Potrošač kaže da je hrana skupa, dok više daje za mobitel, kavu i/ili cigarete

Činjenica je da je hrana poskupjela u cijeloj Europskoj uniji, pa tako i kod nas. To ne treba dodatno elaborirati, to se jasno vidi.

No, imamo tri strane ove priče. Prva su proizvođači koji s pravom ističu svoja stajališta: mlijeko je jedva 40 centi u otkupu, pšenica maksimalno 30 centi, svinje 2,0 - 2,5 eura, janjad 5 eura itd. Prerađivači i trgovci s druge strane tvrde: "Nama je sve poskupjelo – plin, gorivo, objekti, kamioni, nemamo radnika, moramo se prilagoditi“

A potrošači? Osvrnut ću se posebno na aktivni dio populacije gdje dvoje članova obitelji rade. Kada se radi o umirovljenicima, situacija je prilično konfuzna, mirovine od 250 pa do 2.500 eura, i naravno, teško je pronaći zajednički nazivnik za preživljavanje.

Donja granica za četveročlanu obitelj
Trenutno u Hrvatskoj možete kupiti 1 kg mesa za 5-6 eura, 1 kg povrća 2-3 eura, kruh 1,5 eura, jaja (4 kom) 1,2 eura, mlijeko 1,5 eura, dakle ukupno 15 eura dnevno ili 450 eura mjesečno, cijene su dakako zaokružene i uprosječene.

Navedeno otprilike predstavlja donju granicu potreba četveročlane obitelji i mogu se uzeti u obzir različite varijante. Ako je prosječna plaća u Hrvatskoj 1.000 eura, ispada da nam jedna četvrtina plaće odlazi na osnovnu hranu. Moram naglasiti da veći gradovi u Hrvatskoj imaju daleko veći prosjek plaće, pa tako udio troškova za hranu može biti 15-20%.

Treba razmotriti i na što odlazi ostatak plaće ljudi u gradovima. Proizvođači hrane nisu odgovorni za poskupljenje kvadrata u gradovima od 1.000 na 4.000 eura, što je rezultiralo da je rata stana sada trostruko veća, niti za poskupljenje automobila koji stalno raste 15-20% kada mijenjate auto svake četiri godine.

Također, vidimo mnoštvo skupih automobila po gradovima, onih čija cijena prelazi 50.000 eura, a to sve dodatno utječe na visoke troškove hrane.

U pekari ne možete potrošiti manje od eura
Dvoje ukućana koji puše troše gotovo 300 eura mjesečno na cigarete. Samo dvije kave dnevno u gradu ili dva pića s prijateljima koštaju 5 - 10 eura, što iznosi gotovo 300 eura mjesečno. Malo tko ima mobitel jeftiniji od 1.000 eura, ali se često smatra da je to trošak koji ne treba plaćati. Čak i mlade obitelji imaju izdatke za mobitele, internet i televiziju veće od računa za struju.

Gume za automobile se kupuju po najvišim cijenama, što je razumljivo, no većina potrošača troši 2.000 - 3.000 eura godišnje na odmore i izlete, dok se istovremeno žali na visoke troškove hrane.

Pogledajte troškove goriva za vozila, servise, registracije, kasko osiguranja i auto praonice. Samo izdatak za auto praonicu od 10 eura mjesečno može biti jednako vrijedan jednom paketu hrane.

Kako se troši struja za klima uređaje ljeti, struja ili gorivo za kosilice trave oko vikendica, mikrovalne pećnice, fenove, grijalice, hladnjake itd.? Kada trošite samo 10 eura mjesečno u McDonald'su, to je još jedan paket hrane kojeg ste se mogli odreći.

U pekari ne možete potrošiti manje od eura, što također može biti 4 eura za obitelj dnevno, odnosno gotovo 1.500 eura godišnje ili tri mjesečna paketa hrane.

Plaćate li samo jedan parking za auto, opet ode 200 eura godišnje, a koliko obitelji ima dva automobila? Ako detaljnije prebrojite troškove za veliki shopping dva puta godišnje (Uskrs-Božić) s pripadajućim poklonima, lako možete doći do cifre od 1.000 eura godišnje ili dodatna dva paketa mjesečne hrane.

Primjer paštete
Velik dio potrošača danas kupuje pripremljenu hranu, spremnu za pečenje, kuhanje, roštiljanje, a sve to košta i podiže cijenu. Dobar primjer moderne potrošnje su paštete čija je prodaja tijekom pandemije porasla osam puta. Iako pašteta može koštati oko 1 euro, ona dolazi u pakiranju od samo 75 grama, što znači da bi za 1 kg bilo potrebno 13 komada, što bi ukupno iznosilo 13 eura za puno kvalitetniju hranu.

Kugla sladoleda košta 1,5 - 2 eura, a to znači da biste za 2 - 3 kugle mogli kupiti 1 kg mesa ili 2 kg povrća.

U Hrvatskoj je sva voda iz slavine zdravstveno ispravna, dok neispravna mora biti označena. Međutim, cijene flaširane vode (nažalost, to je slučaj u cijeloj EU) često su više od cijene mlijeka, a danas je teško naći mlade ljude bez plastične boce s vodom.

Također, mogli bismo na popis blagodati potrošačkog društva dodati i kućne ljubimce koji su danas članovi obitelji, terapeuti, prijatelji i rame za plakanje. No, njihovo održavanje košta, s cijenama od 300 do 500 eura pa i više za štene. Istovremeno, ti ljubimci često jedu kvalitetnije od svojih vlasnika i imaju bolju tjelovježbu i medicinsku njegu.

Poseban problem - bacanje hrane
Svi ovi troškovi dodatno opterećuju kućne budžete. Trebalo bi se osvrnuti i na količinu bačene hrane i njezinu vrijednost, jer dio današnje hrane često ostaje neiskorišten, primjerice jogurti, gusta pića itd. S druge strane, malo tko se trudi iskoristiti tu neiskorištenu hranu.

Znam da sve ovo može zvučati poput Kulturne revolucije Mao Zedonga, ali, nažalost, to je istina. Moderni marketing uspio je staviti hranu u rang s blagodatima modernog života, no ona nije luksuz; voda i hrana su osnovne ljudske potrebe. Moderni pristup trebao bi se usmjeriti na podizanje njezine kvalitete i higijenske ispravnosti hrane, a ne na smanjenje cijena.

Ljudima je danas jasno da bi ulje za kočnice ili antifriz u automobilu trebali biti kvalitetni, a ne jeftini. U slučaju hrane, međutim, očekuje se jeftinija opcija. Mlade generacije potrošačkog društva stavljaju ju na listu još jednog proizvoda koji treba kupiti po mogućnosti što jeftinije. Porast bolesti kao što su dijabetes, ateroskleroza, visok tlak i pretilost potvrđuje ovu tvrdnju.

Moj zaključak je da hrana i lijek nikada ne bi trebali biti skupi ako su kvalitativno odgovarajući.