Poduzetnički portal · Članak
04 Velj 2009
Poljoprivredi nedostaje razvijen sustav domaćeg financiranja
Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Zdenka Rupčić
Financijska kriza već uveliko potresa svjetsko gospodarstvo. Prema nekima, zahvatila je i Hrvatsku, koja je, tvrde, u krizu “zagazila” već pri samom ulasku u novu 2009. godinu. Ostali smatraju kako će se posljedice krize osjetiti tek polovinom godine i da će, primjerice, poljoprivredni sektor biti među posljednjima koje će zahvatiti. O tome utječe li svjetska financijska kriza na hrvatsko gospodarstvo, pa tako i na hrvatsku poljoprivredu, razgovarali smo sa Stipanom Bilićem, direktorom Udruge prehrambene industrije pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca.
Zaduživanjem financirali uvoz
*Ima li, i kakav, prema Vašem mišljenju, svjetska kriza utjecaj na hrvatsko gospodarstvo i poljoprivredu?
- Svjetska financijska kriza ima mali ili zanemarivo mali utjecaj na hrvatsko gospodarstvo, pa tako i na hrvatsku poljoprivredu. Naime, posljedica financijske krize osjetila se tek onda kada država i državne institucije nisu mogle dobiti nove kredite, jer je svjetska kriza onemogućila svjetskim bankama kreditni hazard. Velike svjetske banke u posljednjih desetak godina odobravale su kredite komitentima koji nisu imali nikakve sposobnosti vratiti taj kredit pa su naše banke, poduzeća i sama država koristili kreditnu konjunkturu. Iz tih kredita uglavnom su se financirale državna potrošnja ili se zaduživanjem financirao uvoz, koji ionako guši domaću proizvodnju. Međutim, ti razlozi ne bi morali imati velike veze s financiranjem naše poljoprivrede kada bi naša poljoprivreda imala razvijeni sustav domaćeg financiranja, a nažalost tog sustava nema, niti ga se za sada namjerava razviti.
*Koliko je naslijeđeni sustav financiranja poljoprivrede omogućavao financiranje te djelatnosti?
- Nitko ne dovodi u pitanje činjenicu da su osnovni faktori proizvodnje - kapital, prirodni resursi i sposobnost radne snage. Svaki element od ova tri navedena je nužan, jer manjak samo jednog ograničava proizvodnju. Kod nas postoji poljoprivredno zemljište (kojega nema preobilno), radna snaga je brojna, ali slabo educirana za modernu poljoprivrednu proizvodnju, a iz komunističke Jugoslavije nije naslijeđen kapital koji bi saturirao poljoprivredu ovim neophodnim elementom proizvodnje.
Manjak kapitala osigurati pomoću kredita
*Kako se manjak kapitala osiguravao ranije?
- Manjak vlastitog kapitala u poljoprivredi u bivšem sustavu osiguravao se pomoću kredita iz primarne emisije (štampanjem novca) koji je bio usmjeren u poljoprivredu, ali su banke morale sudjelovati vlastitim kapitalom u financiranju poljoprivrede, jer su na dobiveni kapital iz primarne emisije dodavale vlastiti i on se kretao od 30-50 posto vlastitog kapitala, prema 70-50 posto kapitala iz Narodne banke, ovisno o vrsti proizvodnje. Taj kapital mogla su koristiti samo poduzeća. Isto tako, u poduzeća se usmjeravao i investicijski kapital - prema tadašnjim planiranim investicijama - kao i kapital države kojim je država intervenirala u poljoprivredu (izdvajanja iz dohotka za razvoj poljoprivrede) i obrtni kapital.
*Jesu li postojali tzv. izvozni krediti?
- Postojali su i izvozni krediti i izvozne stimulacije, koje su bile i do 70 posto vrijednosti izvoza, financirao se i otkup za državne robne rezerve, a postojali su i brojni drugi oblici skrivenih kapitalnih intervencije države u poljoprivredu. Jasno da su ove intervencije mogla koristiti jedino poduzeća, i sve ove intervencije bile su usmjerene u proizvodnju. Teško je danas procijeniti visinu ovog državnog kapitala koji se usmjeravao u poljoprivredu, ali ocjenjujući ugrubo, taj je kapital bio veći od 3 mlrd eura. I taj iznos kapitala nije bio dovoljan.
Ukinuti planovi za investicije
*Što je od navedenog kapitala preneseno u poljoprivredu nakon stjecanja samostalnosti?
- Nastanak samostalne i neovisne Hrvatske odvijao se ne samo uz ratna stradanja nego i kroz mnoge poteškoće i nesnalaženja koja su za poljoprivredu bila pogubna. Bez većeg sagledavanja posljedica, na preporuku MMF-a, ukinuti su krediti iz primarne emisije, ukinuti su državni poticaji izvozu (krediti i poticaji), smanjio se obujam, potom poslije gotovo prestao otkup za državne rezerve (a to je bio oblik financiranja zaliha u proizvodnji koja ima sezonski karakter proizvodnje i kontinuiranu potrošnju), ukinuti su državni planovi za investicije u poljoprivredu, čime su otpali namjenski bankarski investicijski krediti i eliminirano je izdvajanje iz dohotka ukupne privrede za financiranje poljoprivrede.
Ukupno financiranje je prepušteno bankarskom sustavu. Prema podacima HNB-a iz prosinca 2007., od svih kreditnih plasmana svih banaka u Republici Hrvatskoj koji su iznosili 294,4 mlrd kn, volumen kredita plasiranih u poljoprivredu bio je 4.1 mlrd kn, ili 1,39 posto. Prema gruboj procjeni, danas u hrvatskoj poljoprivredi ima samo 20 posto kredita u odnosu na vrijeme kada smo bili u sastavu bivše države i manjak kredita uzrok je smanjenju proizvodnje i porastu uvoza.
Danas banke bez problema kreditiraju biznis uvoza hrane, a vrlo teško financiraju poljoprivrednu proizvodnju u Hrvatskoj. Ne smijemo smetnuti s uma da na taj način naše banke financiraju proizvođače iz inozemstva i guše domaću proizvodnju.
Komentari članka
Vezani članci
Hrvatska ostaje bez investicije od 500 milijuna dolara
12.12.2019.Iako se kroz pregovore dvije strane taj iznos uspio smanjiti na otprilike dva i pol milijuna eura, to je još uvijek bio prevelik investicijski rizik.
Ovo su glavni razlozi zašto se strani investitori povlače iz Hrvatske
12.12.2019.Možemo očekivati da će se koristiti rješenja koja nude kriminalističko profiliranje događaja rizičnih za tvrtku.
Edukacija Voditelj EU projekata Ekonomskog fakulteta u Osijeku
11.12.2019.Jedan od prioriteta hrvatskog društva u cjelini je jačanje ljudskih potencijala u izradi i provedbi kvalitetnih projekata
Šefica udruge poslodavaca: Privatnog sektora se ne boje jer ne štrajka na ulici
11.12.2019.Ljudi koji nisu zadovoljni pakiraju kofere i odlaze. Ne iz državnih službi, iz lokalne uprave i samouprave, iz javnih poduzeća – odlaze uglavnom oni iz privatnog, realnog sektora. Odlaze oni koji trebaju napuniti proračun i osigurati sredstva iz kojih će
HBOR osigurao 77 milijuna kuna kredita za izvoznike
10.12.2019.U Hrvatskoj banci za obnovu i razvoj (HBOR) u utorak je potpisan Sporazum o osiguranju portfelja kredita za obrtna sredstva za male poduzetnike izvoznike s četiri poslovne banke: Banka Kovanica, Erste&Steiermärkische Bank, Hrvatska poštanska banka i Podra
Tag cloud
- 1957 članka imaju tag hrvatska
- 1986 članka imaju tag turizam
- 1556 članka imaju tag financije
- 1258 članka imaju tag izvoz
- 855 članka imaju tag zapošljavanje
- 995 članka imaju tag svijet
- 983 članka imaju tag trgovina
- 1015 članka imaju tag poljoprivreda
- 847 članka imaju tag investicije
- 686 članka imaju tag poduzetništvo
- 925 članka imaju tag ict
- 975 članka imaju tag EU
- 866 članka imaju tag industrija
- 596 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
- 774 članka imaju tag menadžment
- 923 članka imaju tag kriza
- 594 članka imaju tag maloprodaja
- 555 članka imaju tag marketing
- 510 članka imaju tag tehnologija
- 492 članka imaju tag krediti
- 372 članka imaju tag poticaji
- 433 članka imaju tag obrazovanje
- 401 članka imaju tag prehrambena industrija
- 266 članka imaju tag potpore
- 349 članka imaju tag eu fondovi
- 352 članka imaju tag hotelijerstvo
- 439 članka imaju tag banke
- 353 članka imaju tag gospodarstvo
- 381 članka imaju tag hnb
- 424 članka imaju tag dzs
- 308 članka imaju tag osijek
- 334 članka imaju tag agrokor
- 358 članka imaju tag porezi
- 300 članka imaju tag hgk
- 380 članka imaju tag vlada
- 346 članka imaju tag energetika
- 269 članka imaju tag poduzetnici
- 382 članka imaju tag BDP
- 341 članka imaju tag recesija
- 272 članka imaju tag opg
Tečajna lista
Valuta | Kupovni | Srednji | Prodajni |
---|---|---|---|
EUR | 7,41 | 7,43 | 7,46 |
USD | 6,63 | 6,65 | 6,67 |
GBP | 8,88 | 8,91 | 8,93 |
CHF | 6,74 | 6,76 | 6,78 |
CAD | 5,04 | 5,06 | 5,07 |
Dionice
Rast Pad PrometTicker | Zadnja | Promjena |
---|---|---|
DDJH-R-A | 51,00 | +2,27 |
HUPZ-R-A | 1.087,99 | +1,86 |
JDPL-R-A | 78,98 | +1,69 |
DLKV-R-A | 125,50 | +1,13 |
LKRI-R-A | 100,05 | +1,09 |
Ticker | Zadnja | Promjena |
---|---|---|
TNPL-R-A | 638,00 | -7,38 |
ISTT-R-A | 184,99 | -4,64 |
ZVZD-R-A | 2.600,00 | -3,70 |
BLJE-R-A | 84,10 | -3,69 |
LANO-R-A | 9,01 | -3,33 |
Ticker | Zadnja | Promet |
---|---|---|
INA-R-A | 3.800,00 | 1.121,33 |
ADRS-P-A | 213,50 | 1.067,50 |
HT-R-A | 241,99 | 407,22 |
ADPL-R-A | 99,85 | 225,82 |
IGH-R-A | 740,00 | 97,14 |