Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

02 Tra 2019

Odlučili ste dignuti kredit? Ovo su detalji na koje trebate paziti

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Valentina Wiesner/VL  

Odlučili ste dignuti kredit? Ovo su detalji na koje trebate paziti

Nitko ne voli dug, no ponekad je on jedini način za zadovoljavanje osnovnih životnih potreba: stanovanja, obrazovanja, nerijetko i zdravlja. Pristup zaduživanju je jednostavan: kod poduzetnika bi dug trebao biti poluga za stvaranje nove vrijednosti, dovoljno velike da se vrati kredit i ostvari profit, dok kod građana to najčešće nije ulaganje, osim u nekretninu i obrazovanje, gdje se uloženo obično ne vraća odmah, nego s odgodom, dok se ostale svrhe svode na potrošnju. Kod kredita građanima cilj je da rata kredita, kad se oduzme iznos potreban za život, bude otplativa, pa i u slučaju oscilacije kamatne stope ili tečaja. Jedino tako mogu ga “preživjeti” i kreditor i dužnik, piše Večernji list.

Odnedavno je HNB pritisnuo banke da dodatno postrože pravila za procjenu kreditne sposobnosti kod odobravanja nenamjenskih kredita za koje su imale puno labavije kriterije nego za stambene, posebno imajući u vidu da je izmjenama Ovršnog zakona definirano da je zaštićeni dio primanja koji se ne može ovršiti podignut s dvije trećine na tri četvrtine. Time se znatno smanjio “prostor” za odobravanje novih kredita, a kod refinanciranja starih najčešći je slučaj da nova rata ne smije biti veća od stare, čak i u slučajevima kad dužnici žele skratiti rok otplate.

Ovisno o vrsti i namjeni kredita, puno je detalja na koje dužnik treba paziti:

Kuna ili euro: osnovno je pravilo za smanjenje rizika kod podizanja kredita zaduživanje u valuti u kojoj dužnik ima primanja. Trenutačno je to u Hrvatskoj – kuna. Iako su kamatne stope na kredite u euru u prosjeku nešto niže nego za kunske. Premda je ulazak u eurozonu trenutačno “na dugom štapu”, dužnici se pitaju i što će se dogoditi s njihovim kreditima uvede li Hrvatska euro: ako imaju kredite valutno vezane uz euro, realna je prijetnja rast tečaja eura (slabljenje vrijednosti kune). U tom slučaju u trenutku konverzije porasle bi im i glavnice, a time i anuiteti. Dužnici u kunama u tom bi slučaju i dalje plaćali iste anuitete te i dalje imali iste glavnice, ali kod konverzije bi im se u iznosu u eurima smanjila. Gotovo je nemoguć scenarij da bi euro mogao oslabjeti.
• Fiksna ili varijabilna kamata: ako je kamata fiksna tijekom cijele otplate kredita, uz stabilan tečaj, to je zapravo jedini slučaj u kojem možemo znati koliko novca u konačnici vraćamo banci za posuđeni iznos. Kod varijabilne je kamate to nemoguće znati do samog trenutka otplate. Fiksna je, kamata, doduše, nešto skuplja, a trenutačno traje trend pada kamatnih stopa te se dužnicima s varijabilnim kamatama rate konstantno lagano spuštaju. No, treba znati da su referentne kamate, uz koje banke vežu izračun svojih kamatnih stopa, na povijesnom minimumu i u nekom se srednjoročnom razdoblju očekuje njihov rast. Postoji i opcija da se dužnik ne odluči odmah, u trenutku podizanja kredita. Može ga sad podići uz promjenjivu kamatnu stopu, a u trenutku kad se trend pada kamata promijeni, od banke zatražiti “fiksiranje” kamate. Ne uspiju li postići dogovor, uvijek kredit može refinancirati povoljnijim, u drugoj banci.
EKS: klijent zapravo ne bi trebao uspoređivati osnovne, nego efektivne kamatne stope, koje pokazuju pravi trošak kredita i uključuju cijenu svih izdataka koje dužnik plaća pri odobravanju i otplati kredita. EKS je niži ako je kredit podignut uz akciju koja klijenta oslobađa plaćanja naknada za obradu kreditnog zahtjeva, troškova procjene vrijednosti nekretnine, ako kao instrument osiguranja ne mora ugovarati životno ili drugo osiguranje, izdvojiti depozit u nekom obliku...
Usporedba kredita: nitko se ne bi trebao upustiti u podizanje kredita a da u rukama nema ponude otplatnih planova iste vrste kredita od barem nekoliko banaka. Kao preliminarnu radnju, zainteresirani za kredit može prvo sam napraviti malo istraživanje i to tako da ode na stranicu Hrvatske narodne banke koja je prije nekog vremena uvela aplikaciju i informativnu listu ponude kredita svih banaka u Hrvatskoj, preko koje građani mogu usporediti kamate i neke dodatne uvjete kreditiranja. Uskoro bi takvu aplikaciju trebali uvesti i za naknade. Građani preko ove aplikacije mogu provjeriti koja banka daje najveći iznos određene vrste kredita u kunama i euru, najdulji rok otplate, fiksnu ili varijabilnu kamatu, koji referentni parametar koristi kod izračuna kamate (euribor ili NRS), EKS i fiksnu maržu te visinu naknade za prijevremenu otplatu kredita.
Simulacija otplate: osim otplatnog plana, klijent od banke treba zatražiti i simulaciju otplate za slučaj rasta kamatne stope (ako kredit ima varijabilnu kamatnu stopu) ili promjene tečaja. Tek tada može procijeniti može li podnijeti rast anuiteta u slučajevima “poremećaja tržišta”, kako im tepa financijski sektor.
Naknade za obradu i prijevremenu otplatu: klijenti uglavnom odlučuju podići kredit tijekom akcije u kojoj su oslobođeni plaćanja naknade za troškove obrade kredita, no akcije ne traju vječno pa i o tom parametru treba voditi računa. Usto, naknade za prijevremenu otplatu kredita mogu predstavljati velik problem kod refinanciranja u drugoj banci i “pojesti” benefite niže kamate, što je bitno kod refinanciranja kredita podignutih prije 1. siječnja 2010. Tad je, naime, zakonskim izmjenama naplata izlazne naknade stavljena izvan zakona.
Rok otplate: iznimno je bitan za cijenu kredita: što je rok otplate dulji, kredit je skuplji jer se plati više kamate. No, s druge strane, treba voditi računa i o tome da je rata podnošljiva na mjesečnoj razini.
Dopušteno prekoračenje: najskuplji je kredit. Čak i kod revolving otplate na kartice, glavnica se s vremenom smanjuje, no kod konstantnog “minusa” plaćaju se samo kamate. Ako je ikako moguće, isplativije je podići gotovinski nenamjenski kredit i zatvoriti prekoračenje
Rate ili anuiteti: otplatom u ratama klijent brže isplaćuje glavnicu, čime su mu niži i ukupni troškovi kamata, nego otplatom u anuitetima. Plaćanje anuitetima podrazumijeva jednak mjesečni iznos tijekom cijele otplate iako se u početku otplaćuje veći udio kamate u odnosu na glavnicu, dok se s vremenom otplaćuje veći udio glavnice u odnosu na kamatu. Kod otplate na rate iznos glavnice uvijek je jednak, a iznos kamate se smanjuje od prve prema zadnjoj rati pa su rate veće u prvim godinama otplate.


Komentari članka

Vezani članci

Zašto je premalo ljudi tužilo banke: Teško je naći odvjetnika, a troškovi suda su veliki

11.06.2019.

Najave da će sudovi biti zatrpani s nekoliko desetaka tisuća tužbi potrošača protiv banaka zbog preplaćenih kamata, čini se, neće se ostvariti. Pozivajući se na podatke Ministarstva pravosuđa, N1 je objavio kako su do 5. lipnja općinski sudovi ukupno zapr

Promjene u plaćanju putem internetskog bankarstva

30.05.2019.

Nova regulativna Europske unije PSD2, to jest novi Zakon o platnom prometu donosi brojne promjene. One na snagu stupaju do kraja rujna.

Vlada želi stopirati ulazak Revoluta i N26 u Hrvatsku

25.04.2019.

Bošnjakovićevo ministarstvo predlaže da se poslodavcima zabrani da plaće radnicima isplaćuju na račune banaka koje fizički nisu registrirane u Hrvatskoj. De facto, predlaže da se novim, nadolazećim konkurentima na bankarskom tržištu u Hrvatskoj onemogući

Bankama prijeti još 30.000 tužbi: Iz Udruge upozoravaju da je rok do 13. lipnja

04.04.2019.

Ohrabreni odlukom Vrhovnog suda iz koje proizlazi da imaju pravo tužiti banke zbog “ništetnih ugovorenih odredbi”, bez obzira na konverziju kredita u švicarskim francima, stotine dužnika već su počele tražiti odvjetnike i raspitivati se o potrebnoj dokume

Udruga Franak proglasila "povijesnu pobjedu"

03.04.2019.

Vrhovni sud utvrdio je kako činjenica da je potrošač sklopio dodatak ugovoru o kreditu i proveo konverziju u euro ne znači da je time izgubio pravni interes utvrđivanja jesu li pojedine odredbe ugovora o kreditu ništetne.

Tag cloud

  1. 1917 članka imaju tag hrvatska
  2. 1934 članka imaju tag turizam
  3. 1534 članka imaju tag financije
  4. 1226 članka imaju tag izvoz
  5. 833 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 997 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 959 članka imaju tag trgovina
  8. 830 članka imaju tag investicije
  9. 943 članka imaju tag svijet
  10. 676 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 959 članka imaju tag EU
  12. 887 članka imaju tag ict
  13. 853 članka imaju tag industrija
  14. 764 članka imaju tag menadžment
  15. 920 članka imaju tag kriza
  16. 537 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 577 članka imaju tag maloprodaja
  18. 544 članka imaju tag marketing
  19. 485 članka imaju tag krediti
  20. 498 članka imaju tag tehnologija
  21. 358 članka imaju tag poticaji
  22. 420 članka imaju tag obrazovanje
  23. 257 članka imaju tag potpore
  24. 439 članka imaju tag banke
  25. 390 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 340 članka imaju tag eu fondovi
  27. 422 članka imaju tag dzs
  28. 377 članka imaju tag hnb
  29. 346 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 339 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 328 članka imaju tag agrokor
  32. 297 članka imaju tag osijek
  33. 299 članka imaju tag hgk
  34. 376 članka imaju tag vlada
  35. 345 članka imaju tag energetika
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 336 članka imaju tag porezi
  39. 375 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija