Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

13 Lip 2022

Pojedinim namirnicama cijene u godinu dana skočile i 80 posto

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Suzana Župan  

Pojedinim namirnicama cijene u godinu dana skočile i 80 posto

Sustavi za analizu cijena sirovina i hrane poput TISUP-a, Tržišnog informacijskog sustava cijena u poljoprivredi pri Ministarstvu poljoprivrede, potvrđuju njihov enorman rast u posljednjih godinu dana, nekih i do 80 posto.

Kilogram pšenice u veleprodaji u travnju 2022. bio je u Hrvatskoj 62 posto skuplji nego isti mjesec prošle godine, a 22. svibnja 81 posto skuplji nego lani i prodavao se za 2,74 kune bez PDV-a. Kukuruz se krajem svibnja prodavao za 2,7 kn/kg, 64 posto više no lani, a glatko brašno T-550 istovremeno je poskupjelo 55 posto.

Uvozna ovisnost

Rast cijena očituje se već mjesecima, posebno u uljaricama i ulju, no nove cijene uljarica nisu još objavljene s tim da je u travnju poznato da je ulje u godinu dana poskupjelo 50 posto. Poskupjele su i mliječne prerađevine te meso. Nakon povećanja cijene mlijeka od najmanje 20 posto u promatranom razdoblju, krajem svibnja svježi sir u veleprodaji bio je prosječno skuplji 21, a sir gouda 52 posto. Od mesa najviše je poskupjela junetina; u prvom tjednu lipnja juneća vratina u mesnicama u prosjeku je bila 20 posto skuplja nego prije godinu, a juneći but stajao je 26 posto više. Cijena svinjske vratine s kostima povećana je za 14, buta za sedam posto, a janjetina je u mesnicama poskupjela za 19 posto. Građani strahuju što će biti najesen jer sada jedemo hranu proizvedenu lani, uz niže troškove i bez ovakve inflacije, pa je pitanje koliko će tek stajati sirovine i hrana proizvedene u 2022.

"Najveći je problem što Hrvatska ne proizvodi dovoljno hrane, imamo veliku uvoznu ovisnost i nismo u mogućnosti, bar kratkoročno, amortizirati snažne cjenovne udare. I prošle godine, u trenutcima kad se turistička potražnja tek počela oporavljati nakon pandemije, dosegnuli smo gotovo milijardu eura deficita u razmjeni poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda. Hrvatskoj su potrebni dodatni skladišni kapaciteti kako bismo, bar u ovim kriznim vremenima, mogli upravljati dinamikom izvoza žitarica i uljarica koje proizvodimo u suvišku i koje nam čine oko 60 posto vanjskotrgovinskog suficita, a tako na sezonskim cjenovnim razlikama osiguramo veću zaradu našim proizvođačima, ali i sigurnost domaće opskrbe", komentira rast cijena hrane Dragan Kovačević, potpredsjednik HGK-a za poljoprivredu i turizam.

U HGK-u vjeruju da će domaće poljoprivredne i prehrambene tvrtke ukrajinska i pandemijska kriza potaknuti na povećanje fizičkog obujma proizvodnje i povećanje prerade i finalizacije te osvijestiti kako je osiguranje samodostatnosti nužno. "S jedne strane, to je preduvjet nacionalne sigurnosti, a, s druge, nužno je smanjiti uvoznu ovisnost i nedostatnu proizvodnju, posebice voća, povrća, mlijeka i mesa i njihovih prerađevina, kako bismo bili u mogućnosti amortizirati ove snažne cjenovne i inflatorne udare kojih će u budućnosti biti sve više zbog klimatskih promjena, suša, drastičnog poskupljenja energenata, ali i geostrateških preslagivanja globalnih gospodarskih sila, pa i ratnih kriza", ističe Kovačević. Dodaje i kako ne treba ispustiti iz vida da problem poskupljenja hrane nije od jučer, nije došao samo s ukrajinskom krizom, a 51-postotno povećanje FAO indeksa za hranu bilježimo kroz dvije i pol godine zbog klimatskih promjena i povećane potražnje nakon pandemije.

"Rast cijena hrane ide u nedogled; posebno nam se obraćaju s ogorčenjem umirovljenici koji su ionako na rubu egzistencije. Prosječna mirovina je od 3000 do 3200 kuna, no to je statistika, a realnost govori o mirovinama od 1500 kuna. Imamo najavu poskupljenja režijskih troškova, kao i podatke o padu potrošnje u trgovinama", kaže Marina Novaković Matanić, predsjednica Udruge za zaštitu potrošača Korana. Ta udruga je još u svibnju zatražila sastanak s ministrima financija i gospodarstva oko mjera ublažavanja cjenovnog udara na hranu, no i dalje je bez odgovora. "Smatramo da država treba, kao kod goriva, zamrznuti cijene osnovnih namirnica - mlijeka, ulja, nekih kategorija mesa i sl. - ne tražimo za luksuz, no još smo bez odgovora. Naše je da tražimo i vršimo pritisak. Ako može intervencija u cijenama goriva, može i u cijenama hrane", kaže Novaković Matanić. U Korani negoduju zbog podizanja cijena sirovinama proizvedenima prije inflacije. "Podigli su enormno cijene žitarica, a jedemo kruh od lanjske pšenice. Kukuruz je lani bio 0,80, a sada je do tri kune. Da je to urod iz ovogodišnje berbe - još bismo i razumjeli. Trgovci su iskoristili situaciju i nabili su cijene robi koju su nabavili prije. Nimalo nismo optimistični ni za dalje", kaže Novaković Matanić.

U korist marži

Za daljnje ponašanje cijena hrane optimizma nemaju ni ekonomisti. "Rastu cijena ne nazire se kraj sve dok se ne riješi problem s brodovima punima žitarica u Ukrajini, pa je sada sve na razini spekulacije. Svi u tom metežu žele zaraditi, prilika je jedinstvena. Ako se stvar s brodovima punima sirovina ne pokrene, nastupit će veliki problemi s jednim dijelom svijeta koji neće moći doći do hrane. Čim je potražnja veća od ponude, možete što god hoćete s cijenama. Osim ekonomskog, tu je i veliki psihološki moment, pogotovo kod inflacije. Možete staviti cijenu hrani koliku hoćete jer ona je uvijek na prvom mjestu. Uglavnom, nisam optimist. Bojim se da će, globalno gledajući, dio stanovništva gladovati, a ostali će plaćati skupu hranu. Mi smo premali da bismo bili izdvojeni iz toga. Koliko god imali hrane i bili samodostatni, ako su cijene u Njemačkoj tolike i tolike, ne možemo biti izdvojeni od toga", kaže ekonomist Zdravko Grubeša. Zamoljen za komentar zahtjeva potrošačke udruge da država zamrzne cijene osnovnih namirnica, podsjeća da država to kod goriva može intervencijom u trošarine kao svoj prihod. "No u ovom slučaju trošarina nema. Jedino može proglasiti elementarnu nepogodu i državni intervencionizam", kaže Grubeša.

Osvrćući se na Vladine mjere za ublažavanje rasta cijena hrane smanjenjem PDV-a, Grubeša kaže kako to nije opcija kojom se smanjuju cijene. "Time se samo povećavaju marže. Njome se nikada nije postigao željeni efekt", dodaje.

Proizvođači hrane i sirovina poručuju kako nisu krivi za takav rast cijena. "Mi proizvođači nismo dobili cijenu koju sada trgovci dižu. Oni su na maržama uzeli tu razliku", kaže ratar Josip Petanjak, koji proizvodi pšenicu, kukuruz i druge kulture. "Što smo mi, poljoprivrednici, u svemu ovome mogli zaraditi kada smo braća i ja jesenas jeftino prodali kukuruz, i to 80 vagona?! Mi smo ga prodali po lanjskoj tržišnoj cijeni, a cijena mu je potom skočila da boli glava", žali se Petanjak. Na skupoću upućuje na primjeru svinja. "Počinje turistička sezona, a nitko ne pita za bravce koji su sada oko 150 kila. Ljudi nemaju novca, a prekupaca ove godine neće ni biti. Svinje treba hraniti skupim kukuruzom, ne mogu se prodati ispod 14 kn/kg, što je oko 2000 kuna za jednog takvog bravca", ističe Petanjak. Upozorava i na težak položaj mljekara. "Oni na ovu cijenu svog mlijeka nemaju računa ulagati svoju hranu. Braća i ja lani smo, po staroj cijeni, nabavili 50.000 litara goriva za rad u ovoj godinu za 250.000 kuna. Ono sada košta 500.000 kuna. Tko to može podnijeti?" pita se Petanjak.


Komentari članka

Vezani članci

Na snazi odluka o objavi dodatne, sidrene cijene

16.05.2025.

Na snagu je stupila Vladina odluka o isticanju dodatne, takozvane sidrene cijene kao mjere izravne kontrole cijena u trgovinama. Zbog svega danas u trgovinama logistički kaos. Sidrena cijena je ona koju su trgovci imali 2. svibnja ove godine za pojedine p

Tko hrani Hrvatsku vojsku?

13.05.2025.

Vjerujemo da bi mnogi hrvatski OPG-i rado sudjelovali u ovim inicijativama, čulo se na okruglom stolu "Domaća hrana za hrvatske ročnike - Tko hrani Hrvatsku vojsku?"

U četiri godine kruh je poskupio za 60 posto

06.05.2025.

Rezultate svojeg istraživanja o rastu cijena u Hrvatskoj i Europskoj uniji od ožujka 2021. do ožujka prošle godine, prema kojima je u gotovo svim kategorijama proizvoda rast veći u Hrvatskoj nego u ostatku Unije, predstavila je u ponedjeljak u Zagrebu hrv

Argeta je omiljena pašteta među milijunima Europljana, Enzo Smrekar otkriva ključne faktore uspjeha

04.05.2025.

Argeta, sinonim za vrhunsku kvalitetu u svijetu delikatesnih namaza, već godinama dominira europskim tržištem. Prema podacima istraživačke kuće NielsenIQ, još 2018. godine osvojila je titulu mesne paštete broj 1 u Europi, a 2020. proširila je svoje carstv

Studencu lani promet porastao 22 posto, u planu daljnji rast mreže

24.04.2025.

Kao rezultat dviju prošlogodišnjih akvizicija, zagrebačkog lanca trgovina Decentia te slovenske tvrtke Kea, koje su povećale njegovu maloprodajnu mrežu za 68 prodajnih mjesta, kao i otvaranja 140 novih trgovina, Studenac je 2024. godinu okončao s rastom p

Tag cloud

  1. 2723 članka imaju tag turizam
  2. 2592 članka imaju tag hrvatska
  3. 1714 članka imaju tag svijet
  4. 1402 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 1941 članka imaju tag financije
  6. 1617 članka imaju tag izvoz
  7. 1502 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 1296 članka imaju tag trgovina
  9. 1357 članka imaju tag ict
  10. 1200 članka imaju tag investicije
  11. 1268 članka imaju tag industrija
  12. 1059 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1033 članka imaju tag menadžment
  14. 857 članka imaju tag poduzetništvo
  15. 1159 članka imaju tag EU
  16. 636 članka imaju tag opg
  17. 776 članka imaju tag maloprodaja
  18. 532 članka imaju tag poticaji
  19. 654 članka imaju tag tehnologija
  20. 692 članka imaju tag marketing
  21. 458 članka imaju tag koronavirus
  22. 386 članka imaju tag potpore
  23. 963 članka imaju tag kriza
  24. 511 članka imaju tag eu fondovi
  25. 490 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 517 članka imaju tag porezi
  27. 476 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 488 članka imaju tag prehrambena industrija
  29. 427 članka imaju tag osijek
  30. 515 članka imaju tag obrazovanje
  31. 536 članka imaju tag krediti
  32. 425 članka imaju tag start up
  33. 498 članka imaju tag dzs
  34. 440 članka imaju tag energetika
  35. 459 članka imaju tag BDP
  36. 411 članka imaju tag hnb
  37. 421 članka imaju tag vlada
  38. 337 članka imaju tag hgk
  39. 440 članka imaju tag banke
  40. 338 članka imaju tag agrokor