Od hrvatskog startupa do laboratorija u koji dolaze raditi strani znanstvenici

GENOS je osnovan 2007. godine i tada je bio prvi akademski startup, da bi danas izrastao u ozbiljan laboratorij koji zapošljava 50-ak stručnjaka, od kojih su polovica doktori znanosti te su u nekim područjima, poput istraživanja glikana, vodeći u svijetu.

Osim hrvatskih znanstvenika, u Genos dolaze raditi i stručnjaci iz inozemstva, što i ne čudi s obzirom na to da ih je ugledni znanstveni časopis The Scientist 2013. godine proglasio "Najboljim mjestom za rad" u svijetu, u konkurenciji 240 biomedicinskih i biotehnoloških kompanija.

Uspjeli su razviti GlycanAge test koji omogućuje previđanje pojave određenih bolesti, poput srčanog ili moždanog udara, a onda i njihovu prevenciju.

Zagreb bi mogao postati centar za farmakogenomiku za Europu

Osim toga, osnivač Genosa dr.sc. Goran Lauc u razgovoru za Index najavio je velike planove na području farmakogenomike koja je vrlo važna u personaliziranoj medicini.

“Genos je osnovan 2007. godine i na početku smo se uglavnom bavili genetikom, radili smo razne genetičke testove. Već tada smo lansirali neke testove koji su bili prvi u svijetu. Na primjer, prvi smo radili prenatalni test očinstva - to je test koji se može napraviti prije nego što se beba rodi. Godinu, dvije kasnije prebacili smo se na glikane, no još uvijek imamo dio laboratorija u kojem se rade genetički testovi. Sada u suradnji s bolnicom Sveta Katarina i Klinikom Mayo iz SAD-a razvijamo farmakogenomiku i nadamo se da ćemo u toj zajedničkoj priči uspjeti postići da u Zagrebu bude centar za farmakogenomiku za Europu”, kaže Lauc.

Farmakogenomika, sljedeće područje u kojem Genos ima ambiciozne planove, omogućuje da pacijenti dobiju točno onaj lijek koji im treba. Tako se smanjuju nuspojave lijeka i eventualna šteta koja može nastati od uzimanja beskorisnog lijeka.

“U farmakogenomici se radi genetičko testiranje, analizira se genom čovjeka i onda na temelju informacija koje se dobiju može se odrediti koji lijek zaista pomaže pacijentu i u kojim dozama, a koji ne bi trebao uzimati. Danas kada dođete kod liječnika, on zapravo ne zna ništa o vama. Pita gdje vas boli, izmjeri vam temperaturu, posluša srce, ali realno ne zna ništa o vama i daje vam lijek nasumično, onaj za koji on misli da bi mogao pomoći, i zato smo u situaciji da dvije trećine lijekova ne pomažu. Liječnik vam prepiše jedan lijek pa ako ne pomaže taj, prepiše drugi i treći i tako dalje. Problem je u tome što ako lijek ne pomaže, on često šteti. U SAD-u zbog krivog liječenja godišnje umre oko 100 tisuća ljudi. Taj problem rješava farmakogenomika jer omogućava da se pacijentu prepiše točno onaj lijek od kojeg će imati koristi. To je primjer kako su genetičke analize ušle u kliničku primjenu, no to se još uvijek ne primjenjuje rutinski ni u svijetu. U Hrvatskoj je najdalje u tome otišla bolnica Sveta Katarina koja kao privatna bolnica veliki broj svojih pacijenata upućuje na tu pretragu čime dobivaju sigurnije liječenje. Mi u suradnji s njima želimo napraviti laboratorij koji će te analize provoditi ne samo u Hrvatskoj nego i za inozemstvo. Želimo napraviti središnji laboratorij za Europu za taj tip testiranja”, kaže Lauc.

U Genosu radi 50 znanstvenika od kojih su mnogi iz inozemstva

Genos je znanstvenicima vrlo zanimljiv i kao poslodavac pa osim znanstvenika iz Hrvatske u njemu rade ili su radili i ljudi iz inozemstva.

“U Genosu trenutno imamo 50 ljudi, od toga su 24 doktora znanosti, a većina ostalih su magistri. Mi smo jedan od najjačih konglomerata visokoeduciranih ljudi koji su fokusirani na jednu priču. U posljednjih 12 godina otišle su nam samo dvije osobe. Trudim se da ljudima ovdje bude dobro i onda oni ostaju. Nemamo problema s pronalaskom stručnjaka, dolaze nam i to ne samo iz Hrvatske nego i iz inozemstva, pa je do sada 14 stranaca radilo ili radi kod nas. Jedna kolegica iz Rusije je ovdje već sedam godina, zatim iz Kanade koja ovdje radi četiri godine, upravo primamo jednog Indijca itd.”, kaže Lauc.