Ovčarstvo se polako nameće kao obiteljski posao s dobrim prihodom

U zadnje vrijeme kod poljoprivrednika povećan je interes za uzgoj ovaca. Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, koji su objavljeni u godišnjem izvješću o stanju poljoprivrede, najviše njih odlučuju se za proizvodnju mlijeka te preradu mlijeka na obiteljskim gospodarstvima, ponajprije u sir.

Jedan od poljoprivrednika koji se okrenuo ovčarstvu je i Josip Pap, 39-godišnjak iz Marinaca, oženjen je i otac troje malodobne djece. Pap se, kako navodi, odlučio ozbiljno posvetiti stočarstvu, za što se i školovao, a nada se da će završiti i Poljoprivredni fakultet, smjer Zootehnika, jer vjeruje da se od zemlje i stočarstva, odnosno u njegovom slučaju ovčarstva, može dobro živjeti.

Veća ulaganja

- Sedam godina imam prijavljeno obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo (OPG). Obrađujem trenutačno 20-ak hektara zemlje, od čega je oko šest hektara državnog pašnjaka, a ostalo su oranice na kojima uzgajam kukuruz, zob i djetelinu za hranu ovcama, ali i pšenicu i suncokret zbog plodoreda. Na žalost, oranice su mi većim dijelom u zakupu od privatnih posjednika, i veliki mi je problem doći do zemlje. Izabran sam od Udruge uzgajivača ovaca i koza Vukovarsko-srijemske županije za predsjednika i trenutačno imamo 32 člana.

U našoj županiji imamo oko 135 uzgajivača sa stadima od 20 i više ovaca, dok ima i onih koji drže po samo nekoliko ovaca za osobne potrebe – kaže Josip Pap, dodajući kako je počeo s ovčarstvom kada je otvorio OPG, tražeći dodatni prihod uz plaću od tvrtke gdje radi i počeo je sa 11 ovaca i ovnom romanovske pasmine, za koje je procijenio da su za njegov način uzgoja najbolji odabir. Njegovo stado broji oko 100 odraslih grla romanovske, a od nedavno i suffolk pasmine, koje su sve umatičene i pod selekcijskim obuhvatom. - Ovčarstvo se kao grana poljoprivrede isplati za onoga koji nema prevelike zahtjeve i očekivanja da će se obogatiti, budući da se prodaja janjadi i jaradi odvija u većem dijelu pojedinačno, pa je novac od prodaje tek "zakrpa˝ kućnog proračuna. Iako na držanju većeg stada ima i veće zarade, ali su veća i ulaganja, od troška smještaja velikog broja ovaca, mnogo hrane koju pojedu, veterinarskih usluga, troškova liječenja da se stado održi zdravim i produktivnim, trošak šišanja ovaca i orezivanja papaka... Međutim, imamo pokazatelje da se ovčarstvo kao poljoprivredna grana širi vjerojatno dijelom i zbog propadanja i odustajanja od govedarska i proizvodnje mlijeka, pa prelaze na druge proizvodnje. Isplativija proizvodnja u ovčarstvu je mužnja ovaca koja se pomalo nameće kao zanimljiv obiteljski posao s jako dobrim prihodom tijekom godine, jer se kombinira i prodaja janjadi ili šilježadi za daljnji uzgoj i mužnja mlijeka koje je na dobroj cijeni te proizvodnja sira u konačnici. U našoj županiji trenutačno imamo dva gospodarstva koja se bave tim poslom, a pojavljuju se i novi koji su zainteresirani – kaže Pap.

Ovih je dana potpisao ugovor sa Županijom o sufinanciranju razvoja ovčarske proizvodnje za jedno od stada koje su nabavljali preko Udruge za obnovu genetskog potencijala. Kupili su stado suffolk ovaca, mesnate pasmine koja ima odlične priraste i randman mesa, ali služi i kao odličan meliorator-poboljšivač i u stadima s križanim ovcama, gdje ovnovi popravljaju mesnatost i janjad brže napreduje te postiže klaoničku težinu, pa su i manja ulaganja vlasnika. Stado je umatičeno i pod selekcijskim obuhvatom te je vrijedno u smislu obogaćivanja pasminske raznolikosti u najistočnije županiji te uzgajivači imaju veći izbor pri odabiru ovna za svoje stado ili novih plotkinja koje bi ubacili u svoja stada.

Dobra perspektiva

- Posredovanjem Županije prije dvije godine također smo kupili stado od 40 šilježica pasmine ille de france u Mađarskoj. Ovime želimo kao udruga povećati broj umatičenih stada ovaca u županiji, a tako i popraviti kvalitetu janjadi u nematičnim stadima kako bismo imali što ujednačeniji proizvod, janje, a umatičeno grlo postiže i veću cijenu na tržištu. Država bi možda mogla pomoći razvoj ovčarstva, kao i svake grane poljoprivrede, kada bi uvela kvote za trgovačke centre gdje bi veći postotak u udjelu ponude morao biti domaći proizvod. Poticaji su nam dobrodošli, iako iznosi nisu veliki, ali svaki novac uvijek dobro dođe – kaže mladi ovčar iz Marinaca, dodajući da je ovčarstvo velika obveza i odgovornost. No, drži da, primjerice, mužnja ovaca kao obiteljski posao ima dobru perspektivu za mladu obitelj uz prihvaćanje obveze svakodnevne brige oko ovaca, jer mužnja je sezonska.

Kad je riječ o držanju ovaca zbog mužnje i prodaje ovčjeg mlijeka prema trenutačno službeno važećim podatcima (iz izvješća Ministarstva poljoprivrede), tijekom 2019. godine u otkupu ovčjeg mlijeka sudjelovalo je 379 isporučitelja. Ukupan broj otkupljivača (mljekare i registrirane obiteljske sirane) bilo je 18, od čega su tri najveća otkupljivača otkupila 80,5 % isporučenih količina. Ukupno je isporučeno 2.633.671 kg ovčjeg mlijeka, odnosno 3,8 % manje u odnosu na prethodnu godinu. Udjel ovčjeg mlijeka u ukupnoj količini isporučenog mlijeka u Hrvatskoj je 0,6 %. Proizvodnja ovčjeg mlijeka dominira na priobalnom području. U Zadarskoj županiji nalazi se 53,8 % isporučitelja ovčjeg mlijeka koji sudjeluju s udjelom od 28,9 % u ukupno isporučenim količinama mlijeka. Najveći udjel isporučitelja ovčjeg mlijeka, njih 83 %, isporučuje manje od 10.000 kg mlijeka godišnje s udjelom od 42 % ukupno isporučenog mlijeka, a 11 % isporučitelja isporučuje od 10.000 do 20.000 kg ovčjeg mlijeka godišnje s udjelom od 21 %. Samo 6 % isporučitelja isporučuje više od 20.000 kg ovčjeg mlijeka godišnje s udjelom od čak 37 % ukupno isporučenih količina ovčjeg mlijeka.