Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

14 Sij 2019

Od korijena do cvijeta - sve se može jesti

Izvor: www.agroklub.com · Autor: Maja Celing Celić  

Od korijena do cvijeta - sve se može jesti

Prekomjerno bacanje hrane globalni je problem o kojem se sve više govori i piše. Prema podatcima studije Europske komisije, u Hrvatskoj se na godinu baci 380 tisuća tona zdravstveno ispravnih namirnica dok istovremeno, mnogi gladuju i ne mogu si mnogo toga priuštiti.

Najveći krivac je prekomjerna proizvodnja hrane, a onda i zakoni koji ne dopuštaju doniranje hrane koja je pred istekom roka trajanja ili kojoj je prošao rok trajanja, a još uvijek je zdravstveno ispravna.

Ono što mi kao potrošači možemo napraviti je: kupovati i skuhati samo onoliko koliko ćemo pojesti, ostatke obraditi i zamrznuti ili možda obrok viška odnijeti nekome za koga znamo da je u potrebi.

Smanjenju bacanja hrane pridonose organizacije kao što je EFSA koja je prije dva mjeseca razvila novi pristup upravljanja sigurnošću hranom koji malim trgovcima olakšava doniranje hrane.

EFSA olakšala doniranje hrane malim trgovcima u EU

Uz sve ovo, veseli i trend kojega u posljednje vrijeme razvijaju britanski kuhari, a to je iskorištavanje svih dijelova povrća prilikom kuhanja. Znači, nema viškova. Tako, recimo, mrkvu iskoriste u cijelosti, vrhove korijena pa i lišće. Isto je sa ciklom, listovima cvjetače ili cvjetićima mladih krastavaca.
Cvjetača i komorač se u cijelosti mogu iskoristiti

Vernon Mascarenhas, veletrgovac povrćem ističe kako su cvjetići krastavaca savršeni za sushi i pripremu salata. "Ovo sam otrkio kada je farmer u našem stakleniku prorjeđivao plodove i sve ih bacio na pod. Uzeo sam ih i počeo prodavati. Brzo su planuli. Neki poljoprivrednici čak uzgajaju povrće samo radi njihovih cvjetova", kaže Vernon naglasivši kako su svi dijelovi nekog povrća jestivi, a obično se uzme samo srednji dio, a vrhovi i lišće se baca, piše Telegraph.

"Cvjetača je klasični primjer toga. Mi ju prodajemo cjelovitu, s lišćem, ali restorani taj vanjski list ne bacaju nego ga koriste prilikom kuhanja. Tako dobivate dva, tri puta više materijala za pripremu hrane. Možete ga koristiti kao kelj, ili pržiti, uz tjesteninu ili za pire od cvjetače", otkriva ovaj veletrgovac.

Ellis Barrie, glavni kuhar u nagrađivanom restoranu Marram Grass kaže kako, primjerice, koristi apsolutno svaki dio komorača. "Korijen komorača se koristi u salatama dok se tvrđi dijelovi stabljike mogu kuhati s celerom i mrkvom i tako činiti bazu za bolonjez umak. Lišće i cvijeće su lijep i ukusan ukras. A tek pelud komorača, to je najsnažniji i najslađi sastojak kojeg možete pronaći no vrlo je skup što je bizarno jer je komorač lako uzgojiti", kaže kuhar Barrie.

Još je zanimljivije kako jedan restoran na svom desertnom meniju ima - pazi ovo - strugotine pastrnjaka uvaljane u rižino brašno, pržene u dubokom ulju i posute cimetom i šećerom.


Komentari članka

Vezani članci

Mladi krumpir im je glavni fokus prihoda, cijena mu dostiže 2 eura po kilogramu

08.06.2026.

Obitelj Rogera Lindroosa u Finskoj mladi krumpir uzgaja na 12 hektara, s prosječnim prinosom većim od 10 tona po hektaru. Danas su izvađeni iz zemlje, sutra su već u Helsinkiju

Slavonija spremna za prvi toplinski val: Ni jedna kultura nije ugrožena, šljivici rodni

28.05.2026.

Jesenske kulture iznadprosječno dobre, kišu trebaju proljetne, očekuju se visoki prinosi šljive i breskve

Bamija nije zahtjevna za uzgoj, ali traži oprez kod presađivanja

26.05.2026.

Iako još uvijek nije široko rasprostranjena u Hrvatskoj, bamija, poznata i pod nazivom okra, sve više privlači pažnju zbog svojih nutritivnih vrijednosti i široke primjene. O ovoj zanimljivoj kulturi razgovarali smo dr. sc. Borisom Ravnjakom.

HUP upozorava da uvoz hrane snažno raste, a proizvodnja pada

22.05.2026.

Hrvatska proizvodi manje hrane nego prije ulaska u Europsku uniju (EU), produktivnost poljoprivrede je smanjena, a uvoz hrane snažno raste, upozorili su iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) te poručili kako su produktivnost, investicije i upravljanje zeml

Hrvatska lani uvezla hrane za gotovo 7 milijardi eura: Deficit dosegnuo 2,85 mlrd. €

14.05.2026.

Hrvatska je prošle godine uvezla poljoprivredne i prehrambene proizvode u vrijednosti gotovo sedam milijardi eura te ostvarila deficit od 2,85 milijardi eura. Pokrivenost uvoza izvozom pala je sa 74 posto u 2020. na 59 posto prošle godine, a zbog niske sa

Tag cloud

  1. 2867 članka imaju tag turizam
  2. 1503 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  3. 2715 članka imaju tag hrvatska
  4. 1814 članka imaju tag svijet
  5. 1399 članka imaju tag ict
  6. 1577 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2006 članka imaju tag financije
  8. 541 članka imaju tag krediti
  9. 1658 članka imaju tag izvoz
  10. 1320 članka imaju tag trgovina
  11. 1347 članka imaju tag industrija
  12. 1254 članka imaju tag investicije
  13. 1082 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1084 članka imaju tag menadžment
  15. 697 članka imaju tag tehnologija
  16. 1184 članka imaju tag EU
  17. 872 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 692 članka imaju tag opg
  19. 462 članka imaju tag BDP
  20. 363 članka imaju tag kompanije
  21. 793 članka imaju tag maloprodaja
  22. 556 članka imaju tag poticaji
  23. 710 članka imaju tag marketing
  24. 408 članka imaju tag potpore
  25. 521 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 458 članka imaju tag koronavirus
  27. 454 članka imaju tag start up
  28. 539 članka imaju tag porezi
  29. 516 članka imaju tag eu fondovi
  30. 965 članka imaju tag kriza
  31. 492 članka imaju tag gospodarstvo
  32. 366 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  33. 531 članka imaju tag obrazovanje
  34. 437 članka imaju tag osijek
  35. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  36. 513 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 418 članka imaju tag hnb
  39. 429 članka imaju tag vlada
  40. 346 članka imaju tag hgk