Obitelj Šimić kupila sušare i krenula u ozbiljnu proizvodnju kamilice

Obitelj Šimić iz Čađavičkog Luga poljoprivredom se bavi još od 60-ih godina prošlog stoljeća kada je, kako kažu, deda Antun zemlju obrađivao konjima, a 70-ih kupio i prvi traktor koji je i dan danas na imanju. Njegov sin, Zvonko Šimić je 1998. godine poljoprivredno gospodarstvo pretvorio u obrt, a do 2010. su se većinom bavili ratarstvom. Trenutno imaju pet stalno zaposlenih osoba, a tijekom sezone kamilice angažiraju još deset radnika.

Nastavio djedovim i očevim stopama
Mladi nasljednik Dario Šimić, s kojim smo pričali za Agroklub, nakon završetka Poljoprivredne škole otvara svoj OPG i nastavlja stopama djeda i oca.

"Na svom OPG-u trenutno obrađujem oko 10 ha zemlje i imam 30 ovaca. Poljoprivreda me zanima od malena. Od svoje 4. godine sam na traktoru, volim to što radim i ne bih mijenjao ništa", kaže Dario otkrivši kako je i 4. generacija poljoprivrednika iz njihove obitelji na putu.

Kamilica dobra za uzgoj zbog malih zahtjeva
Obrt njegovog oca Zvonka Šimića obrađuje oko 170 ha zemlje, dio je u njihovom vlasništvu, a dio u zakupu. Dario ističe: "Većinom se bavimo eko uzgojem. Pod eko kamilicom je 50% usjeva, a osim nje uzgajamo i eko suncokret, eko zob, kukuruz, ali i pivarski ječam."

Svoju kamilicu prodaju poznatom otkupljivaču Spayder Grupi, a otkup žitarica dogovaraju sa tvrtkom Axereal iz Nove Gradiške koji svoju podružnicu imaju u obližnjoj Čađavici.

"Kamilicom se počinjemo baviti 2010. godine kada smo posijali prvih 10 ha te kulture, a do tada se nismo nikad susreli s njenim uzgojem. Jedino što smo znali je da može uspjeti na lošijim tlima, a to nam je odgovaralo jer je većina naše zemlje pjeskovita", kaže nam ovaj mladi poljoprivrednik.

Svaki početak je težak. Tako su prve godine posudili sijačicu i berač, a sljedeće godine kupili vlastitu sijačicu i od starog Zmaja sami izradili samohodni kombajn za žetvu. Kako kažu, to je vjerojatno bio jedini takav berač, te veličine na svijetu.

"Kamilica nije kao, primjerice, pšenica da je odmah spremna za skladištenje ili prodaju. Od njene berbe do sušare ne smije proći 2 sata jer se ona onda "upali" i možete ju baciti", napominje Dario. Kaže da sjetva ove kullture traje od 9. do kraja 10. mjeseca. "Mi je sijemo u više navrata, da ne dođe sva od jednom za žetvu. Nije zahtjevna za proizvodnju jer nema gnojidbe, a ne tretira se ni sa zaštitnim sredstvima", kaže Dario.

Prinosi ove godine od 650 do 900 kg po ha
Ovo ljekovito bilje ne traži velika ulaganja od sjetve do berbe, a najveći trošak predstavlja sušenje. "Prinosi suhe kamilice ove godine su nam bili od 650 do 900 kg po ha", kažu iz obrta Šimić.

Nakon žetve ju dovoze ispred sušare, a onda trakama ili kolicima voze u objekt. Zatim ju ručno šire na 30 cm debljine. Kažu nam kako je za sušenje potrebno otprilike 24 h na temperaturi od 45°C. Nakon završetka procesa, pakiraju je u kartonske kutije i dalje isporučuje kupcu.

Kupili sušare, a u planu im solarni paneli kao i proizvodnja agropeleta
Kako je posao s kamilicom postao ozbiljan, odlučili su kupiti i svoje 4 sušare. Još 2018. godine su se prijavili na tip operacije 4.1.1. Programa ruralnog razvojana kojoj su prošli i izgradili njih deset, ali i proizvodnu halu te kupili novi traktor.

Također, su kroz tip operacije 6.2.1. dobili 50.000 eura od kojeg su kupili kombinirku s kojom vrše usluge, a u završnoj fazi je i realizacija za tip operacije 4.1.3. za obnovljive izvore energije s kojom planiraju na sušare postaviti solarne panele. U toj mjeri je i pogon za peletiranje. "Planiramo proizvoditi i agropelete koje inače koristimo za sušenje. Na taj način želimo stvoriti zatvoreni krug - proizvodnju struje pomoću solarnih ploča i palete od ostalih sirovina poput slame ječma".