Opasnost vreba iz hrane, lijekova i kozmetike

Europski parlament je prošlog tjedna usvojio novi pravilnik za označavanje hrane po kojemu će ubuduće na brojnim proizvodima morati biti istaknut rok trajanja na dva načina: “najbolje upotrijebiti do” i “rok uporabe”. U prvoj grupi “najbolje upotrijebiti do” uglavnom su prehrambeni proizvodi koje je moguće dulje čuvati, poput žitarica, riže ili začina, a to znači da nije opasno jesti te namirnice nakon navedenog datuma, ali konzument mora biti svjestan da one mogu gubiti adekvatan okus i kakvoću. U grupi koja će nositi natpis “rok uporabe” bit će lako kvarljiva hrana poput mesa, jaja ili mliječnih proizvoda, a nakon napisanog datuma te namirnice ne bi trebalo konzumirati zbog opasnosti od trovanja.

Napuhani jogurti
Europski pravilnik će se primjenjivati i u Hrvatskoj u idućem petogodišnjem razdoblju. No utješno je što smo u Hrvatskoj i do sada imali slična ili ista pravila označavanja roka uporabe, koja smo kao potrošači manje-više poštovali. Ponekad smo došli u nedoumicu jer su kvarljivi artikli već bili “napuhani” (npr. jogurti) iako su po datumu još bili upotrebljivi, ili smo kod mesara kupili zeleno mljeveno meso za koje nam je on tvrdio da je svježe. Ponekad smo koristili mlijeko za sunčanje što nam je preostalo od prošle godine ili smo popili već “žućkastu” tabletu protiv grlobolje jer u tom trenutku nismo imali bolju. Žene se svakodnevno uljepšavaju kozmetičkim proizvodima, možda i ne pitajući se vrijede li još i zašto ih zabole nokti nakon što su ih namazali pret-pret-prošlogodišnjim lakom. Mnogo proizvoda iz prehrane, kozmetike ili lijekova ima strogo ograničen vijek trajanja koji treba poštovati iz jasnih - zdravstvenih razloga. Kad im rok istekne, valja ih se riješiti, kako u svojem domu, tako to moraju činiti i trgovci, odnosno distributeri kozmetike i lijekova.

Postoje sumnje da proizvođači iz svih ovih branši namjerno na pakiranjima ispisuju kraći rok trajanja ne bi li povećali prodaju, što nam je primjerice Donatela Verbanac, naša poznata biokemičarka i nutricionistkinja, odmah opovrgla kazavši da se točno zna rok trajanja i da to proizvođači ne čine. S njom se slaže i Ilija Rkman, predsjednik Hrvatskog saveza potrošača. Kod nas postoje i primjeri da se trgovci sami angažiraju oko rasprodaje proizvoda kojima je rok trajanja pri kraju, a iskustva su pokazala da takve akcije privuku najviše potrošača. Trgovci, naravno, imaju zakonsku obvezu redovitog praćenja roka trajanja, jer bi ih inspekcijska kontrola skupo koštala. S obzirom na to da su pred nama ipak vrući ljetni dani koje mnogi proizvodi ‘ne podnose’, valja ipak voditi računa o označenoj trajnosti, pogotovo za kvarljivije artikle.

Sve se kontrolira
Mr. Jakov Radošević, direktor nabave u “Medici”, kaže kako kroz veledrogerije ne prolaze lijekovi kojima se ne prati rok upotrebe. - Navedeni podaci dostupni su u bilo kojem trenutku rada i svi su informatički oblikovani i implementirani u sustav na način da se proces ne može obavljati ako nisu evidentirani. Veledrogerije ne “puštaju“ u promet lijekove s rokom trajanja kraćim od 6 mjeseci, osim u iznimnim slučajevima, ako nema boljeg roka, a pacijent ili zdravstvena ustanova inzistira ili ima za to poseban razlog, lijek ima i inače rok kraći od 6 mjeseci, određena stanja bolesti koja ne mogu čekati da se bolji rok nabavi - tvrdi Radošević.

Lijek kojemu je istekao rok - samo u izdvojenim i opravdanim slučajevima pacijent može uzeti takav lijek, naravno, navodi, uz kontrolu liječnika i/ili ljekarnika; postoje slučajevi, normalni i regulirani, kada država (agencija, HALMED) može odobriti za dodatno razdoblje upotrebu nekog lijeka kojemu je rok trajanja istekao, ali samo u iznimnim slučajevima (čitaj: viša sila) te uz strogo poštovanje svih procedura propisanih zakonom i pravilnicima.

- Za neke supstancije (djelatne tvari lijekova) stručna literatura, na koju se pozivaju proizvođači, propisuje i stabilnost nakon isteka propisanog roka trajanja - efikasna metoda ali u praksi nitko ne želi na sebe preuzeti rizik. Proizvođač snosi rizik samo ako je lijek primijenjen do navedenog roka trajanja - ističe Radošević.

Lena Pleština, voditeljica robnih marki “Orvas plus”, kaže kako se svim kozmetičkim proizvodima u praksi rok trajanja “broji” od otvaranja. - Mi se rijetko susrećemo s ovim problemom budući da imamo brandove koji se dobro kontinuirano prodaju pa ne dolazi do zastare robe, ali iz osobnog iskustva znam da nema negativnih posljedica ako se koristi make up koji je nešto stariji, npr. sjenila znaju jako dugo trajati, po 6-7 godina. Najveći problem kod make up-a koji se ne drži u odgovarajućim uvjetima jest promjena mirisa/teksture/trajnosti ali te su promjene obično odmah vidljive i takvu kozmetiku izbjegavamo - navodi. Što se sniženja robe zbog kratkog roka tiče, to uglavnom rješavaju dućani sami stavljanjem ovih proizvoda na posebne akcije - veli Pleština.