Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

17 Velj 2020

Od hrvatskog startupa do laboratorija u koji dolaze raditi strani znanstvenici

Izvor: www.index.hr · Autor: Marko Repecki  

Od hrvatskog startupa do laboratorija u koji dolaze raditi strani znanstvenici

GENOS je osnovan 2007. godine i tada je bio prvi akademski startup, da bi danas izrastao u ozbiljan laboratorij koji zapošljava 50-ak stručnjaka, od kojih su polovica doktori znanosti te su u nekim područjima, poput istraživanja glikana, vodeći u svijetu.

Osim hrvatskih znanstvenika, u Genos dolaze raditi i stručnjaci iz inozemstva, što i ne čudi s obzirom na to da ih je ugledni znanstveni časopis The Scientist 2013. godine proglasio "Najboljim mjestom za rad" u svijetu, u konkurenciji 240 biomedicinskih i biotehnoloških kompanija.

Uspjeli su razviti GlycanAge test koji omogućuje previđanje pojave određenih bolesti, poput srčanog ili moždanog udara, a onda i njihovu prevenciju.

Zagreb bi mogao postati centar za farmakogenomiku za Europu

Osim toga, osnivač Genosa dr.sc. Goran Lauc u razgovoru za Index najavio je velike planove na području farmakogenomike koja je vrlo važna u personaliziranoj medicini.

“Genos je osnovan 2007. godine i na početku smo se uglavnom bavili genetikom, radili smo razne genetičke testove. Već tada smo lansirali neke testove koji su bili prvi u svijetu. Na primjer, prvi smo radili prenatalni test očinstva - to je test koji se može napraviti prije nego što se beba rodi. Godinu, dvije kasnije prebacili smo se na glikane, no još uvijek imamo dio laboratorija u kojem se rade genetički testovi. Sada u suradnji s bolnicom Sveta Katarina i Klinikom Mayo iz SAD-a razvijamo farmakogenomiku i nadamo se da ćemo u toj zajedničkoj priči uspjeti postići da u Zagrebu bude centar za farmakogenomiku za Europu”, kaže Lauc.

Farmakogenomika, sljedeće područje u kojem Genos ima ambiciozne planove, omogućuje da pacijenti dobiju točno onaj lijek koji im treba. Tako se smanjuju nuspojave lijeka i eventualna šteta koja može nastati od uzimanja beskorisnog lijeka.

“U farmakogenomici se radi genetičko testiranje, analizira se genom čovjeka i onda na temelju informacija koje se dobiju može se odrediti koji lijek zaista pomaže pacijentu i u kojim dozama, a koji ne bi trebao uzimati. Danas kada dođete kod liječnika, on zapravo ne zna ništa o vama. Pita gdje vas boli, izmjeri vam temperaturu, posluša srce, ali realno ne zna ništa o vama i daje vam lijek nasumično, onaj za koji on misli da bi mogao pomoći, i zato smo u situaciji da dvije trećine lijekova ne pomažu. Liječnik vam prepiše jedan lijek pa ako ne pomaže taj, prepiše drugi i treći i tako dalje. Problem je u tome što ako lijek ne pomaže, on često šteti. U SAD-u zbog krivog liječenja godišnje umre oko 100 tisuća ljudi. Taj problem rješava farmakogenomika jer omogućava da se pacijentu prepiše točno onaj lijek od kojeg će imati koristi. To je primjer kako su genetičke analize ušle u kliničku primjenu, no to se još uvijek ne primjenjuje rutinski ni u svijetu. U Hrvatskoj je najdalje u tome otišla bolnica Sveta Katarina koja kao privatna bolnica veliki broj svojih pacijenata upućuje na tu pretragu čime dobivaju sigurnije liječenje. Mi u suradnji s njima želimo napraviti laboratorij koji će te analize provoditi ne samo u Hrvatskoj nego i za inozemstvo. Želimo napraviti središnji laboratorij za Europu za taj tip testiranja”, kaže Lauc.

U Genosu radi 50 znanstvenika od kojih su mnogi iz inozemstva

Genos je znanstvenicima vrlo zanimljiv i kao poslodavac pa osim znanstvenika iz Hrvatske u njemu rade ili su radili i ljudi iz inozemstva.

“U Genosu trenutno imamo 50 ljudi, od toga su 24 doktora znanosti, a većina ostalih su magistri. Mi smo jedan od najjačih konglomerata visokoeduciranih ljudi koji su fokusirani na jednu priču. U posljednjih 12 godina otišle su nam samo dvije osobe. Trudim se da ljudima ovdje bude dobro i onda oni ostaju. Nemamo problema s pronalaskom stručnjaka, dolaze nam i to ne samo iz Hrvatske nego i iz inozemstva, pa je do sada 14 stranaca radilo ili radi kod nas. Jedna kolegica iz Rusije je ovdje već sedam godina, zatim iz Kanade koja ovdje radi četiri godine, upravo primamo jednog Indijca itd.”, kaže Lauc.


Komentari članka

Vezani članci

Napravili prvu hrvatsku mozzarellu, a šampion je nastao – pogreškom

24.11.2020.

Istarska mljekara Latus koja posluje od 2001. godine smjestila se u malom mjestu Orbanići pokraj Žminja, a pokretači toga mliječnog biznisa Maja i Sandi Orbanić pioniri su u ovoj branši jer proizvodnja sireva nije na našem najvećem poluotoku popularna kol

Najmlađa poduzetnica iz Osijeka o juhama iz staklenke kojima mijenja prehrambene navike svojih sugrađana

23.11.2020.

Iako je na početku nitko osim njezine obitelji nije shvaćao ozbiljno, Martina Završki iz Darde pokrenula je Špajz i s 19 godina postala najmlađa poduzetnica u Osijeku. Sada, četiri godine kasnije, najmlađa je kandidatkinja emisije Startaj Hrvatska, a njez

Uspješno proveli niz projekata financiranih raznim fondovima

20.11.2020.

Osječka tvrtka CRAS u ovom trenutku zapošljava 42 djelatnika, a zbog obujma i zahtjevnosti poslova koje rade, stalno su u potrazi za kvalitetnim stručnjacima i radnicima.

Hrvoje Karas: Očev predani rad i trud motivirali su me da nastavim njegovim putem

20.11.2020.

Već kao tinejdžer počeo je pokazivati interes za posao kojim se danas bavi, naglasio je višestruki prvak u motocrossu i bivši reprezentativac Hrvoje Karas, koji je od oca preuzeo poslovanje Karas proizvodnje iz Kozarevca nedaleko Kloštra Podravskog specij

EIB i HBOR ugovorili 142,5 milijuna eura za povoljno kreditiranje malih i srednjih poduzeća

20.11.2020.

Sredstva u iznosu od 142,5 milijuna eura namijenjena su bržem oporavku hrvatskih malih i srednjih poduzeća od pandemije COVID-19. Koristit će se za povoljno kreditiranje održavanja likvidnosti, očuvanje radnih mjesta i ulaganja

Tag cloud

  1. 2064 članka imaju tag hrvatska
  2. 2144 članka imaju tag turizam
  3. 1602 članka imaju tag financije
  4. 1340 članka imaju tag izvoz
  5. 1123 članka imaju tag svijet
  6. 801 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  7. 1044 članka imaju tag trgovina
  8. 884 članka imaju tag zapošljavanje
  9. 1069 članka imaju tag poljoprivreda
  10. 989 članka imaju tag ict
  11. 883 članka imaju tag investicije
  12. 716 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 1018 članka imaju tag EU
  14. 918 članka imaju tag industrija
  15. 795 članka imaju tag menadžment
  16. 940 članka imaju tag kriza
  17. 630 članka imaju tag maloprodaja
  18. 577 članka imaju tag marketing
  19. 404 članka imaju tag poticaji
  20. 336 članka imaju tag koronavirus
  21. 509 članka imaju tag krediti
  22. 523 članka imaju tag tehnologija
  23. 448 članka imaju tag obrazovanje
  24. 293 članka imaju tag potpore
  25. 375 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 347 članka imaju tag opg
  27. 370 članka imaju tag eu fondovi
  28. 415 članka imaju tag prehrambena industrija
  29. 396 članka imaju tag porezi
  30. 375 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 324 članka imaju tag osijek
  32. 434 članka imaju tag dzs
  33. 389 članka imaju tag hnb
  34. 439 članka imaju tag banke
  35. 334 članka imaju tag agrokor
  36. 390 članka imaju tag vlada
  37. 308 članka imaju tag hgk
  38. 354 članka imaju tag energetika
  39. 402 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici