Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

15 Stu 2019

Nikola Velicki: Dokazujemo da premium segment jabuke ne mora biti rezerviran samo za Talijane

Izvor: lider.media · Autor: Edis Felić  

Nikola Velicki: Dokazujemo da premium segment jabuke ne mora biti rezerviran samo za Talijane

Tvrtka Rabo (nekadašnji Baranjski voćnjaci) sa sjedištem u Kneževim Vinogradima u Baranji jedan je od najvećih proizvođača i izvoznika voća u Hrvatskoj te najveći proizvođač sadnog materijala u regiji. Njezin se voćnjak (uglavnom jabuke te nešto nektarina) prostire na oko 115 hektara i nalazi se u okolici Kneževih Vinograda, a uključujući i rasadnike cjelokupna se proizvodnja te tvrtke u vlasništvu Nikole Velickog (vlasnik od 2008.) prostire na više od 150 hektara.

Velicki je i direktor tvrtke u kojoj je zaposleno više od 80 ljudi, ne računajući sezonce kada se ta brojka penje i na više od 200. Lani je uprihodovala gotovo 55 milijuna kuna (koliko i 2017.), a neto dobit iznosila je 525 tisuća kuna, nešto manje nego godinu ranije, ponajprije zbog završavanja trogodišnjeg ciklusa zamjene starih nasada breskve profitabilnijim jabukama, koje će tek ući u rod. Tvrtka je 2013. investirala gotovo 30 milijuna kuna u gradnju objekta za preradu i skladištenje voća, od čega je 11,2 milijuna kuna sufinancirano iz pretpristupnog fonda IPARD, a lani je uložila dodatnih gotovo 20 milijuna kuna u proizvodnu i skladišnu infrastrukturu te proširenje i unapređenje kapaciteta pakiranja jer radi širenja na izvozna tržišta. Kako kaže Velicki, i ta je investicija sufinancirana iz Fonda za ruralni razvoj sa 7,4 milijuna kuna, a buduća ulaganja bit će usmjerena na kvalitetu i finalizaciju njihovih, kaže, premium proizvoda. U situaciji kada nam uza sve državne poticaje zadnjih 20 godina vrijednost poljoprivredne proizvodnje pada, u Rabu su našli način da pokažu da nije moralo biti tako.

Koliko nasada jabuka i drugog voća imate?
– Proizvodnja jabuka iz godine u godinu bilježi rekordne urode, koji često premašuju sto tona po hektaru. Ukupno je to gotovo sedam i pol tisuća tona voća s najmodernijih nasada, od čega je više od 90 posto proizvodnja jabuka. Nasadi su opremljeni sustavima zaštite od tuče, mraza kao i najmodernijim sustavom za kompjutersku regulaciju navodnjavanja i prihrane voćaka. Osim toga, kvaliteta proizvedene jabuke je na vrhunskoj razini, kao i struktura sortimenta, čime tvrtka može biti visokokonkurentna na zahtjevnim inozemnim tržištima, što je jedan od ključnih preduvjeta dugoročno održivog poslovanja u ovoj djelatnosti.

Osim voća, proizvodite i sadni materijal. Koliko ga imate, koji i gdje ga prodajete?
– Prosječno proizvedemo oko 450 tisuća vrhunskih sadnica jabuke na godinu, ali s obzirom na to da svake godine imamo osim dvogodišnjih otprilike i isto toliko jednogodišnjih sadnica, to znači da proizvodnja tijekom godine bude nešto manja od milijun sadnica. Više od 90 posto rasadničarske proizvodnje plasira se na inozemna tržišta, mahom velikim investitorima koji sade veće površine suvremenih nasada jabuke. Proizvodnja sadnica bitan je segment poslovanja te ovisno o pojedinom ciklusu i godini čini oko 20 – 25 posto prihoda. Međutim, jabuka koja sad polako ulazi u svoj puni rod postaje dominantna i naš svojevrsni forte (snaga, nap. a.) u svakom smislu te riječi.

A koliko od cijele proizvodnje izvozite?
– Sadnica je gotovo u cijelosti izvozni proizvod, a nektarina pak, s obzirom na turizam i sezonski karakter voća, u cijelosti je za naše more. Jabuka je više od dvije trećine izvozna s tendencijom stalnog rasta budući da nam se brend etablira i na stranim tržištima, a osim toga sorte s mladih nasada koji tek ulaze u puni rod su one koje inozemna tržišta najviše traže.

U koje sve zemlje izvozite?
– Izvozimo na jako mnogo tržišta Zapadne Europe, Azije, Afrike, Bliskog istoka. Od Skandinavije, Velike Britanije, Italije, preko Egipta, Nigerije, Emirata, Katara, Saudijske Arabije pa sve do, recimo, Malezije, Hong-Konga te udaljenih otočja. U većini slučajeva to su poprilično bogata tržišta i ona na koja generalno ide ozbiljna jabuka. Ali izvozimo i na neka ne toliko razvikana i bogata tržišta. Kad počnete ozbiljno izvoziti, tek tada vidite koliko tu ima prostora. Vidite koliko ste mali, ali isto tako vidite svoje prednosti. Postoje, recimo, tržišta na čiji bi spomen mnogi samo odmahnuli rukom, no previđa se da i slabije razvijene zemlje imaju premium segment ponude. Primjerice, uzmete li u obzir da tržište takve zemlje zemlje čini 80 milijuna ljudi, onda to baš i nije tržište na koje se odmahuje rukom. Trenutačno smo u finalizaciji pripreme i ugovaranja za vrlo zanimljiva tržišta Azije, ali i za neka nova zapadnoeuropska tržišta. Također u godinama koje su pred nama vidimo dobru priliku u Zapadnoj i Centralnoj Africi. Tek smo počeli, pa nas iskreno vidim svugdje. Zašto ne!

Gdje vam je teže poslovati, na domaćem ili na stranim tržištima?
– Teško mi je odgovoriti na to pitanje jer u Hrvatskoj poslujemo većinom s jednim velikim klijentom s kojim imamo vrlo kvalitetan i partnerski odnos. Sve ostalo je više-manje izvoz. To smo i htjeli. Hrvatsko tržište uistinu je premalo, poprilično nesređeno i kvaliteta se često ne vrednuje adekvatno. Od početka smo smatrali da naglasak mora biti na izvoznoj konkurentnosti, a u Hrvatskoj, kao što sam rekao, imati ozbiljnu priču s kupcem s kojim će odnos biti građen na temeljima korektnog i ravnopravnog poslovnog odnosa te partnerstva i gdje će kvaliteta biti valorizirana na pravi način. Priča s izvozom je u svojoj osnovi zapravo vrlo slična. Naravno, ona je potpuno drugačija u smislu poslovnih običaja, preferencija ili primjerice komunikacije, pa sve do konkretnih stvari poput ambalaže, sorti, kalibara, boje plodova i još mnogo toga.

Kakvi su uvjeti poslovanja za voćare i rasadničare u Hrvatskoj, što biste popravili?
– Mnogo stvari treba unaprijediti, na svim poljima. S jedne strane proizvodnja mora biti organiziranija i udruženija. Kvaliteta mora biti manje šarolika. U infrastrukturu se mora ulagati. Ukratko, moramo dići konkurentnost proizvodnje u svakom pogledu, a potencijala ima!

Kakvi su vam planovi u idućem razdoblju, hoće li biti ulaganja?
– S obzirom na to da smo, investicijski gledano, uvelike zaokružili svoju željenu priču, fokus će biti ponajprije na dodavanju vrijednosti našim proizvodima, njihovoj finalizaciji. Želimo se širiti na nova tržišta. Mladi nasadi ulaze nam u rod te se valja prilagoditi operativno i prodajno dodanim količinama. Rast vidimo prije svega u tom segmentu. Kapitalne investicije, kako u nove proizvodne površine ili nove kapacitete u bližoj budućnosti nisu u planu. Zanima nas kvaliteta proizvoda, dodana vrijednost i kvaliteta tržišta, odnosno kupaca. Ono što želimo jest organski i kvalitetan rast. Obujam sam za sebe ne znači ništa.


Komentari članka

Vezani članci

'Pouzdana logistika, stalna cijena i dovoljne količine ključ su dobre pozicije u hotelima'

23.01.2020.

Bez turističke sezone i naši bi poslovni rezultati bili znatno slabiji, što bi se na koncu loše odrazilo na količinu proizvoda, iskorištavanje proizvodnih kapaciteta, pa i na broj radnih mjesta

Isplaćene im potpore za nepokupljeno i neobrano voće

05.12.2019.

Sa po 20 mil. kuna ublažit će se troškovi nastali zbog neubranih ili nepokupljenih jabuka i mandarina da ne bi bili izvor bolesti

Jug: Ponosan sam što sam ostao na selu

03.12.2019.

Jabuke su ujedinile obitelj Jug u maloj Nizi, pokraj Koške te tako osigurale prihode i posao i mlađim generacijama

Masakr motornom pilom u voćnjacima

26.11.2019.

Zbog niske otkupne cijene i uvoza krče se nasadi jabuka u Slavoniji. Proizvodnja kažu voćari više nema računice. Velika su ulaganja, nema hladnjača, a prodaja ovisi uvijek o nekom drugom.

Mirko Veić među više od 300 sorti jabuka uspješno uzgojio i japanski kaki

23.11.2019.

Konačno se moja upornost isplatila i nakon puno vremena i truda obilje plodova, pohvalio se Mirko Veić i na stranici "Sačuvajmo stare sorte jabuka".

Tag cloud

  1. 1964 članka imaju tag hrvatska
  2. 1997 članka imaju tag turizam
  3. 1559 članka imaju tag financije
  4. 1266 članka imaju tag izvoz
  5. 860 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 1012 članka imaju tag svijet
  7. 990 članka imaju tag trgovina
  8. 1023 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 852 članka imaju tag investicije
  10. 931 članka imaju tag ict
  11. 688 članka imaju tag poduzetništvo
  12. 977 članka imaju tag EU
  13. 868 članka imaju tag industrija
  14. 612 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  15. 774 članka imaju tag menadžment
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 594 članka imaju tag maloprodaja
  18. 556 članka imaju tag marketing
  19. 495 članka imaju tag krediti
  20. 379 članka imaju tag poticaji
  21. 513 članka imaju tag tehnologija
  22. 434 članka imaju tag obrazovanje
  23. 402 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 267 članka imaju tag potpore
  25. 349 članka imaju tag eu fondovi
  26. 354 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 439 članka imaju tag banke
  28. 354 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 425 članka imaju tag dzs
  30. 381 članka imaju tag hnb
  31. 309 članka imaju tag osijek
  32. 334 članka imaju tag agrokor
  33. 365 članka imaju tag porezi
  34. 300 članka imaju tag hgk
  35. 380 članka imaju tag vlada
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 383 članka imaju tag BDP
  39. 341 članka imaju tag recesija
  40. 276 članka imaju tag opg