Porast utjecaja trgovačkih letaka na ponašanje potrošača u krizi

GfK Centar za istraživanje tržišta od 2005. godine prati aktivnosti na području oglašavanja nenaslovljenih letaka trgovačkih lanaca u Hrvatskoj. Već i samo okvirni podaci o broju oglašenih proizvoda i broju letaka govore o značajnom komuniciranju trgovaca s potrošačima putem tog oglašivačkog kanala.

Posljedica je to zajedničkog promišljanja trgovaca, proizvođača i dobavljača da ujedinjeno djelovanje vodi do boljeg izlaganja proizvoda na prodajnom mjestu, boljih rezultata prodaje te promocije pojedinih trgovina kao i proizvoda na akciji, navode iz GfK.

Iz osnovnih analiza letaka generiranih unutar GfK Leaflet Monitor-a vidljivo je da su trgovci u prvih pet mjeseci 2009. izdali 30% više letaka u odnosu na isto razdoblje 2008. Trend porasta broja letaka bilježi se od 2005. do danas, i taj trend poznavatelje hrvatske maloprodaje ne iznenađuje.

Unatoč stalnom porastu broja letaka zadnjih godina, postotak kućanstava koja čitaju letke i obavljaju svoju kupovinu prema onome što pročitaju u lecima bio je stabilan kroz zadnje četiri godine i kretao se oko 50 posto za one koji čitaju letke, te oko 10-14 posto za one koji kupuju prema lecima.

No, podaci iz svibnja 2009. u odnosu na istraživanje iz listopada 2008. pokazuju značajne promjene u navikama potrošača. Postotak kućanstava koja kupuju prema lecima u svega šest mjeseci porastao je s 14 posto na 27 posto. Uvažavajući kontekst financijske i gospodarske krize ovi podaci ne iznenađuju. Financijske poteškoće tjeraju potrošače na promjene u ponašanju, zaključuje se u analizi.

To potvrđuje i podatak koji se nije moglo predvidjeti, zabilježen u svibanjskom istraživanju, a govori da je najveći porast kupovine prema lecima prisutan kod kućanstava višeg prihodovnog razreda.

Sljedeći rezultat je taj da se veći postotak kućanstava koja kupuju prema lecima bilježi i među kućanstvima koja svoj materijalni položaj opisuju „nešto boljim“ ili „puno boljim od prosjeka“, nego među kućanstvima koja svoj materijalni položaj opisuju „prosječnim“ (34% u odnosu na 26%). Kućanstva koja su lošijeg materijalnog statusa konstantno vode brigu o cijenama a sada su očito i ostali primorani mijenjati ponašanje.

Promatrano regionalno, najveći porast kupovine prema lecima se bilježi u Istri, Primorju i Gorskom kotaru, slijede tradicionalno cjenovno osjetljivija Lika, Kordun, Banovina te Slavonija, dok je taj porast u ostalim regijama također značajan, ali manji u odnosu na navedene.