Poduzetnik Zdenko Štriga pronašao recept za dovođenje stranih ulagača

'U Frankfurtu osnivam centar za privlačenje investicija pa strance više neće mučiti naša birokracija'

Zamislite mjesto na kojem potencijalni investitor može dobiti sve informacije koje mu trebaju. Popis projekata u koje može uložiti svoj novac. Nužne papire i dozvole, ključne statističke podatke. Stalnu administrativnu podršku od 0 do 24, od početka poslovne suradnje do konačnog rezultata.

No, umjesto da takvo mjesto inozemni investitori traže u Hrvatskoj pa se danima i tjednima raspituju u Ministarstvu gospodarstva, u nekoj od inertnih državnih agencija nadležnih za ulaganja ili obilaze jedinice lokalne samouprave i poduzetničke zone, sve to dobiju na jednom mjestu, u svojoj zemlji, u vlastitom gradu.

Umjesto u roku od nekoliko mjeseci, suradnju dogovore za nekoliko dana.

Zdenko Štriga, hrvatski poduzetnik koji već 40 godina živi i radi u Njemačkoj, uvjeren je da može otvoriti i voditi upravo takvo mjesto. Otvorio bi ga u Frankfurtu i nazvao Hrvatski promidžbeni centar.

Ideja nije novost, slično u Njemačkoj imaju mnoge druge zemlje, a Štriga, vlasnik konzultantske tvrtke Coral, svoju ideju gurao je još prije dvadeset godina.

Nije tada, kaže, naišao na razumijevanje i podršku hrvatskih vlasti, pa je nakon 12 godina odustao, a sada mu se čini da je došao idealan trenutak za novi pokušaj.
Osnova ideje

Hrvatski promidžbeni centar projekt je s kojim je Štriga prošli tjedan upoznao i hrvatske političare koji se pripremaju za nove izbore, a za Jutarnji list prije svog povratka u Njemačku detaljnije je objasnio zašto misli da je upravo to ključno za pomoć domaćem gospodarstvu. Uvjeren je da ima uspješan projekt u rukama.

Osnova ideje je da se centar ne otvara u Hrvatskoj, nego u Njemačkoj, na izvoru investicija, te da se ne čeka da investitori sami pokucaju na vrata i ponude svoj novac, nego da se uz pomoć agresivne reklame i podršku s projektima otiđe k njima.

- Naša zemlja odlična je destinacija za ulagače, ali to moramo dokazati cjelovitim i organiziranim pristupom. Kvalitetne projekte morali bismo dobivati od jedinica lokalne samouprave i poduzeća. I onda ih nuditi po sistemu ‘ključ u ruke’ - govori.

U njegovoj viziji Hrvatski promidžbeni centar imao bi ulogu sličnu onoj koju građevinska tvrtka ima u gradnji kuće: nabavlja materijal, gradi objekt, uređuje ga, a ako tako stoji u ugovoru, i oprema ga.

- Slično bismo radili i mi. Imali bismo centralu u Frankfurtu i tri filijale u Hrvatskoj. Investitor bi dobio kompletnu uslugu. Za njega bismo pronašli prevoditelja i poslovne suradnike ako mu trebaju, ured i kompletnu opremu ako to traži, rentali bismo stan ili apartman, za njega bismo obilazili hrvatske institucije i sudove zbog dozvola i papira. Mi iz centra doznali bismo umjesto njega sve informacije koje zatraži - objašnjava Štriga i dodaje kako bi, da zadobije povjerenje investitora koji traže sigurnost ulaganja, u ugovor o suradnji ugradio klauzulu da eventualne nesporazume rješavaju njemački sudovi.
Lobiranje

Štriga smatra da bi takav centar, koji bi bio središnje mjesto na stalnoj usluzi poduzetnicima u Hrvatskoj i Njemačkoj, bio veliki uspjeh.

- Nijemci imaju kapital, a mi imamo ideje, treba samo posredovati među njima - kaže Štriga koji je prošli tjedan sa svojom idejom lobirao u Zagrebu. Prema nekim procjenama, ukupni godišnji trošak svih ureda i zaposlenika ne bi bio veći od 700 tisuća kuna, a osim privatnih sponzora, kaže, volio bi vidjeti i Vladu RH da pridonese njegovu osnivanju.

- Kad sam prije dvadeset godina sugovornike u Hrvatskoj pokušao uvjeriti u potrebu osnivanja ovakvog centra, podrška ključnih ljudi i institucija uglavnom je izostajala. Nije bilo dovoljno ni načelne podrške, a da o financijskoj ne govorim. Unatoč tome, centar sam otvorio, vodio i u njega ulagao vlastiti novac. Nadao sam se da će se tada nekome u Hrvatskoj konačno upaliti lampica. Da se to dogodilo, mogli smo animirati brojne njemačke ulagače i imati puno koristi kao zemlja. Jednom kad sam se financijski iscrpio, ugasio sam ga, ali svi moji kontakti su ostali, kao i želja da se opet posvetim takvom projektu.

Ideja je Štrigi sinula, kaže, dok je kao trgovac poslovao s tvrtkama u Japanu i u Južnoj Koreji. Ako je državi stalo do razvoja, objašnjava, onda ona otvara svoje komore, investicijske ili promocijske centre.

- Južna Koreja imala je jedan takav centar u Frankfurtu, a na sajmu je uvijek rezervirala veliki prostor za svoje izlagače. Koreja je u međuvremenu od siromašne zemlje stvorila čudo, dijelom također kopirajući tuđa pozitivna iskustva. Zato bih i ja volio kopirati takva iskustva, ali Hrvatska često ne kopira ni vlastita pozitivna iskustva, nego uvijek krećemo ispočetka. Svaka nova vlast razbuca sve što je napravila prethodna. Ali valjda će se i to promijeniti - nada se Štriga.

On bi se putem svojeg centra najviše, kaže, fokusirao na male i srednje poduzetnike koji bi, po njemu, morali biti lokomotiva razvoja.

- To su projekti zanimljivi privatnom kapitalu. S obzirom na 40 godina iskustva, poznajem ljude ovdje koji imaju volje, interesa i kapitala, inače se ne bih upuštao u ovaj projekt. Nisam mazohist - govori.

Štriga tvrdi da ima kontakte u stotinjak njemačkih kompanija, ali da se one za investicije neće otimati.

Centar bi organizirao stalna predstavljanja domaćih projekata i s obzirom da je cijena kapitala niža nego ikad, sad je, smatra najbolji trenutak da krenemo.

- Želim otvoriti mjesto na kojem bi se stalno susretali njemački i hrvatski poslovni ljudi. Frankfurt je moćna financijska metropola i kad bi Hrvati imali dodatna vrata za izlazak u taj svijet, ispunili bi svrhu centra - kaže.

Treba li nam takav centar uz sve agencije, sajmove, veleposlanstava i ostale kojih ponavljaju da stalno traže strane investicije u svijetu?

Štriga misli da treba jer često takvi subjekti nisu dovoljno aktivni ili ažurni. Stoga bi u centru održavao gotovo svakodnevne prezentacije za ulagače, promicao županije, ali i stvorio veliku bazu podataka o stanovništvu Hrvatske, trendovima, ekonomskim pokazateljima, poreznim nametima i zakonskim okvirima.
Hrvatski problem

- Tek kad investitor čuje sve to, počne razmišljati o isplativosti ulaganja. A gdje to sve sada možete naći na jednom mjestu?

Hrvatski poduzetnik s njemačkom adresom smatra da je dio problema i u hrvatskom načinu razmišljanja. Čini mu se kao da smo se pomirili s lošim glasinama koje o nama kruže.

- A trebali bismo početi vjerovati u sebe. Jer unatrag dvadeset godina sagradili smo stotine i stotine kilometara autocesta, obnovili stotine u ratu porušenih kuća i zgrada, izgradili veliku turističku infrastrukturu, a sve to uz teret nedavno završenog rata, izbjeglica, tranzicije i minirana područja. Govore nam da smo najgori u EU, ali ušli smo zadnji, a mnogi koji su ušli prije nas uopće nisu napredovali. Mit je da samo Hrvati iseljavaju, jer u Njemačkoj ima tisuće Španjolaca, Portugalaca, Bugara i drugih nacija.
Prednosti Hrvatskog promidžbenog centra

- Mjesto na kojem potencijalni investitor može dobiti sve potrebne informacije

- Ne mora dolaziti u Hrvatsku i upuštati se u bitku s našom kompliciranom birokracijom

- Investitor bi odmah dobio popis projekata u koje može uložiti svoj novac

- Odmah bi bio upoznat s nužnim papirima, dozvolama i ključnim statističkim podacima

- Na raspolaganju bi imao stalnu administrativnu podršku od 0-24, od početka poslovne suradnje do konačnog rezultata

- Ne bi se čekalo da investitori sami pokucaju na vrata i ponude svoj novac, već bi se kroz agresivnu reklamu i podršku s projektima išlo k njima

- Djelatnici Centra bi za investitora obilazili hrvatske institucije i sudove zbog dozvola

- Da bi se dobilo povjerenje investitora, u ugovor o suradnji ugradila bi se klauzula da eventualne nesporazume rješavaju njemački sudovi