Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

17 Velj 2020

Od hrvatskog startupa do laboratorija u koji dolaze raditi strani znanstvenici

Izvor: www.index.hr · Autor: Marko Repecki  

Od hrvatskog startupa do laboratorija u koji dolaze raditi strani znanstvenici

GENOS je osnovan 2007. godine i tada je bio prvi akademski startup, da bi danas izrastao u ozbiljan laboratorij koji zapošljava 50-ak stručnjaka, od kojih su polovica doktori znanosti te su u nekim područjima, poput istraživanja glikana, vodeći u svijetu.

Osim hrvatskih znanstvenika, u Genos dolaze raditi i stručnjaci iz inozemstva, što i ne čudi s obzirom na to da ih je ugledni znanstveni časopis The Scientist 2013. godine proglasio "Najboljim mjestom za rad" u svijetu, u konkurenciji 240 biomedicinskih i biotehnoloških kompanija.

Uspjeli su razviti GlycanAge test koji omogućuje previđanje pojave određenih bolesti, poput srčanog ili moždanog udara, a onda i njihovu prevenciju.

Zagreb bi mogao postati centar za farmakogenomiku za Europu

Osim toga, osnivač Genosa dr.sc. Goran Lauc u razgovoru za Index najavio je velike planove na području farmakogenomike koja je vrlo važna u personaliziranoj medicini.

“Genos je osnovan 2007. godine i na početku smo se uglavnom bavili genetikom, radili smo razne genetičke testove. Već tada smo lansirali neke testove koji su bili prvi u svijetu. Na primjer, prvi smo radili prenatalni test očinstva - to je test koji se može napraviti prije nego što se beba rodi. Godinu, dvije kasnije prebacili smo se na glikane, no još uvijek imamo dio laboratorija u kojem se rade genetički testovi. Sada u suradnji s bolnicom Sveta Katarina i Klinikom Mayo iz SAD-a razvijamo farmakogenomiku i nadamo se da ćemo u toj zajedničkoj priči uspjeti postići da u Zagrebu bude centar za farmakogenomiku za Europu”, kaže Lauc.

Farmakogenomika, sljedeće područje u kojem Genos ima ambiciozne planove, omogućuje da pacijenti dobiju točno onaj lijek koji im treba. Tako se smanjuju nuspojave lijeka i eventualna šteta koja može nastati od uzimanja beskorisnog lijeka.

“U farmakogenomici se radi genetičko testiranje, analizira se genom čovjeka i onda na temelju informacija koje se dobiju može se odrediti koji lijek zaista pomaže pacijentu i u kojim dozama, a koji ne bi trebao uzimati. Danas kada dođete kod liječnika, on zapravo ne zna ništa o vama. Pita gdje vas boli, izmjeri vam temperaturu, posluša srce, ali realno ne zna ništa o vama i daje vam lijek nasumično, onaj za koji on misli da bi mogao pomoći, i zato smo u situaciji da dvije trećine lijekova ne pomažu. Liječnik vam prepiše jedan lijek pa ako ne pomaže taj, prepiše drugi i treći i tako dalje. Problem je u tome što ako lijek ne pomaže, on često šteti. U SAD-u zbog krivog liječenja godišnje umre oko 100 tisuća ljudi. Taj problem rješava farmakogenomika jer omogućava da se pacijentu prepiše točno onaj lijek od kojeg će imati koristi. To je primjer kako su genetičke analize ušle u kliničku primjenu, no to se još uvijek ne primjenjuje rutinski ni u svijetu. U Hrvatskoj je najdalje u tome otišla bolnica Sveta Katarina koja kao privatna bolnica veliki broj svojih pacijenata upućuje na tu pretragu čime dobivaju sigurnije liječenje. Mi u suradnji s njima želimo napraviti laboratorij koji će te analize provoditi ne samo u Hrvatskoj nego i za inozemstvo. Želimo napraviti središnji laboratorij za Europu za taj tip testiranja”, kaže Lauc.

U Genosu radi 50 znanstvenika od kojih su mnogi iz inozemstva

Genos je znanstvenicima vrlo zanimljiv i kao poslodavac pa osim znanstvenika iz Hrvatske u njemu rade ili su radili i ljudi iz inozemstva.

“U Genosu trenutno imamo 50 ljudi, od toga su 24 doktora znanosti, a većina ostalih su magistri. Mi smo jedan od najjačih konglomerata visokoeduciranih ljudi koji su fokusirani na jednu priču. U posljednjih 12 godina otišle su nam samo dvije osobe. Trudim se da ljudima ovdje bude dobro i onda oni ostaju. Nemamo problema s pronalaskom stručnjaka, dolaze nam i to ne samo iz Hrvatske nego i iz inozemstva, pa je do sada 14 stranaca radilo ili radi kod nas. Jedna kolegica iz Rusije je ovdje već sedam godina, zatim iz Kanade koja ovdje radi četiri godine, upravo primamo jednog Indijca itd.”, kaže Lauc.


Komentari članka

Vezani članci

Plenković najavio drugi set mjera pomoći gospodarstvu za idući tjedan

27.03.2020.

Premijer Andrej Plenković u četvrtak je na sjednici Vlade najavio drugi set mjera pomoći gospodarstvu koje bi po njegovim riječima trebale biti predstavljene idući tjedan.

Evo koji poduzetnici i kako mogu podnijeti zahtjev za odgodu plaćanja poreza zbog korona-krize

27.03.2020.

Objavljen je Pravilnik o dopunama Pravilnika o provedbi Općeg poreznog zakona. Na internetskim stranicama RRIF-a objavljeno je tko i kako može podnijeti zahtjev.

Deranja: Najveći danak ponovno će platiti privatni sektor

27.03.2020.

Predsjednica Uprave pulskog Tehnomonta i čelnica Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Gordana Deranja u četvrtak je za Hinu izjavila da za epidemiju COVID-19 nije nitko kriv, ali se pribojava da će najveći danak ponovno platiti privatni sektor.

Kako spasiti biznis u vrijeme korone?

26.03.2020.

MNOGI poduzetnici su očajni, nekima je prihod pao doslovno na nulu jer im je zabranjeno poslovati. Drugi su ostali bez sirovina. Treći bez tržišta. Poslovne okolnosti su užasne posebno za one male, koji u pravilu nemaju rezerve za par mjeseci hladnog pogo

Paušalni obrtnici: Evo kako možete predati Zahtjev za odgodu plaćanja poreza zbog korona-krize

26.03.2020.

Poduzetnici, ako vam posebne okolnosti utječu na poslovanje s ciljem održavanja likvidnosti, gospodarske aktivnosti i zadržavanja zaposlenosti možete Poreznoj upravi podnijeti Zahtjev za odgodom plaćanja uslijed posebnih okolnosti (u daljnjem tekstu Zahtj

Tag cloud

  1. 1982 članka imaju tag hrvatska
  2. 2015 članka imaju tag turizam
  3. 1563 članka imaju tag financije
  4. 1280 članka imaju tag izvoz
  5. 866 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 1034 članka imaju tag svijet
  7. 1001 članka imaju tag trgovina
  8. 1025 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 862 članka imaju tag investicije
  10. 942 članka imaju tag ict
  11. 690 članka imaju tag poduzetništvo
  12. 982 članka imaju tag EU
  13. 679 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  14. 879 članka imaju tag industrija
  15. 780 članka imaju tag menadžment
  16. 926 članka imaju tag kriza
  17. 598 članka imaju tag maloprodaja
  18. 560 članka imaju tag marketing
  19. 389 članka imaju tag poticaji
  20. 498 članka imaju tag krediti
  21. 517 članka imaju tag tehnologija
  22. 437 članka imaju tag obrazovanje
  23. 273 članka imaju tag potpore
  24. 402 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 358 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 350 članka imaju tag eu fondovi
  27. 358 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 439 članka imaju tag banke
  29. 427 članka imaju tag dzs
  30. 313 članka imaju tag osijek
  31. 383 članka imaju tag hnb
  32. 372 članka imaju tag porezi
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 385 članka imaju tag vlada
  35. 302 članka imaju tag hgk
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 286 članka imaju tag opg
  39. 385 članka imaju tag BDP
  40. 343 članka imaju tag recesija