Operateri na mukama: kriza stisnula građane, nikad manje vlasnika mobitela i telefona

U Hrvatskoj nije bilo nikad manje vlasnika mobitela i fiksnih telefonskih priključaka: danas je prvih 4,37 milijuna, a fiksnih je priključaka u zemlji 1,4 milijuna. U pola desetljeća korisnika mobitela manje je za 739 tisuća, što je gotovo broj stanovnika grada Zagreba.

Da je kriza stisla građane koji nastoje uštedjeti gdje god mogu, pa se i oni nevični tehnologiji okreću računalima i internetskim komunikacijama poput Vibera, WhatsAppa, Skypea i ostalih aplikacija, kojima uz pomoć flat interneta besplatno razgovaraju, šalju SMS-ove i fotografije, a neki se potpuno odriču i mobitela i fiksne telefonije, pokazuju i podaci Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti (Hakom) prema kojima je broj korisnika mobitela u Hrvatskoj u prvom kvartalu bio 4,37 milijuna, dok je priključaka u fiksnoj telefoniji bili 1,4 milijuna.

Na godišnjoj razini, u odnosu na prvi lanjski kvartal, mobitela je manje za 0,44 posto, a fiksnih priključaka za 3,2 posto. Njihov broj polako ali sigurno svakoga kvartala u svakom pogledu ne napreduje nego nazaduje prema sve nižim razinama.

Vjerojatno tome "pomažu" ovrhe: telekomunikacijski sektor je u zemlji je polovinom ove godine blokirao račune građana na 1,05 milijardi kuna zbog neplaćenih računa, dok su prije godinu dana dugovali 894 milijuna kuna.

Uspoređivati sadašnje brojke s brojem korisnika mobitela iz 2010. godine kada ih je bilo 6,4 milijuna ili 2008. kada ih je bilo 5,88 milijuna i nije uputno jer rezultati ne bi bili relevantni, budući da je HAKOM od 2011. promijenio metodologiju i korisnicima usluga u pokretnoj telefoniji smatra samo one koji imaju preplatu ili su jednom u 90 dana na svoj prepaid broj uplatili bon.

Od te 2011. godine s kojom se uredno mogu uspoređivati današnji brojevi, a tada je korisnika mobitela bilo malo više od pet milijuna, njih 5,11 milijuna, svake godine pada broj korisnika i danas ih je, rekosmo, 4,37 milijuna. Čak 738.742 manje nego prije pet godina. Ljudi nisu oborili samo korištenje mobitela, u 2011. imali su 1,6 milijuna fiksnih telefonskih priključaka, a danas ih imaju njih 192 tisuće manje.

Da potrošači danas gledaju svaku kunu, i nastoje sebi pronaći najpovoljnije opcije, svjedoči i broj prenesenih brojeva: u HAKOM-u kažu da je na kraju prvog tromjesečja ove godine ukupno preneseno 1,25 milijuna brojeva u fiksnim mrežama što je 10,8 posto više no u istom lanjskom kvartalu, dok je bilo 2,1 milijun prenesenih mobilnih brojeva, odnosno 0,28 posto više no prije godinu dana.

To znači da više nikako ne možete znati koju ste mrežu nazvali kad nazovete bilo koji broj, ne možete računati da ste nazvali u T-Mobile mrežu premda ste okrenuli broj koji započinje s 098, niti da ste pozivanjem broja 091 dobili VIP-ovu mrežu ili da pričate u Tele 2 mreži premda vam je na liniji broj koji počinje s 095...

Dakako, mnogi šetaju iz mreže u mrežu, zadržavaju svoje stare brojeve, mijenjaju operatere, a neki se vrate i u početnom, no svima je zajedničko da nastoje svoje mjesečne troškove smanjiti što više mogu i dobiti što više za novac koji plaćaju.

Operateri ih mame brojnim paketima, omogućavaju povoljniju kupnju mobitela, plaćanje na rate, određeni broj besplatnih minuta razgovora ili neograničene razgovore te bujniji internetski promet.

Sve je legitimno i legalno, a ne želite li plakati za potrošenim kunama, pitajte sugovornika u kojoj je stvarno mreži ili provjerite broj na HAKOM-ovoj aplikaciji e-Prenosivost.

Štednja i na SMS-ovima i MMS-ovima

Građani su lani razgovarali preko fiksnih telefona ukupno 2,4 milijarde minuta, gotovo 10 posto manje nego preklani, za koliko je pao i prihod operatera od telefonskih usluga u nepokretnoj mreži koji su uprihodili dvije milijarde kuna u prošloj godini.

Lani su u pokretnoj mreži građani poslali 2,9 milijardi SMS-ova i 17,6 milijuna MMS-ova. Tekstualne su poruke smanjili za devet, a slikovne poruke za 12 posto u odnosu na prethodnu godinu.

No razgovorali su preko mobitela dva posto više no lani, u 2015. razgovaralo se 8,76 milijardi minuta. Prihodi operatera iz ovih mreža lani su u odnosu na prijašnju godinu pali za 13 posto na 4,2 milijarde kuna.

Zovu drugu mrežu, a da to i ne znaju

Sigurno je da su mnogi doživjeli neugodna iskustva s većim mjesečnim računima za preplatu ili su im prebrzo iscurili prepaid bonovi koje su uplatili na svoj mobilni broj. Svojevremeno su nam iz HAKOM-a bili objasnili da svaki korisnik od svog operatora može zatražiti uključivanje besplatne poruke koja će ga prilikom pozivanja broja upozoriti ako je broj prenesen u drugu mrežu, kao i u kojoj mreži se nalazi.

Ista poruka može se uključiti i za pozivanje u nepokretnim mrežama. Na taj jednostavni način mogu kontrolirati troškove i dobiti potrebnu informaciju. HAKOM je prije nekoliko godina ponudio servis pod nazivom e-Prenosivost, koji je na njihovoj internetskoj stranici na kojem lako možete doznati u kojoj je stvarno mreži broj koji pozivate.