Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

07 Stu 2018

Od Vladinih mjera profitirali samo milijunaši, kaos tek slijedi

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Ana Blašković  

Od Vladinih mjera profitirali samo milijunaši, kaos tek slijedi

Nakon što se Vlada ljetos pohvalila socijalnom osjetljivošću donošenjem mjera za pomoć blokiranima, analiza tih poteza Hrvatske udruge banaka pokazala je da je njima u prvom redu profitirao malen broj dužnika s višemilijunskim dugovima. Iako je ukupna vrijednost ovrha smanjena za drastičnih 60 posto, sa 41,8 na 17,1 milijardu kuna, broj dužnika pao je za niti 46.000 građana, objašnjava autor analize Velimir Šonje koji je prije godinu dana napravio prvo istraživanje o fenomenu blokada.

Trik je u rastu BDP-a

Podsjetimo, Vladine mjere obustavile su ovrhe dulje od tri godine na računima na kojima šest mjeseci prije stupanja zakona na snagu (4. kolovoza). Među njima je i tisuću najvećih dužnika čiji je ukupan dug iznosio 15,3 milijardi kuna ili, prosječno, oko 15 milijuna kuna - po osobi. Najmanji među njima bio je dužan 4,4 milijuna kuna, a listom predvodi rekorder s dugom od 404,8 milijuna kuna i koji dolazi iz jedne od članica EU. “Broj građana blokiranih do godine dana kontinuirano pada, a rezultat je pozitivne gospodarske aktivnosti, a ne mjera Vlade”, istaknuo je Šonje.

Njihov broj nakon linearnih otpisa do 10.000 kuna pao je na 41.187 (8,7 posto), a dug pao sa 1,23 milijardi kuna, na 970 milijuna kuna.

“Ne želim tvrditi da Vladine mjere nisu imale efekta, ali kada gledamo širu sliku, vidimo da su efekti u otprilike 80 posto slučajeva koncentrirani kod velikih dužnika”, poručuje. Iz Udruge banaka, međutim, upozoravaju da će se veliki dugovi koji su zbog odgode ovrha izašli iz statistika, pomalo vraćati,a u idućim mjesecima dug blokada rasti.

“Zamislite to kao retuširanje, slika je lijepa, ali su bore i dalje tamo”, slikovit je bio direktor HUB-a Zdenko Adrović.

Država tjera na ovrhe

Vrag je, naravno, u detalju: država koja banke i ostale tjera na obustave ovrha je jedne strane, istodobno poreznim propisima tjera vjerovnike da poduzmu sve mjere naplate, uključujući i ovrhe, jer im u suprotnom obračunava porez. Uz, kako očekuju bankari, “značajne” troškove koji će to donijeti, postavlja se i pitanje gubitka naplatnih redova među vjerovnicima pa je izvjesno da će Vladini potezi dodatno unijeti otežati pitanje blokiranih.

“Nikada se više ne bi smjele primjenjivati mjere bez socijalnih kriterija, ovo društvo treba uravnotežiti kriterije socijalne solidarnosti i ekonomske pravne efikasnosti. To je i stvar pragmatike, jer ako nisu dobro regulirani odnosi dužnika i vjerovnika, rizici su veći, a time su i kamatne stope. Favorizirajući stare dužnike, društvo zapravo seli teret troška rizika sa starijih dužnika na buduće, odnosno uglavnom mlade ljude. Moramo imati na umu da tu nema ‘besplatnog ručka’ već je uvijek posrijedi neka raspodjela”, zaključuje Šonje.

Tagovi

BDP · hub · vlada

Ispiši članak

Komentari članka

Vezani članci

Na listi 10 najštedljivijih zemalja samo su dvije iz Europe, a iznenadit ćete se kad vidite tko najviše špara

27.02.2019.

Svjetska banka početkom godine objavila je podatke o tome koje zemlje u svijetu najviše uštede. Štednja u ovom smislu ne smatra se samo razlikom između ukupnih primanja i troškova kućanstva, već se kroz omjer štednje prema cijelom BDP-u promatra i štednja

Vlada lani ukinula 17 agencija, zavoda i fondova, a uštedjela je nula kuna

24.01.2019.

Tih 17 bivših institucija prema prijedlogu proračuna za ovu godinu trebalo je potrošiti 1,227 milijardi kuna, a taj je novac jučerašnjom odlukom Vlade raspoređen na 12 korisnika kojima su pripojene ili su preuzeli njihove poslove

Javni dug Hrvatske pao na najnižu razinu od 2012. godine

08.01.2019.

Kretanja u fiskalnoj statistici ostat će i dalje razmjerno povoljna, kažu analitičari

Ekonomska prognoza: Hrvatska će i u 2019. zaostajati u razvoju

02.01.2019.

Tako prema prognozama Europske komisije Hrvatska 2019. može očekivati rast BDP-a od 2,8 posto, dok se za Slovačku očekuje rast od 4,1 posto, Rumunjsku od 3,8 posto, Poljsku i Bugarsku 3,7 posto, Mađarsku 3,4 posto itd.

Bruto inozemni dug Hrvatske na najnižoj je razini u zadnjih 10 godina

11.12.2018.

Smanjenje vanjskog duga na godišnjoj razini rezultat je smanjenja duga drugih monetarnih financijskih institucija, inozemnog duga ostalih domaćih sektora te ino duga središnje banke

Tag cloud

  1. 1862 članka imaju tag hrvatska
  2. 1893 članka imaju tag turizam
  3. 1513 članka imaju tag financije
  4. 1202 članka imaju tag izvoz
  5. 814 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 983 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 942 članka imaju tag trgovina
  8. 812 članka imaju tag investicije
  9. 671 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 900 članka imaju tag svijet
  11. 946 članka imaju tag EU
  12. 863 članka imaju tag ict
  13. 842 članka imaju tag industrija
  14. 757 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 491 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 567 članka imaju tag maloprodaja
  18. 535 članka imaju tag marketing
  19. 482 članka imaju tag krediti
  20. 485 članka imaju tag tehnologija
  21. 347 članka imaju tag poticaji
  22. 412 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 248 članka imaju tag potpore
  26. 420 članka imaju tag dzs
  27. 373 članka imaju tag hnb
  28. 343 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 327 članka imaju tag eu fondovi
  30. 329 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 324 članka imaju tag agrokor
  32. 292 članka imaju tag osijek
  33. 298 članka imaju tag hgk
  34. 341 članka imaju tag energetika
  35. 269 članka imaju tag poduzetnici
  36. 368 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 328 članka imaju tag porezi
  39. 367 članka imaju tag BDP
  40. 266 članka imaju tag investicija