Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

04 Velj 2009

Poljoprivredi nedostaje razvijen sustav domaćeg financiranja

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Zdenka Rupčić  

Poljoprivredi nedostaje razvijen sustav domaćeg financiranja

Financijska kriza već uveliko potresa svjetsko gospodarstvo. Prema nekima, zahvatila je i Hrvatsku, koja je, tvrde, u krizu “zagazila” već pri samom ulasku u novu 2009. godinu. Ostali smatraju kako će se posljedice krize osjetiti tek polovinom godine i da će, primjerice, poljoprivredni sektor biti među posljednjima koje će zahvatiti. O tome utječe li svjetska financijska kriza na hrvatsko gospodarstvo, pa tako i na hrvatsku poljoprivredu, razgovarali smo sa Stipanom Bilićem, direktorom Udruge prehrambene industrije pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca.

Zaduživanjem financirali uvoz

*Ima li, i kakav, prema Vašem mišljenju, svjetska kriza utjecaj na hrvatsko gospodarstvo i poljoprivredu?

- Svjetska financijska kriza ima mali ili zanemarivo mali utjecaj na hrvatsko gospodarstvo, pa tako i na hrvatsku poljoprivredu. Naime, posljedica financijske krize osjetila se tek onda kada država i državne institucije nisu mogle dobiti nove kredite, jer je svjetska kriza onemogućila svjetskim bankama kreditni hazard. Velike svjetske banke u posljednjih desetak godina odobravale su kredite komitentima koji nisu imali nikakve sposobnosti vratiti taj kredit pa su naše banke, poduzeća i sama država koristili kreditnu konjunkturu. Iz tih kredita uglavnom su se financirale državna potrošnja ili se zaduživanjem financirao uvoz, koji ionako guši domaću proizvodnju. Međutim, ti razlozi ne bi morali imati velike veze s financiranjem naše poljoprivrede kada bi naša poljoprivreda imala razvijeni sustav domaćeg financiranja, a nažalost tog sustava nema, niti ga se za sada namjerava razviti.

*Koliko je naslijeđeni sustav financiranja poljoprivrede omogućavao financiranje te djelatnosti?

- Nitko ne dovodi u pitanje činjenicu da su osnovni faktori proizvodnje - kapital, prirodni resursi i sposobnost radne snage. Svaki element od ova tri navedena je nužan, jer manjak samo jednog ograničava proizvodnju. Kod nas postoji poljoprivredno zemljište (kojega nema preobilno), radna snaga je brojna, ali slabo educirana za modernu poljoprivrednu proizvodnju, a iz komunističke Jugoslavije nije naslijeđen kapital koji bi saturirao poljoprivredu ovim neophodnim elementom proizvodnje.

Manjak kapitala osigurati pomoću kredita

*Kako se manjak kapitala osiguravao ranije?

- Manjak vlastitog kapitala u poljoprivredi u bivšem sustavu osiguravao se pomoću kredita iz primarne emisije (štampanjem novca) koji je bio usmjeren u poljoprivredu, ali su banke morale sudjelovati vlastitim kapitalom u financiranju poljoprivrede, jer su na dobiveni kapital iz primarne emisije dodavale vlastiti i on se kretao od 30-50 posto vlastitog kapitala, prema 70-50 posto kapitala iz Narodne banke, ovisno o vrsti proizvodnje. Taj kapital mogla su koristiti samo poduzeća. Isto tako, u poduzeća se usmjeravao i investicijski kapital - prema tadašnjim planiranim investicijama - kao i kapital države kojim je država intervenirala u poljoprivredu (izdvajanja iz dohotka za razvoj poljoprivrede) i obrtni kapital.

*Jesu li postojali tzv. izvozni krediti?

- Postojali su i izvozni krediti i izvozne stimulacije, koje su bile i do 70 posto vrijednosti izvoza, financirao se i otkup za državne robne rezerve, a postojali su i brojni drugi oblici skrivenih kapitalnih intervencije države u poljoprivredu. Jasno da su ove intervencije mogla koristiti jedino poduzeća, i sve ove intervencije bile su usmjerene u proizvodnju. Teško je danas procijeniti visinu ovog državnog kapitala koji se usmjeravao u poljoprivredu, ali ocjenjujući ugrubo, taj je kapital bio veći od 3 mlrd eura. I taj iznos kapitala nije bio dovoljan.

Ukinuti planovi za investicije

*Što je od navedenog kapitala preneseno u poljoprivredu nakon stjecanja samostalnosti?

- Nastanak samostalne i neovisne Hrvatske odvijao se ne samo uz ratna stradanja nego i kroz mnoge poteškoće i nesnalaženja koja su za poljoprivredu bila pogubna. Bez većeg sagledavanja posljedica, na preporuku MMF-a, ukinuti su krediti iz primarne emisije, ukinuti su državni poticaji izvozu (krediti i poticaji), smanjio se obujam, potom poslije gotovo prestao otkup za državne rezerve (a to je bio oblik financiranja zaliha u proizvodnji koja ima sezonski karakter proizvodnje i kontinuiranu potrošnju), ukinuti su državni planovi za investicije u poljoprivredu, čime su otpali namjenski bankarski investicijski krediti i eliminirano je izdvajanje iz dohotka ukupne privrede za financiranje poljoprivrede.

Ukupno financiranje je prepušteno bankarskom sustavu. Prema podacima HNB-a iz prosinca 2007., od svih kreditnih plasmana svih banaka u Republici Hrvatskoj koji su iznosili 294,4 mlrd kn, volumen kredita plasiranih u poljoprivredu bio je 4.1 mlrd kn, ili 1,39 posto. Prema gruboj procjeni, danas u hrvatskoj poljoprivredi ima samo 20 posto kredita u odnosu na vrijeme kada smo bili u sastavu bivše države i manjak kredita uzrok je smanjenju proizvodnje i porastu uvoza.

Danas banke bez problema kreditiraju biznis uvoza hrane, a vrlo teško financiraju poljoprivrednu proizvodnju u Hrvatskoj. Ne smijemo smetnuti s uma da na taj način naše banke financiraju proizvođače iz inozemstva i guše domaću proizvodnju.


Komentari članka

Vezani članci

Zašto su kamate na kredite u Hrvatskoj duplo veće nego u bogatim zemljama EU-a?

18.09.2018.

Iz HNB-a kažu da veliki utjecaj na visinu i kretanje kamatnih stopa ima percepcija rizičnosti zemlje koja se vidi kroz visinu premije rizika za kredite te kreditni rejting zemlje.

Potvrđena prva pravomoćna presuda za kredit u eurima

17.09.2018.

Na Županijskom sudu u Zadru potvrđena je prva pravomoćna presuda za jedan EURO kredit, na temelju koje je Addiko banka d.d., bivša Hypo banka, ovršena za 48.970 kuna, a pripadajuće zatezne kamate u iznosu oko 35.000 kuna bit će ovršene uskoro. Kredit je b

Porez na dobit smanjite na 12 posto za sve poduzetnike

17.09.2018.

Prvi je prijedlog smanjenje stope poreza na dobit na 12 posto za sve poduzetnike. Predlažu i smanjenje stope poreza na dohodak s 24 na 14 posto, a s 36 na 30 posto, proširenje neoporezivih primitaka što se mogu isplatiti radnicima, poput prava na topli ob

Zagorski poduzetnici prvi u Hrvatskoj iskoristili program Kreditom do uspjeha

13.09.2018.

Korisnici su, dodala je, imali subvenciju na kamate 2 posto za prerađivačku industriju te jedan posto za uslužne djelatnosti

Mlada obitelj iz Ljubljane preselila na Kozji Vrh kamo uskoro planiraju vratiti kozliće kojih već dugo nema

06.09.2018.

Planiramo obnoviti bakinu tradicionalnu goransku kuću koju ćemo nazvati 'Bakina hiša'. U suterenu želimo staru štalu pretvoriti u kušaonicu 'Bakina špajza' gdje će gosti moći probati naše domaće kobasice i sireve koje proizvode goranski OPG-ovi.

Tag cloud

  1. 1800 članka imaju tag hrvatska
  2. 1835 članka imaju tag turizam
  3. 1496 članka imaju tag financije
  4. 1176 članka imaju tag izvoz
  5. 772 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 954 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 908 članka imaju tag trgovina
  8. 649 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 784 članka imaju tag investicije
  10. 926 članka imaju tag EU
  11. 834 članka imaju tag industrija
  12. 835 članka imaju tag svijet
  13. 828 članka imaju tag ict
  14. 748 članka imaju tag menadžment
  15. 915 članka imaju tag kriza
  16. 553 članka imaju tag maloprodaja
  17. 520 članka imaju tag marketing
  18. 477 članka imaju tag krediti
  19. 474 članka imaju tag tehnologija
  20. 419 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  21. 325 članka imaju tag poticaji
  22. 438 članka imaju tag banke
  23. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 397 članka imaju tag obrazovanje
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 370 članka imaju tag hnb
  27. 237 članka imaju tag potpore
  28. 339 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 318 članka imaju tag agrokor
  30. 311 članka imaju tag eu fondovi
  31. 297 članka imaju tag hgk
  32. 284 članka imaju tag osijek
  33. 268 članka imaju tag poduzetnici
  34. 337 članka imaju tag energetika
  35. 309 članka imaju tag hotelijerstvo
  36. 363 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 282 članka imaju tag rast
  40. 358 članka imaju tag BDP