Novac je tu - hoćemo li znati iskoristiti 10.013 milijardi eura?

Nakon što je predsjednica Europske komisije, Ursula von Der Leyen, predložila Fond za oporavak gospodarstva od pandemije virusa Covid-19 vrijedan 750 milijardi eura te Višegodišnji financijski okvir (VFO) u iznosu 1.100 milijardi eura, pri čemu je 15 milijardi eura namijenjeno jačanju Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj te jačanje ruralnih područja, mogli smo čuti kako Hrvatska može biti zadovoljna s predviđenih više od 10 milijardi eura. Izdašna sredstva, kako ih je nazvao premijer Andrej Plenković, iznose 10.013 milijardi eura, od čega je 7.366 mlrd. bespovratno uz mogućnost uzimanja zajmova, koji su na dobrovoljnoj bazi, a radi se o 2.65 mlrd. €.

Ovo su grubi brojevi koje će se vremenom "secirati". Koliko će od toga dopasti poljoprivredi i na koji način, sigurno ćemo pratiti i na vrijeme vas izvjestiti.

Naime, iznosi se tek trebaju ispregovarati i postići konsenzus između država članica. Komisija se nada da će Vijeće postići sporazum već u srpnju. Do prosinca, Europski parlament treba usvojiti revidirani VFO za 2021.-2027., dok povećanje gornjeg okvira vlastitih sredstava (potrebnog da se Komisija zaduži na tržištima) moraju ratificirati sve članice ovisno o njihovim ustavnim postavkama.

Kako će se novac distribuirati?
Ruža Tomašić, članica Europskog parlamenta i zamjenica koordinatora Odbora za poljoprivredu (AGRI) smatra da je Republika Hrvatska, zbog najmanjeg BDP-a po glavi stanovnika u Europskoj uniji (odmah iza Rumunjske), ovaj puta u distribuciji europskog novca prošla zadovoljavajuće. No, ona u ovome nalazi prostor za, kako kaže, dva pitanja.

"Prvo pitanje je je li ekonomsko nazadovanje doista nešto s čime se aktualna Vlada treba hvaliti pred izbore, a drugo, kako će se taj novac distribuirati u gospodarstvu RH? Nažalost, nastavno na dosadašnje djelovanje Vlade koja je cijeli mandat provela izbjegavajući i jednu ozbiljniju reformu, veći dio novca po mojoj će se pretpostavci koristiti za krpanje proračunskih rupa, a nažalost, tek minorni dio reinvestirat će se u gospodarstvo, koje je nakon krize na koljenima", Tomašić nije ni malo optimistična.

Njezin kolega, također zamjenik u AGRI-ju, Tonino Picula misli da je Hrvatska u dobroj situaciji kao članica koja je teško pogođena zbog kolapsa turizma. "Hrvatska je i u Komisijinom radnom dokumentu navedena kao zemlja koja će biti među najteže gospodarski pogođenim zemljama članicama. Međutim, na nama je hoćemo li uspjeti kvalitetno iskoristiti ovu priliku.

Veliki plus u prijedlogu je što je kroz program REACT-EU Komisija predlaže dodatnih 55 milijardi eura za financiranje kohezijske politike između 2020. i 2022., 50 milijardi EUR iz novog proračuna u 2021. i 2022. te pet milijardi eura već 2020. godine, prilagodbom sadašnjih financijskih okvira", pojašnjava Picula te dodaje kako će se to temeljiti na trenutnim kohezijskim pravilima, uključujući pravilo fleksibilnosti uvedeno kao odgovor na korona krizu. "Također, Komisija predlaže i povećanje sredstava za Fond za pravednu tranziciju, do 40 milijardi eura, koji bi poslužili za ublažavanje društveno-ekonomske krize u regijama koje su najviše pogođene", konkretizira.

ZPP mora ostati pravilno financiran
Bivša zastupnica Odbora za poljoprivredu, Marijana Petir, pomno prati situaciju. Podsjeća kako nam je kriza Covid-19 pokazala koliko su nam važni poljoprivrednici i hrana koju proizvode.

"Drago mi je da je Komisija to prepoznala i da je u proračun za ruralni razvoj dodala 15 milijardi EUR. Veće ambicije i povećani zahtjevi prema poljoprivrednom sektoru moraju se pretvoriti u veće financiranje mjera poljoprivrednog i ruralnog razvoja i to je značajno poboljšanje u odnosu na prvi prijedlog", kaže Petir poručivši da i nadalje treba inzistirati da se proračun za poljoprivrednu politiku EU-a ne smanjuje i da i u budućem proračunskom razdoblju ostane na razini sadašnje omotnice. Dodaje da bi bilo razumno povećati ga no i da je to sada teško očekivati.

"Treba osigurati da ZPP ostane pravilno financiran i poljoprivrednici pravilno podržani tako da mogu nastaviti jamčiti opskrbu i sigurnost hrane diljem EU."

Naime, Petir se slaže kako je Komisija iznijela ambiciozan i dalekosežan plan za to da europski poljoprivredni i prehrambeni sustav postane globalni standard za održivost, a koji obuhvaća politike relevantne za poljoprivredu i ruralna područja koje se trenutačno revidiraju, uključujući zajedničku poljoprivrednu politiku (ZPP) i druge strategije.

"Cijeli paket koji je usvojila Komisija Europske unije, usko je povezan s trenutnim pregovorima o reformi zajedničke poljoprivredne politike. No, bilo bi dobro da svi oni koji su uključeni ne miješaju te dvije stvari i da odustanu od svih pokušaja odgađanja pregovora o novom ZPP-u zbog ovih novih inicijativa. Naši poljoprivrednici trebaju jasnoću o budućim pravilima ZPP-a i mi im dugujemo sigurnost planiranja. Ekološka održivost poljoprivredne proizvodnje mora se odvijati paralelno s ekonomskom kako bi sigurnost hrane i dalje bila zajamčena", zaključuje.

Poljoprivreda kao primarni sektor
Na ovom tragu je europarlamentarka Tomašić. "Kako bi se ostvario Zeleni plan te Strategija s vrlo ambicioznim ciljevima, potrebno je dodatno povećati proračun na način da dodatni zahtjevi koje nosi Zeleni plan ne bi smio biti financiran samo iz proračuna Zajedničke poljoprivredne politike već i iz ostalih fondova. Krucijalnost poljoprivrednog segmenta u ovoj krizi je dodatno naglašena i svi napori za brži oporavak trebaju prvenstveno voditi računa o ovom najprimarnijem sektoru koji Uniju opskrbljava s onim bez čega života nema - hranom", jasna je.

I Picula pozdravlja prijedlog Komisije te je svjestan koliko teško su poljoprivrednici pogođeni krizom. "Upozoravao sam na to i kroz rad u Odboru za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskog parlamenta, te sam Komisiji uputio pisma glede situacije oko malih poljoprivrednika, OPG-ova i naše vinarske i vinogradarske industrije.

Za jačanje poljoprivredno-prehrambenog i ribarskog sektora, Komisija predlaže dodatnih dodatnih 4 milijarde eura za zajedničku poljoprivrednu politiku i Europski fond za pomorstvo i ribarstvo u iznosu od 500 milijuna eura" zaključio je.

U svakom slučaju, ovoga ljeta nećemo jesti kisele krastavce, tim više što treba pratiti i razvoj situacije oko dvije donesene strategije u kojima se predlažu ambiciozne mjere i obveze EU-a za zaustavljanje gubitka bioraznolikosti u Europi i svijetu i za preobrazbu naših prehrambenih sustava, a što podrazumijeva manje pesticida i gnojiva, ali i povećanje poljoprivrednog zemljišta pod eko proizvodnjom. No, ovim ćemo se temama zasebno baviti u naredno vrijeme.