Povijest carina: Današnje ruho dobile su u doba merkantilizma

Provjeravamo jesu li carine u povijesti zamišljene tako kako ih vidi Trump. Pregledavamo njihov početak, razvoj, smisao, pa i rezultat

Iako je odavna izašao iz zone crnoga labuda, američki predsjednik Donald Trump i dalje žestoko trese tržištima. Ne (više) toliko zbog ove ili one visine carina na ovu ili onu robu koliko zbog prevrtljivosti kojom je prešišao i ćudljivo proljetno vrijeme. Rezon je jasan, računa da će carine zaštititi američku industriju, oploditi proračunske prihode i dati mu polugu za traženje ustupaka od drugih zemalja. Ekonomisti ga uzaludno pokušavaju upozoriti na to da su carine na njegov način bumerang koji će se vratiti pošiljatelju. Nevještima često i ravno u glavu. Što se upravo i događa – vlasnici američkih tvrtki već zborno dižu cijene i carinski teret prenose na potrošače. No, kamo će se i komu točno bumerang vratiti nije tema ovoga teksta, naš je zadatak provjeriti jesu li carine u povijesti zamišljene tako kako ih vidi Trump, točnije, pregledati njihov početak, razvoj, smisao, pa i rezultat.

Nekako kao dug (znate onu knjigu ‘Dug: prvih 5000 godina‘), i carine datiraju negdje iz tog vremena, ugrubo su stare oko 4700 godina. Dakle, nisu izum modernoga doba. Carine su, zapravo, najstariji instrument vanjskotrgovinske politike koji dodatkom na cijene robe i usluga utječe na obujam i vrijednost vanjske trgovine. Plaćaju se na robu koja prelazi državnu/carinsku granicu.

U starome i srednjem vijeku carine su bile daće koje su na svojem području ubirali vladari, gradovi i Crkva na robu koja je kolala unutarnjim granicama. Carine su često imale značenje pristojbe (cestarine, mostarine, lučke pristojbe). Kao instrument vanjskotrgovinske politike, carine su u današnjem obliku nastale u vrijeme merkantilizma u 17. i 18. stoljeću. Pod tim se pojmom prije svega podrazumijevaju uvozne carine kojima je cilj smanjiti obujam uvoza (ovisno o visini carine znale su i potpuno spriječiti uvoz). U svojim su počecima ponajviše imale fiskalni karakter, tek su poslije dobile i današnju ulogu zaštite domaće proizvodnje.

Duga povijest
No hajmo redom. Carine, dakle, imaju povijest koja seže tisućama godina unatrag, u povijest civilizacija, trgovine i državnih sustava, s čijim su razvojem usko povezane. Kako sve što danas znamo datira iz vremena prvih civilizacija, tako se i prvi tragovi carinskih sustava pojavljuju na područjima drevnoga Egipta, Mezopotamije i dolina rijeka Nil, Eufrat i Tigris. Carine su već tada bile regulirane zakonima i propisima i služile kao instrument upravljanja trgovinom i prikupljanja prihoda. Štoviše, carine su bile ključni dio mezopotamskoga ekonomskog sustava. Kao regija koja je bila središte trgovine zbog svojega geografskog položaja, Mezopotamija je razvila sustave za regulaciju svih mogućih trgovinskih aktivnosti, pa su trgovci često morali plaćati razne naknade prilikom ulaska u gradove ili korištenja infrastrukturnih objekata poput kanala i cesta. Nešto poput današnjih cestarina i tunelarina. Temeljna im je funkcija bila regulacija trgovine, kontrole protoka robe između gradova-država i susjednih regija.

Odmah je iza toga važna funkcija povećanja prihoda: naime, carine su bile važan izvor prihoda za gradove-države poput Uruka, Kisha ili Lagasha. Tek je na trećemu mjestu carina značila ono što znači Trumpu: ograničenje uvoza da bi se zaštitila lokalna proizvodnja.

Kako su se carine razvijale, kako su bile zakonski regulirane, kakva su carinska davanja tijekom povijesti imali hrvatski krajevi te kako je u modernijoj povijesti došlo do smanjivanja carina pročitajte u novom broju tiskanog i digitalnog Lidera.