Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

16 Tra 2018

Novi Zeland je prije 40 godina izgledao kao Hrvatska, a onda su smanjili javni sektor i poreze

Izvor: www.index.hr · Autor: M.R.  

Novi Zeland je prije 40 godina izgledao kao Hrvatska, a onda su smanjili javni sektor i poreze

NOVI ZELAND danas je jedna od najrazvijenijih ekonomija svijeta, no sredinom 80-ih bio je u vrlo sličnoj situaciji kao što je sada Hrvatska - imali su problema s velikom nezaposlenošću, velikim javnim sektorom i velikim javnim dugom.

Vlada koja je 1984., kada je zemlja bila na rubu bankrota, odlučila pokrenuti reforme, koncentrirala se upravo na navedene probleme. Krenuli su u snažnu liberalizaciju ekonomije, smanjenje javnog sektora, što je u konačnici dovelo do oživljavanja ekonomske aktivnosti, smanjenja javnih troškova i pada javnog duga.

Druga polovica dvadesetog stoljeća, do sredine 80-ih, bila je katastrofalna za novozelandsku ekonomiju. Do 50-ih godina ta je zemlja imala treći najveći BDP po stanovniku, odmah iza SAD-a i Kanade. No tada kreće snažna regulacija, povećanje državnog aparata, državna kontrola ekonomskih procesa, te su postali jedna od ekonomski najneslobodnijih zemalja izvan komunističkog svijeta.

Kada su krenuli s reformama koje su, kako bi naši javnosektoraški sindikalisti rekli, bile “brutalne i neoliberalne”, prvo pitanje bilo je kako smanjiti poreze, javnu potrošnju i utjecaj države na ekonomiju.

Prvo je trebalo utvrditi što točno dobivaju za novac koji troše. Kako bi znali na što točno troše javni novac, uveli su pravila da razne državne agencije novac ne dobivaju tek tako jer, eto, moraju postojati i imati svoj proračun, već je vlada s njima sklapala ugovore za točno određene usluge koje je željela naručiti i te usluge im plaćala. Također, vodeći ljudi državnih agencija birani su na natječajima te su dobivali ugovore na rok od pet godina, uz jasno zacrtane ciljeve. Jedini kriterij za njihovu smjenu bili su rezultati rada. Ako nisu ostvareni zadani ciljevi - letiš van, ali isto tako ih buduće vlade nisu mogle smijeniti bez razloga.

Vlada je državnim agencijama postavila nekoliko pitanja te su na temelju odgovora odlučili čime će se pojedina agencija baviti, a što će biti prepušteno privatnom sektoru.

Maurice P. McTigue, novozelandski političar koji je obnašao brojne dužnosti te sudjelovao u ključnim reformama, u jednom je govoru iz 2004. godine opisao proces smanjenja javnog sektora.

“Kada smo krenuli u taj proces postavili smo neka ključna pitanja o agencijama. Prvo pitanje bilo je 'Čime se vi bavite?', a drugo pitanje bilo je 'Čime biste se trebali baviti?’ Na temelju odgovora tada smo im rekli: ‘Eliminirajte sve što ne biste trebali raditi’ - što znači, ako radite nešto što očito nije vaša odgovornost, prestanite to raditi. Posljednje pitanje bilo je ‘Tko bi vas trebao plaćati - porezni obveznici, korisnici, potrošači, ili industrija?’ To pitanje postavili smo jer su u mnogo slučajeva porezni obveznici plaćali nešto od čega nemaju koristi. Jer ako troškove određene usluge ne plaćaju njeni korisnici tada dolazi do njene prekomjerne upotrebe i obezvrjeđenja toga što se radi”, rekao je McTigue.

Kako navodi McTigue, na početku tog procesa Ministarstvo prometa zapošljavalo je 5600 ljudi, na kraju procesa imali su 53 zaposlena. Šumarska služba imala je 17 tisuća zaposlenih - na kraju procesa pala je na 17 zaposlenih. Ministarstvo javnih radova zapošljavalo je 28 tisuća ljudi, na kraju je McTique, koji je bio ministar, ostao jedini zaposlenik, prije nego što je ukinuto.

Ukinuti su i svi poticaji jer je vlada smatrala da takva politika samo stvara ovisnike o državnom novcu. No, nakon prilagodbe, nekada subvencionirani sektori, poput poljoprivrede, danas su bez subvencija jedni od najuspješnijih na svijetu.

Nakon reformi, ekonomija Novog Zelanda je eksplodirala. Dugogodišnju stagnaciju zamijenio je snažan rast, po stopama od 5 posto godišnje. Danas imaju nisku nezaposlenost, manju od 5 posto, rast ekonomije od preko 3 posto, a stabilne su im i javne financije s javnim dugom od oko 30 posto BDP-a.


Komentari članka

Vezani članci

Javni dug Hrvatske pao na najnižu razinu od 2012. godine

08.01.2019.

Kretanja u fiskalnoj statistici ostat će i dalje razmjerno povoljna, kažu analitičari

Novi propisi od 1. siječnja građanima donose brojne darove, ali i gorke pilule

02.01.2019.

Od 1. siječnja 2019. na snagu stupaju brojni novi propisi koje je potvrdio Hrvatski sabor. Izdvajamo ključne novosti koje donose važne promjene u poslovanju poduzetnika i značajno će utjecati na standard većine građana

Ekonomska prognoza: Hrvatska će i u 2019. zaostajati u razvoju

02.01.2019.

Tako prema prognozama Europske komisije Hrvatska 2019. može očekivati rast BDP-a od 2,8 posto, dok se za Slovačku očekuje rast od 4,1 posto, Rumunjsku od 3,8 posto, Poljsku i Bugarsku 3,7 posto, Mađarsku 3,4 posto itd.

Bruto inozemni dug Hrvatske na najnižoj je razini u zadnjih 10 godina

11.12.2018.

Smanjenje vanjskog duga na godišnjoj razini rezultat je smanjenja duga drugih monetarnih financijskih institucija, inozemnog duga ostalih domaćih sektora te ino duga središnje banke

Rast hrvatskog BDP-a usporio u trećem tromjesečju, osobna potrošnja i dalje najveća sastavnica

28.11.2018.

Premda se u turizmu i dalje bilježe rekordni rezultati, rast je sporiji u odnosu na prošlu godinu.

Tag cloud

  1. 1846 članka imaju tag hrvatska
  2. 1870 članka imaju tag turizam
  3. 1512 članka imaju tag financije
  4. 1191 članka imaju tag izvoz
  5. 796 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 974 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 929 članka imaju tag trgovina
  8. 664 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 804 članka imaju tag investicije
  10. 938 članka imaju tag EU
  11. 881 članka imaju tag svijet
  12. 847 članka imaju tag ict
  13. 837 članka imaju tag industrija
  14. 753 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 560 članka imaju tag maloprodaja
  17. 457 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  18. 527 članka imaju tag marketing
  19. 480 članka imaju tag krediti
  20. 482 članka imaju tag tehnologija
  21. 340 članka imaju tag poticaji
  22. 407 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 243 članka imaju tag potpore
  27. 373 članka imaju tag hnb
  28. 341 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 322 članka imaju tag agrokor
  30. 316 članka imaju tag eu fondovi
  31. 290 članka imaju tag osijek
  32. 298 članka imaju tag hgk
  33. 320 članka imaju tag hotelijerstvo
  34. 341 članka imaju tag energetika
  35. 269 članka imaju tag poduzetnici
  36. 367 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 366 članka imaju tag BDP
  39. 266 članka imaju tag investicija
  40. 282 članka imaju tag rast