Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

21 Stu 2022

Odabir pravog zaposlenika: Diploma je važna, no nije više najvažnija

Izvor: lidermedia.hr · Autor: Kata Pranić  

Odabir pravog zaposlenika: Diploma je važna, no nije više najvažnija

Naobrazba je važna, ali nije najvažniji kriterij pri odabiru zaposlenika u komunikacijskim agencijama. Poželjni su kreativni timski igrači spremni na učenje i usavršavanje te pripadnici generacije Z, koja donosi svježinu, nov pogled na svijet oko sebe i nove ideje

Diplome nisu važne, vještine su važne… Jednako je važno i jedno i drugo… U nekim slučajevima važna je naobrazba i specifično znanje… No ništa od svega toga nije važno ako je samo na ‘papiru‘ i ako osoba koja ima savršen životopis nije spremna na dodatno učenje, ne može se uklopiti u tim te izboriti sa stresom koji agencijski posao nosi sa sobom.

Tako razmišljaju vlasnici i direktori PR agencija kada zapošljavaju nove snage. U komunikacijskim agencijama fluktuacija ljudi vrlo je velika, možda i veća nego u drugim djelatnostima, a postojeći i potencijalni kadar različitih je zanimanja, od prekaljenih stručnjaka do onih koji tek ulaze na tržište rada, odnosno generacije Z, digitalne generacije koja se najbolje od svih snalazi u ulozi influencera.

Također je i sve više onih koji izlaze iz većih sustava i osnivaju agencije, tako da se u novije vrijeme povećava broj one-man-show komunikacijskih agencija. Ipak, nije isto ako klijentu na stol dođe ponuda integrirane komunikacijske agencije s, primjerice, dvadeset stručnjaka koji pokrivaju sve moguće sektore komuniciranja i one-man agencije čiji je potencijal ograničen. Zbog toga se odabir novih kadrova u PR agencijama odvija na sličan način; pod pretpostavkom da su potencijalni zaposlenici kreativni timski igrači željni učenja i usavršavanja, uzimaju i fakultetski obrazovane, ali i one koji nemaju diplomu.

Prema riječima Marine Čulić Fischer, managing partnera Dialog komunikacija, u toj agenciji pojačavaju ljudske resurse putem natječaja za posao, studentskih praksi u vezi s kojima surađuju s nekoliko obrazovnih institucija ili putem otvorenih molbi za koje imaju posebno mjesto na svojoj web-stranici. Educiraju i postojeće zaposlenike, kojima je također potrebno osnaživanje putem razrađena sustava promocija i koje ovise o redovnim evaluacijama koje provode in-house.

– Diploma je važna, ali ona kod nas nikad nije bila najvažniji uvjet za zapošljavanje ili za napredak u agencijskoj hijerarhiji. Kod zapošljavanja mladih kolega i kolegica presudan je pristup prema poslu i želja za učenjem i napredovanjem, kao i procjena kompatibilnosti s našom organizacijskom kulturom. Kod angažmana ljudi na srednjim i visokim pozicijama uza sve navedeno bitno je i iskustvo u struci, odnosno specifične kompetencije – ističe Čulić Fischer.

Gen Z
Trenutačno na tržište rada, te tako i u agencije, stiže generacija Z, o kojoj postoje razne predrasude, ponajviše one da je riječ o lijenoj, radu nesklonoj generaciji. No riječ je o prvoj potpuno tehnološki pismenoj generaciji, globalno umreženoj i odrasloj u virtualnom svijetu kojoj dijelom nedostaju socijalne vještine kakve imaju generacije prije te poslodavci trebaju toj generaciji posvetiti malo više pozornosti.

– Generacija Z traži poslodavce kod kojih će, uz korektne uvjete, dobre međuljudske odnose, profesionalnost u ophođenju, mogućnost napredovanja, rad na zanimljivim projektima i fleksibilne uvjete rada ostvariti i kvalitetan balans između privatnog i poslovnog života. Također joj je bitan i osjećaj više svrhe, nečega za što se kompanija zalaže osim za dobre poslovne rezultate.

Svrha je za nas jako važna, pa smo danas još više nego prije angažirani na podršci zajednici, poticanju inkluzivnosti i naporima u domeni zaštite okoliša i prirode. Tako smo lani lansirali The Green Hub, platformu za savjetovanje kompanija u održivu poslovanju, a ove godine i dva nova projekta na tom teritoriju – Zeleni izazov i Zeleni bonus – nabraja Čulić Fischer.

Misli da generacija Z ne donosi poplavu novih takozvanih ili samozvanih influencera, a ni one-man-show komunikacijskih agencija, jer u Hrvatskoj ima još itekako mnogo prostora za razvoj influencerskog marketinga, što podrazumijeva i veći broj kvalitetnih kreatora sadržaja. A takozvane i samozvane influencere regulirat će tržište. Osim toga, dodaje da agencije prema definiciji nisu one-man bendovi, nego skup ljudi s različitim kompetencijama koji može odgovoriti na sve potrebe klijenata u domeni kojom se bavi.

Jednako važno i nevažno
Vlasnica i direktorica Komunikacijskog laboratorija Manuela Šola tvrdi da se osvježavanje snaga u hrvatskim agencijama odvija ovisno o potrebama agencije u određenom trenutku. Često dođe do zamjene ljudi u agencijama, dio ih dolazi (i odlazi) iz korporacija, a nerijetko u agencije dolaze i novinari.

– Nema pravila. Komunikacijska industrija stalno se mijenja, pratimo trendove i trebaju nam ljudi koji žele učiti i prihvaćaju izazove ove dinamične industrije – naglašava Šola.

Kada je riječ o kvalifikaciji, smatra, diploma i vještine jednako su važni, ali istodobno i jednako nevažni.

– Naravno da je za određene poslove poželjno imati visoko obrazovanje, ali nama to u agenciji nije presudno. Što se tiče vještina, teško je pronaći osobu koja zna baš sve potrebno za iznimno raznovrstan i dinamičan agencijski posao u komunikacijskoj industriji. Od popisa vještina važnija nam je volja za učenjem i prilagodba timskom radu. Dogodilo se da nam dođu kandidati koji imaju visoko obrazovanje i sve potrebne vještine na ‘papiru‘, ali nisu se mogli uklopiti u tim. Neki se nisu znali nositi sa stresom ili nisu mogli primiti feedback – a u našem je poslu feedback stalan – i od klijenta i od javnosti za kampanje koje se rade... – napominje Šola.

Dodaje da je ponekad teško izabrati pravoga kandidata jer je to iznimno kompleksno pitanje na koje se odgovor može dobiti tek nakon što počne proces rada. Upravo zbog toga je nužno uložiti mnogo energije u odabir, ali i onboarding kada novi kolege počnu raditi – jer uspjeh ili neuspjeh ovise i o zaposleniku, ali i poslodavcu.

Nove perspektive
Prema Šolinu mišljenju, generacija Z donosi nove perspektive, novi set vještina i svakako svježe ideje.

– Oni su prva generacija koja je odrasla na internetu, dakle digital first i digital only generacija. Kao što je nama ponekad zahtjevno raditi s njima jer im često nedostaje strpljenja, tako je i njima, pretpostavljam, naporno surađivati s nama koji definitivno nismo digital first. Ipak, smatram da je jako važno da pronađemo zajednički jezik i modele zajedničkog rada jer ćemo još desetljećima morati raditi rame uz rame. Vjerujem da možemo mnogo naučiti jedni od drugih – naglašava Šola.

No za influencere, kojih je u generaciji Z jako mnogo, tvrdi da su jedno, a komunikacijske agencije drugo. Agencije surađuju s njima i riječ je o zanimljivom području u toj industriji jer se iz dana u dan mijenja i mora ga se pomno pratiti kako bi se bilo u toku s događajima.

– One-man-show agencije možda jesu trend (kao i uvijek kada je ili dolazi kriza) i možda mogu realizirati neke mikroprojekte, ali nisu konkurencija velikim agencijama u kojima imamo više od dvadeset savjetnika za odnose s javnošću, stotine projekata i kampanja na godinu – poručuje Šola.

Izvršna direktorica i partnerica u Hauski & partneru Sanja Petek Mujačić tvrdi da osvježavanje kadra u tvrtkama danas kreće iz same organizacije. Prema njezinim riječima, u velikoj borbi za talente na tržištu rada prije svega treba se okrenuti kolegama, razvijati njihove potencijale i ambicije.

– U Hauski & partneru naglasak stavljamo na razvoj znanja i vještina potrebnih timu u projektima koji su pred nama, stvaranjem poticajnog okružja, mentoriranjem, uključivanjem u različite projekte, gradnjom odnosa u timu. To je ono što potiče svježinu, tj. kreativnost i inovativnost. Ako radite kontinuirano na tome, onda i privlačite talentirane pojedince i osnažujete tim – objašnjava Petek Mujačić.

Također tvrdi da diploma nije važnija od vještina jer netko može biti izvrstan stručnjak sa ili bez diplome, ali bez određenih vještina i iskustvena znanja – teško.

– Edukacija i glad za znanjem te kontinuirani razvoj preduvjeti su za razvoj stručnjaka gotovo u svakoj industriji, a u poslovima koje mi radimo dodatno je potrebna i određena širina znanja iz različitih domena. Te kvalitete tražimo od svih članova tima, bez obzira na senioritet i područje kojim se bavimo. Diploma je dobrodošla, ali edukacija je obvezna – naglašava Petek Mujačić.

Ništa bez motivacije
I u tu agenciju generacija Z je dobrodošla. Petek Mujačić drži da ta generacija donosi novi pogled na svijet i dragocjene uvide u očekivanja različitih dionika te da će pripadnici te generacije za koju godinu biti najzastupljeniji i kao zaposlenici i kao potrošači, a mnoge će upravljačke poluge biti u njihovim rukama.

– Zato je važno da ih razumijemo i usklađujemo postojeće sustave njihovim potrebama i očekivanja. A što nam donose? Veći pritisak da se mijenjamo, da razmišljamo o utjecajima koje kompanije imaju na svijet u kojem živimo, ali i na njihove vlastite živote (pogotovo iz perspektive poslodavca).

Propitkuju autoritete na potpuno novi način, tj. spuštaju autoritet na svoju razinu, očekuju nove modele liderstva, informacija i komunikacijskog stila. Najviše mi se kod njih sviđa da jasno izražavaju svoja očekivanja (pa čak i kad su nestrpljivi u realizaciji), ali i da traže smisao i svrhu u svemu što rade – ističe Petek Mujačić.

Maida Stupac, people&culture director u agenciji 404, misli pak da je u raspravu o formalno obrazovanju i/ili vještinama važno uvesti i motivaciju, bez koje ni formalno obrazovanje ni vještine ne mogu biti iskorištene u punom kapacitetu. Također smatra da generacija Z donosi novu vrijednost.

– Svakodnevno svjedočimo tomu da su upravo njezini pripadnici pokretači novih trendova i nezamjenjivi u poslovnom okružju. U pravilu raspolažu s više informacija, proaktivniji su u učenju novih stvari, što im pomaže da lakše proširuju znanja i vještine. Nalazimo se na prekretnici na kojoj predstavnici te generacije čine sve veći postotak radne snage, zato je važno efikasno ih integrirati u postojeće poslovne sustave, ne ograničavajući pritom njihovu kreativnost i svjež pogled na stvari – kaže Stupac.


Komentari članka

Vezani članci

Ugostitelji upozoravaju: Bez stranih radnika sezona ne bi uspjela

25.06.2026.

Potrebe za stranim radnicima iz godine u godinu rast, domaće gospodarstvo ovisi o njima. Osim u trgovini, dostavi, građevini i turistička sezona teško je postala zamisliva bez njih. Na obali gotovo da ne postoji ugostiteljski objekt, hotel koji ne zapošlj

Ovisi li hrvatsko gospodarstvo o uvozu radne snage?

25.06.2026.

Uz demografski pad i iseljavanje mladih, Hrvatska se suočava s jednim od najvećih izazova svoje budućnosti. Dok broj stranih radnika u Hrvatskoj iz godine u godinu raste, sve se češće postavlja pitanje je li Hrvatska postaje ovisna o stranoj radnoj snazi?

Model prekvalifikacije: Ovo su najtraženiji programi za koje Hrvati koriste vaučere za obrazovanje

23.06.2026.

U četiri godine provedbe sustava vaučera za obrazovanje odraslih dodijeljeno je gotovo 66.000 vaučera, a više od 51.000 polaznika uspješno je završilo obrazovne programe, pokazuje odgovor hrvatske Vlade na zastupničko pitanje Damira Barbira (Centar)

Deficit medicinara je ogroman. Centar za rehabilitaciju u Kraljevici svakoj medicinskoj sestri nudi i 5.000 € dobrodošlice

16.06.2026.

Ugovor o radu na neodređeno, pet tisuća eura dobrodošlice i 400 eura mjesečne subvencije za smještaj za kandidate izvan Primorsko-goranske županije – uvjeti su koje Centar za rehabilitaciju Fortica u Kraljevici nudi za čak četiri radna mjesta medicinskih

Nikad manje nezaposlenih u Hrvatskoj: sezona puni tržište rada

13.06.2026.

Krajem svibnja ove godine u evidenciji Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje (HZZ) bilo je registrirano 61.298 nezaposlenih što je 11.933 ili 16,3 posto manje nego u svibnju lani te najmanje otkako se vodi evidencija, pokazuju HZZ-ovi podaci objavljeni u sri

Tag cloud

  1. 2891 članka imaju tag turizam
  2. 2729 članka imaju tag hrvatska
  3. 1518 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1820 članka imaju tag svijet
  5. 1405 članka imaju tag ict
  6. 1584 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2010 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1363 članka imaju tag industrija
  12. 1265 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1090 članka imaju tag menadžment
  15. 703 članka imaju tag tehnologija
  16. 1186 članka imaju tag EU
  17. 876 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 697 članka imaju tag opg
  19. 463 članka imaju tag BDP
  20. 544 članka imaju tag porezi
  21. 371 članka imaju tag kompanije
  22. 795 članka imaju tag maloprodaja
  23. 560 članka imaju tag poticaji
  24. 711 članka imaju tag marketing
  25. 409 članka imaju tag potpore
  26. 524 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 430 članka imaju tag vlada
  28. 460 članka imaju tag start up
  29. 458 članka imaju tag koronavirus
  30. 373 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  31. 516 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 496 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 533 članka imaju tag obrazovanje
  35. 438 članka imaju tag osijek
  36. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 515 članka imaju tag dzs
  38. 454 članka imaju tag energetika
  39. 419 članka imaju tag hnb
  40. 347 članka imaju tag hgk