Nova pljačka kupaca - ista cijena za manje pakiranje

Jeste li primijetili da se vaši omiljeni keksi prodaju u manjem pakiranju? Ili da u paketu ima manje pelena? Ima li omiljena čokoladica manje grama ili jednostavno brže nestaje? Nije riječ o trik-pitanjima, već o trendu smanjenja pakiranja koji su uveli veliki proizvođači i trgovački lanci u Velikoj Britaniji koji u “potkradanju” kupaca vide spas od krize.

Trikovi za kupce
U Hrvatskoj takav trend još nije uzeo maha, a prema odgovorima naših proizvođača i trgovačkih lanaca, takvo što ni ne planiraju. No, s obzirom na to da ima nekih upitnih proizvoda, poput novih pakiranja pelena pampers ili smanjenih pakiranja milka čokolada, krenuli smo u potragu za objašnjenjima. Najbolji je primjer čokoladica mars koja je s uobičajenih 62,5 grama spala na 58 grama, a cijena je ostala ista. Tada su iz uprave Marsa objasnili da su “izašli ususret zahtjevima potrošača za zdravijim životnim stilom, a u isto vrijeme nisu povećavali cijene”. Sličnom se politikom vode i u Kraftu koji proizvodi milku, a koji su pakiranja čokolada od 300 grama, zamijenili onima od 250 grama.

Vrećica majoneze također je jedan od proizvoda koji zbunjuje potrošače zato što odnedavno ima 90 umjesto svima znanih 100 grama. Razloge su objasnili u tvornici Zvijezda.
– Od 2003. godine sve su majoneze deklarirane u gramima, i to zbog usklađivanja s pravilnikom (dotad je majoneza u vrećici bila deklarirana kao 100 ml). U pakiranjima (vrećica, tuba, staklenka, posuda) nalazi se ista količina proizvoda, samo je preračunata iz tadašnjih mililitara (vrećica, tuba, staklenka) u grame i iz tadašnjih litara (posuda) u kilograme – ističe Petra Pirker Šoštarić iz Zvijezde. Kruh se više ne prodaje na kilograme, a jedan u prosjeku teži oko 800 grama. Kraševa mliječna čokolada dorina ima 80 grama, a ne 100 kao kod većine ostalih proizvođača. No, to već svi znaju ili...?

– Kraš nije smanjivao pakiranja svojih proizvoda niti je na bilo koji drugi način zbog krize mijenjao ponudu svojih proizvoda na tržištu. Čokolade dorina već se niz godina prodaju u težinama od 80, 100 i više grama, ovisno o vrsti čokolade, što je dobro poznato svim našim potrošačima – objasnili su u Krašu.

Trgovački lanci također se brane da nisu posegnuli za smanjenjem pakiranja proizvoda svojih robnih marki, ali priznaju da postoje trendovi kojima se svakodnevno vara potrošače.
– Lidl Hrvatska nema namjeru smanjivati veličinu, kvalitetu ili bilo koju kvalitativnu osobinu pakiranja svojih proizvoda usprkos globalnoj recesiji i sve češćim trendovima tog tipa. Čvrsto smo odlučili zadržati sve odlike svoje poslovne misije, a kao jedan od recentnijih primjera navodimo samo to da tjesteninu prodajemo u pakiranju od 500 grama za razliku od određenih prodavača koji je nude u pakiranju od 400 grama – kažu u Lidlu.

Gratis akcije najskuplje
U poznatom lancu supermarketa Billa susreli su se pak sa svime i svačime, a kako kažu, promjene ne moraju biti povezane s krizom i u njima ne vide ništa čudno ili loše.
– U jesen i zimi proizvođači pića povećavaju litražu svojih proizvoda jer nakon ljeta (sezona pića) potrošnja pada i upravo tom mjerom, tj. gratis količinom, pridobivaju kupce za nastavak kupnje njihova brenda. Ne tvrdimo da ne postoji i želja kod dobavljača za poskupljenjem proizvoda, ali marketinški gledano, prihvatljivije je smanjiti količinu u pakiranju nego poskupljivati iako su glavni razlozi poskupljenja ekonomske prirode – objasnili su u Billi.

Jedan od najčešćih trikova za kojima trgovci posežu kada žele neprimjetno nasamariti kupce bez sumnje su i akcije s gratis proizvodima.
– Kupci se svakako trebaju pripremiti na negativno marketinško djelovanje ondje gdje se nude proizvodi u akcijama 2+1 gratis u kojima čokoladica u osnovnom pakiranju stoji 8,99 kuna, a 2+1 gratis 19,99 kuna. Znači da onu gratis čokoladicu plaćamo više od dvije kune što znači da ona nije gratis – upozorava Tomislav Lončar iz Udruge za zaštitu potrošača.

Međutim, marketinški trikovi poput spomenutog prilično su plodonosni i trgovcima jako dobro pune blagajne jer tek analitičniji kupci shvaćaju da su prevareni, a ostale s lakoćom zavara istaknuti natpis “gratis”. Posljednje istraživanje pokazalo je da su ljudi spremni potrošiti više od predviđenog kada vide proizvode na akciji.