici. Radi se i na reaktivaciji proizvodnje u betonari u Pojatnom kod Zaprešića, koja je ranije bila u vlasništvu propalog građevinara Viadukta, a gdje su planirana nova zapošljavanja

I u vrijeme kriza našička NEXE Grupa, najveći regionalni proizvođač građevinskog materijala, nastavlja ulagati značajna sredstva u uvođenje novih tehnologija, smanjenje udjela fosilnih goriva, povećanje energetske učinkovitosti i smanjenje ugljičnog otiska, koristeći se novcem iz EU fondova namijenjenim zelenoj i digitalnoj tranziciji.

Unatoč snažnom pritisku na poslovanje koji stvara strelovit rast cijena energenata, sirovina i troškova u vezi s rastom cijena emisijskih jedinica CO2, kao i poremećaji u dobavnim lancima, kompanija bilježi uspješne poslovne rezultate. O projektima modernizacije proizvodnje i poslovnim planovima u Hrvatskoj, BiH i Srbiji, gdje Grupa ima tvornice, razgovarali smo s Ivanom Ergovićem, predsjednikom Uprave NEXE Grupe.

Vinkovački Dilj, tvrtka u sastavu NEXE Grupe, ove godine obilježava 100. obljetnicu proizvodnje crijepa. Koliko se Dilj razvio u razdoblju od kada je postao dio Grupe?

Dilj je dio NEXE Grupe od 2002. godine i od tada smo promijenili način upravljanja tvrtkom u svim segmentima poslovanja. Više smo se orijentirali na potrebe i želje kupaca s ciljem povećanja kvalitete proizvoda. Otkako je Dilj ušao u Grupu pa do danas u svoju tvornicu crijepa u Vinkovcima uložili smo gotovo 385 milijuna kuna. Upravo ta ulaganja stvorila su jednog od najmodernijih proizvođača crijepa u regiji. Kvalitetan proizvod i usmjerenost na potrebe kupca već dugi niz godina osiguravaju Dilju značajno mjesto na tržištu, uspješno konkurirajući na domaćem, ali i na inozemnim tržištima na koja izvozi više od 60 posto svojih proizvoda. S ulaganjima nismo završili – jer danas, u trenucima kada se svijet suočava s raznim izazovima, ulaganja u modernizaciju tehnologije, povećanje energetske učinkovitosti i korištenje obnovljivim izvorima energije još više dobivaju na značenju.

Jedan od takvih projekata koji smo nedavno završili u Dilju jest i projekt energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivim izvorima energije na pogonu Slavonka, u vrijednosti od 13,3 milijuna kuna, sufinanciran potporom iz EU fondova u iznosu od 7,2 milijuna kuna, koji je rezultirao izgradnjom sunčane elektrane snage od 1,1 MW s proizvodnjom energije za vlastite potrebe.

Kako su se poremećaji u dobavnim lancima odrazili na poslovanje NEXE Grupe, u kojoj mjeri poslovanje tvrtke opterećuju poskupljenja energenata i sirovina?

Kontinuirani pritisak na rast cijena energenata i sirovina primjetan je od kraja 2020., a nastavio se i u prošloj i u ovoj godini. Od kraja 2020. godine do danas cijena električne energije na burzi porasla je četiri puta, plina 10 puta, a ugljena gotovo sedam puta. Rastu cijena sirovina i energenata treba dodati i snažan utjecaj troškova u vezi s rastom cijena emisijskih jedinica CO2, s kojim se suočava naša najveća tvrtka i okosnica Grupe – tvornica cementa NEXE. Primjerice, početkom 2021. cijena CO2 emisijskih jedinica bila je na razini 33 EUR/t, a ovih dana kreće se između 84 i 85 EUR/t. U takvim nestabilnim uvjetima iznimno je teško planirati poslovnu godinu, ali poučeni iskustvom prošle gospodarske krize, spremnije smo dočekali najprije koronu, a onda i ovo divljanje cijena energenata i sirovina.

Zbog svega navedenoga, strateški promatrano, investicijski projekti NEXE Grupe već nekoliko su godina, pa tako i u 2022., usmjereni na projekte kojima želimo utjecati na smanjenje udjela fosilnih goriva, povećanje energetske učinkovitosti i smanjenje ugljičnog otiska.

Imate li problema s nabavom i isporukom sirovina te isporukom otprije ugovorenih energenata?

Prisutni su izazovi u obliku logistike i osiguranja dobave, pa i već otprije ugovorenih energenata (plin, gorivo, ugljen, petrol-koks), ali i pritisak na dodatni rast troškova logistike zbog alternativnih pravaca dobave. Općenito je primjetan trend produženja rokova dobave, pa se i u tom dijelu našeg poslovanja potvrđuje da je danas više no ikada važna pravodobna i brza reakcija.

U odnosu na prošlu godinu, koliko su se povećali izdaci za energente? Koliki je bio udjel troškova energije u ukupnim konsolidiranim troškovima Grupe prije nekoliko godina, a koliki je danas?

U ukupnim konsolidiranim troškovima Grupe udjel troškova energije u 2021. godini iznosio je 24 posto. Ako troškovima energije dodamo trošak CO2 emisija, udjel tih troškova u ukupnom troškovima u 2021. godini bio je čak 30 posto. Za prvih pet mjeseci 2022. godine troškovi energije i CO2 čine 34 posto u ukupnim troškovima, što je dovoljan pokazatelj koliko je snažan utjecaj ovih troškova na poslovanje.

U kojoj su se mjeri negativne posljedice kriza odrazile na poslovanje tvrtke? Kakvi su rezultati u prošloj godini, a kakvi pokazatelji za ovu?

Iako je 2021. godina bila vrlo izazovna za poslovanje, možemo je ocijeniti uspješnom. Zahvaljujući brzoj i pravodobnoj reakciji na zahtjeve tržišta, nastavili smo trend uspješnog poslovanja: konsolidirani prihod od prodaje u 2021. godini veći je za 11 posto u odnosu na 2020. godinu, a rast je ostvaren na svim tržištima na kojima plasiramo proizvode. Nastavljen je i trend rasta ukupnih poslovnih prihoda – oni su 12 posto veći nego 2020. godine i ostvareni u iznosu od 1,3 milijarde kuna. Ukupni poslovni rashodi za 2021. godinu veći su za 17 posto u odnosu na 2020. godinu, a ponajviše zbog spomenutih okolnosti rasta troškova energenata.

Što se tiče ove godine, kumulativno smo u prvih šest mjeseci zadržali pozitivne prodajne trendove i u odnosu na isto lanjsko razdoblje i u odnosu na plan. S druge strane, nastavljeni su i negativni trendovi u obliku rasta troškova zbog već spomenutih pritisaka.

Na kojim projektima Grupa radi u Hrvatskoj?

Planirana ulaganja za ovu godinu na razini NEXE Grupe iznose 233 milijuna kuna. Uz projekte ulaganja u modernizaciju tehnologije postojećih kapaciteta, energetsku učinkovitost, smanjenje ugljičnog otiska i OIE, aktualni su projekti ulaganja u proizvodnju betona u Sisku i Koprivnici. U Sisku je riječ o drugoj tvornici betona što će rezultirati dvostruko većim kapacitetom proizvodnje betona u odnosu na sadašnji.

U Koprivnici radimo na projektu zamjene postojeće betonare instalacijom najmodernije tehnologije za isporuku transportnog betona i proizvodnje betona – sirovinske baze za proizvodnju betonskih proizvoda IGMA-e uz efekte povećanja kapaciteta proizvodnje, smanjenje troškova održavanja i povećanje kvalitete proizvoda.

Kupili ste imovinu propaloga građevinara Viadukta koji je 2017. završio u stečaju, bivšu betonaru u Pojatnom kod Zaprešića. Kakvi su planovi za tu lokaciju?

Tako je. NEXE, kao razlučni vjerovnik Viadukta u stečaju, sudjelovao je na elektroničkim javnim dražbama prodaje nekretnina Viadukta u stečaju i dao valjane ponude te je Trgovački sud u Zagrebu donio rješenja o dosudi predmetnih nekretnina u korist NEXE-a. Rješenja su postala pravomoćna te su u tijeku daljnje aktivnosti povezane s ovom nekretninom. Konkretno, za nekretninu na lokaciji u Pojatnom, u Zaprešiću, Grupa planira reaktivaciju proizvodnje transportnih betona, ali i proizvodnje prednapregnutih betonskih elemenata i betonske galanterije, čime će doći i do zapošljavanja novih radnika.

Očekujemo da će NEXE Grupa, kao regionalni proizvođač građevinskih materijala, s iskustvom i znanjem u segmentu proizvodnje betona, ali i betonskih elemenata u svojoj tvornici u Koprivnici, razvijanjem ovih novih projekata stvoriti dodatnu vrijednost u svome proizvodnom portfelju, ali i osnažiti tržišnu poziciju.

Kupili ste i upravnu zgradu Viadukta u Kranjčevićevoj ulici. Pojavile su se informacije da ćete se početi baviti i nekretninskim poslom.

Prema svome strateškom planu, radit ćemo na razvijanju projekata u segmentu nekretnina, čime će biti obuhvaćena i predmetna lokacija te ćemo u skladu s time donijeti odluke o daljnjim aktivnostima u vezi s ovom lokacijom.

Što se tiče poslovanja vaše tvrtke u BiH, na kojim se projektima tamo radi?

U BiH, na lokaciji Tvornice opeke Sarajevo, Rakovica, u tijeku je ulaganje vrijedno više od jednog milijuna eura u izgradnju nove tvornice betona kapaciteta 80 m³/h proizvedenog svježeg betona. Od 2021. godine u ovoj se tvornici intenzivno radilo na aktivnostima čiji je cilj proširenje postojećega gliništa na novo eksploatacijsko polje površine 3,6 hektara. Ovaj je proces podrazumijevao izradu Idejnog rješenja rudarskog projekta novoga eksploatacijskog polja Rapailo i Studije ekonomske opravdanosti za dodjelu koncesije novoga eksploatacijskog polja Rapailo - Općina Ilidža. Izvršena su i dodatna geološka istraživanja koja su potvrdila kako su ukupne rezerve sirovine dovoljne za više od 20 godina nesmetanog rada Tvornice opeke. Krajem svibnja 2022. godine Općinsko vijeće Općine Ilidža – Kanton Sarajevo donijelo je odluku o davanju suglasnosti Tvornici opeke Sarajevo za postupak provođenja dodjele koncesije za pravo na eksploataciju mineralne sirovine opekarske gline u ležištu Rapailo. Nastavak ovog procesa podrazumijeva provođenje zakonske procedure na razini Kantona Sarajevo. Za Tvornicu opeke suglasnost Općine Ilidža znači podršku lokalne zajednice, u kojoj Tvornica posluje od 2004. godine.

Na kojim projektima radite u Srbiji?

U Srbiji je u tijeku projekt zamjene presa u pogonima C2 i C3 tvornice crijepa u Novom Bečeju. U tijeku je isporuka opreme, čija se ugradnja planira za početak 2023. Osnovni su ciljevi ovog projekta povećanje kapaciteta i kvalitete proizvoda te smanjenje troškova održavanja. U tvornici opeke u Sremskim Karlovcima radimo na projektu unaprjeđenja primarne i sekundarne prerade što će povećati kapacitet i smanjiti troškove održavanja.

Zahvaljujući pozitivnim iskustvima s implementacijom pojedinih projekata u našim tvrtkama, iste projekte, gdje je to moguće, implementiramo i u svoje ostale tvrtke. Konkretno, pozitivna iskustva u projektu solarne elektrane u Vinkovcima potaknula su nas da i u tvornicama cigle u Sremskim Karlovcima i Sarajevu te tvornici crijepa u Novom Bečeju pokrenemo iste projekte – trenutno su u fazi pripreme projektne dokumentacije. I ovi projekti potvrda su strateškog smjera naših ulaganja s ciljem povećanja energetske učinkovitosti te udjela korištenja obnovljivim izvorima energije.

Što sve NEXE Grupa radi kad je riječ o povećanju energetske učinkovitosti, povećanju udjela korištenja obnovljivim izvorima energije ta smanjenju ugljičnog otiska u proizvodnji vaših tvornica?

U tim ulaganjima prednjači naša tvornica cementa, u kojoj se ulagalo najviše upravo u područje energetske efikasnosti i povećanje udjela korištenja alternativnim gorivima te u konačnici smanjenja ugljičnog otiska. Tako je od 2018. godine u NEXE-u u radu postrojenje za korištenje alternativnim gorivima (RDF - Refuse Derived Fuel; SRF- Solid Recovered Fuel). Na taj način, upotreba fosilnih goriva smanjena je 40 posto krajem prošle godine i tendencijom rasta tog udjela u ovoj godini zahvaljujući novim ulaganjima tijekom godišnjeg remonta postrojenja. Prošle godine, tijekom zimskog remonta, realizirali smo projekte rekonstrukcije hladnjaka klinkera i zamjene multiciklonskog otprašivača, ugradnju novog ventilatora rotacijske peći i zamjenu plašta rotacijske peći. Glavni su efekti ovih ulaganja smanjenje troškova održavanja, povećanje stupnja raspoloživosti postrojenja, povećanje kapaciteta i ostvarenje preduvjeta za buduće dodatno povećanje kapaciteta proizvodnje, odnosno veće supstitucije alternativnih goriva što će rezultirati i nižim troškovima proizvodnje, odnosno u konačnici manjom emisijom CO2.


Komentari članka

Vezani članci

Snježana Köpruner: Uspjeh smo zamijenili prodajom djedovine i neradom

22.04.2026.

Gošća emisije Nedjeljom u 2 je Snježana Köprüner, poduzetnica koja u Travniku i Prozoru-Rami vodi proizvodnju preciznih strojeva s oko 700 zaposlenih. Odrasla u Zadru i poslovno formirana u Njemačkoj, danas bez zadrške upozorava na opasnost ekonomije koja

Jahta domaće tvrtke u utrci za najbolju na svijetu

20.04.2026.

Kada je riječ o domaćoj brodogradnji, postoji segment itekako konkurentan na svjetskom tržištu. Riječ je o inženjerstvu. Samo na području Rijeke 40-ak je tvrtki koje se bave projektiranjem visokosofisticiranih plovila, a jahta jedne od tih tvrtki upravo s

Končar ugovorio dosad najvrijedniji posao na području izgradnje transformatora

19.04.2026.

Končar je sa švedskim operatorom prijenosnog sustava Svenska Kraftnät potpisao ugovor za izgradnju nove transformatorske stanice CT186 Munga, vrijedan 257,8 milijuna švedskih kruna (bez PDV‑a), odnosno približno 24 milijuna eura, izvijestili su u četvrtak

Stjepan Šafran kao hrvatska studija slučaja kapitalizma

14.04.2026.

Američki profesori pretvorili su biografiju vječnog predsjednika HOK-a u znanstveni rad o tranziciji. Otkrivamo kako se 1960-ih varao sustav da bi se zaposlilo više od pet radnika

Kako je Končar po Markovićevom zakonu zakoračio prema modernoj kompaniji

14.04.2026.

Prvo 'složeno poduzeće' u SFRJ osnovano 11. travnja 1989. naznačilo je kraj samoupravne ere i najavilo poslovanje na tržišnim principima Dana 11. travnja 1989. potpisan je samoupravni sporazum kojim je Rade Končar postao prvo složeno poduzeće u Jugoslavi

Tag cloud

  1. 2850 članka imaju tag turizam
  2. 2706 članka imaju tag hrvatska
  3. 1807 članka imaju tag svijet
  4. 1486 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 2003 članka imaju tag financije
  6. 1564 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 1650 članka imaju tag izvoz
  8. 1320 članka imaju tag trgovina
  9. 1388 članka imaju tag ict
  10. 1332 članka imaju tag industrija
  11. 1244 članka imaju tag investicije
  12. 1079 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1074 članka imaju tag menadžment
  14. 1182 članka imaju tag EU
  15. 869 članka imaju tag poduzetništvo
  16. 685 članka imaju tag opg
  17. 793 članka imaju tag maloprodaja
  18. 556 članka imaju tag poticaji
  19. 691 članka imaju tag tehnologija
  20. 709 članka imaju tag marketing
  21. 406 članka imaju tag potpore
  22. 517 članka imaju tag hotelijerstvo
  23. 458 članka imaju tag koronavirus
  24. 965 članka imaju tag kriza
  25. 515 članka imaju tag eu fondovi
  26. 536 članka imaju tag porezi
  27. 491 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 529 članka imaju tag obrazovanje
  29. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  30. 437 članka imaju tag osijek
  31. 448 članka imaju tag start up
  32. 541 članka imaju tag krediti
  33. 511 članka imaju tag dzs
  34. 452 članka imaju tag energetika
  35. 461 članka imaju tag BDP
  36. 418 članka imaju tag hnb
  37. 426 članka imaju tag vlada
  38. 345 članka imaju tag hgk
  39. 360 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  40. 440 članka imaju tag banke