Nismo najgori: Veći udio vanjskog duga u BDP-u imaju Slovenija i Mađarska

Tijekom kolovoza razina je bruto inozemnog duga smanjena za 1,5 milijardi eura na razinu od 47,8 milijardi eura, pri čemu je smanjenje razine duga u odnosu na srpanj zabilježeno kod svih sektora, a najviše kod središnje banke, drugih monetarnih financijskih institucija i države…

Riječ je o uobičajenom sezonskom poboljšanju situacije, posebice kod kreditnih institucija, povezanom s pojačanim priljevima tijekom turističke sezone, ali je ove godine taj pomak bio slabije izražen nego u ljetnim mjesecima prošle godine. Stoga se na godišnjoj razini nastavlja rast bruto inozemnog duga koji je u kolovozu bio 1,9 milijardi eura ili 4,1 % viši nego u istom mjesecu prošle godine.

Ukupna kretanja bruto inozemnog duga i nadalje su dominantno determinirana rastom inozemnog zaduživanja opće države, čiji se kontinuitet proteže još od 2009. godine, te razduživanjem bankarskog sektora čiji kontinuitet traje od 2012. godine. Potreba dodatnog zaduživanja države za financiranje visokoga proračunskog deficita i višak sredstava u bankovnom sektoru zbog potisnute kreditne aktivnosti rezultirali su tijekom prvih osam mjeseci ove godine povećanjem bruto inozemnog duga opće države za 486,6 milijuna eura, uz istodobno smanjenje duga drugih monetarnih financijskih institucija za 615,1 milijun eura.

U okolnostima povoljnijih uvjeta financiranja na inozemnim tržištima i dio tvrtki, posebno onih velikih i vlasnički povezanih s inozemnim investitorima, koristi mogućnost inozemnog financiranja pa je stoga inozemni dug ostalih domaćih sektora u tom razdoblju povećan za 101,3 milijuna eura (kod privatnih nefinancijskih društava za 317,2 milijuna eura), a dug temeljem izravnih ulaganja za 168,8 milijuna eura.

U takvim okolnostima rast bruto inozemnog duga u načelu generira javni sektor. Tako se od 1,2 milijarde eura ukupnog prirasta bruto inozemnog duga u prvih osam mjeseci ove godine 1,5 milijardi eura odnosi na dug javnog sektora (obuhvaća opću državu, središnju banku, javne financijske institucije i javna nefinancijska društva), 11,1 milijun eura na prirast duga privatnog sektora za koji garantira javni sektor, dok je istodobno iznos privatnoga negarantiranog duga smanjen za 309,4 milijuna eura.

Pri visokoj razini bruto inozemnog duga i tendenciji njegova daljnjeg rasta, Hrvatska ostaje visoko ranjiva zemlja, osjetljiva na promjene na svjetskim financijskim tržištima, a osobito na tečajne i valutne rizike. Daljnje kretanje bruto inozemnog duga ovisit će o tempu nastavka zaduživanja opće države (koji bi trebalo usporavati ako se ubrza fiskalna konsolidacija pod pritiskom provedbe procedure uklanjanja prekomjernoga proračunskog manjka) i razduživanju banaka koje će se smanjivati ako se uspostavi održiv gospodarski rast.

Komentar direktora Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimira Savića: „Unatoč sezonskom poboljšanju situacije u kretanju visine vanjskog duga, koji je krajem kolovoza iznosio 47,8 mlrd. eura, trend rasta udjela vanjskog duga u BDP-u se nastavlja te se nalazi preko 110%. U odnosu na ostale tranzicijske europske zemlje, veći udio vanjskog duga u BDP-u od Hrvatske, imaju jedino Slovenija i Mađarska.“