Nogometna investicija koja se ne isplati?

Paušalno se voli reći kako se Svjetsko prvenstvo u nogometu pozitivno odrazi na gospodarski rast zemlje domaćina. Kad se radi o Brazilu, već i prije prve utakmice je jasno da će gospodarska bilanca biti prilično mršava.

Zvuči nevjerojatno: što brazilska reprezentacija bude igrala lošije na Svjetskom prvenstvu (SP), bolje će prioći nacionalna privreda te zemlje. Razlog za taj paradoks se zove "Lei Geral da Copa". To je zakon koji je brazilska vlada inicirala samo za SP.
Njime je, između ostaloga, predviđeno da vlade brazilskih saveznih država mogu proglasiti neradni dan ukoliko se u njima igra neka utakmica. Savezna vlada u Brasiliji smije (dodatno) nacionalnim praznikom proglasiti svaki dan na koji na turniru bude nastupao brazilski tim - Seleção.

Praznici loši za produktivnost

Još uvijek se ne zna koliko će točno biti "praznika" u idućim tjednima. Teoretski ih može biti čak 64 - za svaku utakmicu koja je na rasporedu SP-a. Ukoliko Brazil nastupi u finalu, to bi značilo da je momčad domaćina odigrala ukupno sedam mečeva.
Uspjeh nogometaša je neuspjeh Brazila, upozorava Udruženje za robe, usluge i turizam iz São Paula (FecomercioSP). Zbog neradnih dana Brazilu prijeti pad proizvodnje. U konačnici bi se moglo raditi o ekonomskoj šteti od oko 30 milijardi reala (10 milijardi eura).

Samy Dana iz renomiranog gospodarskog instituta FGV (Fundação Getúlio Vargas) te procjene smatra realističnima: "Poduzeća će obustaviti rad ili će morati platiti dodatak za rad praznikom". A taj je dodatak u Brazilu "masan" i iznosi čak 137% regularne plaće. Kad rade praznikom, zaposlenici zarade praktički dvostruku plaću nego kad rade "normalnim" radnim danom.

Ekonomist Dana ne vjeruje da će dodatni prihodi gastronoma i hotelijera nadoknaditi praznički gubitak: "Čak i ako neka branša profitira, SP se ekonomski neće isplatiti."

Različite procjene

Drugi stručnjaci imaju drugačija očekivanja: revizori tvrtke Ernst & Young već su prije četiri godine izračunali da bi SP Brazilu mogao podariti gospodarski rast vrijedan 142 milijardi reala (47 milijardi eura). Brazilska banka Itaú Unibanco sredinom 2011. je predvidjela dodatni gospodarski rast od 1,5% BDP-a zahvaljujući Svjetskom prvenstvu - i to za svaku od tri godine do turnira.

Na temelju te računice samo je 2012. u brazilskoj bilanci morao stajati plus od 66 milijardi reala (15 milijardi eura). BDP je ipak u toj godini narastao "samo" za 0,9 posto. Pod pretpostavkom da je izvorna računica Itaú Unibanco "štimala", brazilski je BDP u 2012. realno dakle opao za 0,6%.

Itaú-ekonomisti u međuvremenu su se korigirali i tvrde da SP utječe na porast BDP-a od samo jedan posto godišnje. Razlog: brojni infrastrukturni projekti nisu realizirani. Konjunkturni rast ovisi o tome kako se novac troši, u kakve projekte se ulaže. A tu je bilanca loša, tvrdi José Matias-Pereira, profesor javen uprave na Sveučilištu u Brasíliji: "Nisu finalizirani društveno važni projekti, projekti koji bi pogurali brazilsku privredu."

Više od 50% sredstava potrošeno je naime za gradnju stadiona. Samo je obnova Maracane u glavnom gradu koštala preko 400 milijuna eura. Na gradnji stadiona je godinama bilo zapoleno jako puno ljudi, oni su solidno zarađivali. Ali to su sve investicije koje se možda nikada neće isplatiti. U Brasiliji npr. uopće nema nijednog kluba koji igra u prvoj ili drugoj brazilskoj ligi. U Manausu i Cuiabi situacija nije puno bolja.

Gubici i u prošlosti

Hoće li Brazil dakle oboriti tezu o SP-u kao gospodarskom motoru? Iako je već sad jasno da je SP 2014. najskuplje Svjetsko prvenstvo svih vremena, Brazil nije jedina zemlja u kojoj se precijenilo gospodarske efekte jednog tako velikog sportskog događaja.

Sportski stručnjak Stefan Szymanski sa Sveučilišta u Michiganu istražio je naime konjunkturne učinke proteklih Mundijala. I došao do zaključka da su domaćini profitirali od SP-a samo u godinama uoči turnira. Radilo se o skromnom profitu i porastu stope BDP-a za manje od 0,25%. Mega-događaj u samoj godini održavanja je proizvodio konjunkturni minus od 2,5%!

Szymanskijev zaključak: jednostavo se mora nadati da će porast stope ugleda neke zemlje "poravnati" ekonomske gubitke. Ali i oko tog su pitanja mnogi Brazilci postali skeptični. Oni se boje da će loša organizacija SP-a i još gora infrastruktura dodatno pogoršati sliku koju svijet ima o Brazilu. To ne čudi. U trenutku pisanja ovog članka samo su tri (od ukupno 45!) planiranih projekata javog prijevoza bila realizirana.

Brazilska vlada već je reagirala. Kako bi izbjegla da se o toj zemlji priča i piše u negativnom kontekstu, vlada jeu igru ubacila upravo ideju praznika tijekom SP-a. Na dan održavanja utakmica radnici tako ne bi zakrčivali dodatno javni promet i navijači bi bez većih problema mogli doći do stadiona.