Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

20 Lip 2022

Predstavljamo ‘Top 1500 hrvatskih kompanija‘: Da, istina je. Prošla je godina bila sjajna za hrvatski biznis

Izvor: novac.jutarnji.hr · Autor: Marko Biočina  

Predstavljamo ‘Top 1500 hrvatskih kompanija‘: Da, istina je. Prošla je godina bila sjajna za hrvatski biznis

Da, 2021. godina je bila uspješna za hrvatsko gospodarstvo. Dapače, reći da je bila sjajna ne bi bilo pretjerivanje. Kumulativni podaci o poslovanju hrvatskih kompanija koje je prikupila Financijska agencija pričaju tu priču sami za sebe.

Hrvatski poduzetnici, odnosno onaj dio njih koji su obveznici poreza na dobit, u 2021. ostvarili su ukupne prihode u iznosu od 885,7 milijardi kuna i ukupne rashode u iznosu od 831,9 milijardi kuna. U odnosu na 2020. godinu, ukupni prihodi veći su za 20,8 posto, a ukupni rashodi za 17,9 posto. Pritom je važno naglasiti da je 189,1 milijarda kuna prihoda ostvarena prodajom robe na inozemnom tržištu, što je povećanje izvoza od čak 35,8 posto, u usporedbi s 2020. godinom. Svi ti trendovi dali su i pozitivne rezultate kad se podvuče crta.

U odnosu na 2020. godinu, poduzetnici su ostvarili 36,2 posto veću dobit razdoblja uz smanjenje gubitka razdoblja za 29 posto. Pojednostavljeno rečeno, oni koji su bili profitabilni povećali su taj svoj profit za nešto više od trećine, a oni koji nisu profitabilni, smanjili su gubitak opet otprilike za trećinu. Bila je to poslovna godina u kojoj, paušalno govoreći, nije bilo gubitnika, što je možda i logično s obzirom na to da je riječ o godini u kojoj je ekonomija prošla kroz nagli i vrlo jaki ciklus oporavka od pandemijske recesije.

U 2020. tako je među 100 najvećih hrvatskih kompanija bilo njih 13 koje su poslovale s gubitkom, a lani je takvih bilo samo šest - od čega je kod jedne taj gubitak zapravo isključivo računovodstvenog karaktera, a dva su zapravo zagrebačke komunalne tvrtke. Također, kada se promatra razina profitabilnosti, činjenica jest da je 2020. samo osam hrvatskih kompanija ostvarilo neto dobit veću od 300 milijuna kuna. U 2021. godini takvih kompanija je bilo 20.

Sve u svemu, biti uključen u popis najvećih 1500 hrvatskih tvrtki ove godine je bitno veći doseg nego što je bio lani. Ipak, ako se svako ovakvo rangiranje može smatrati i pokušajem stvaranja određene stratifikacije domaće poslovne scene, valja reći kako ona stratifikacija koju vam nudimo na stranicama ovog izdanja dolazi uz poneke, ali poprilično važne, napomene.

Prva se, dakako, odnosi na kvalitetu samih podataka kojima raspolažemo. A raspolažemo nekonsolidiranim rezultatima poslovanja tvrtki, što znači da su određeni vrlo važni domaći poslovni sustavi u ovim rejtinzima potplasirani, jer su prihodi koje ostvaruju razdijeljeni između više pravnih osoba iz njihovog sastava. Riječ je o problemu koji je, u ovom trenutku godine, nerješiv, jer koherentni skup podataka o konsolidiranom poslovanju 1500 najvećih tvrtki u Hrvatskoj za 2021. ne postoji, već će biti dostupan tek u listopadu kad istječe rok za predaju konsolidiranih poslovnih izvješća. Podaci za neke tvrtke, dakako, dostupni su za neke tvrtke koje su ih same objavile, ponajviše na burzi, no uključivanjem tih podataka u tablice našli bismo se opet u situaciji da poslovanje određenih tvrtki prikazujemo kroz jednu vrstu podataka, a svih ostalih kroz drugu.

Druga važna napomena koja mora biti iznesena odnosi se na sam sadržaj liste, s obzirom na to da je važno razumjeti kako visina prihoda, iako najbolji pokazatelj snage kompanija, nije i apsolutan. Primjerice, cijeli niz domaćih kompanija koje se bave trgovinom trošarinskom robom, poput naftnih derivata, duhana i alkohola, kao svoje prihode bilježi i trošarine koje de facto za ime države ubiru kroz svoje poslovanje, a onda prosljeđuje u državni proračun. Riječ je o kvazi prihodu, koji onda ozbiljno zakrivljuje i sve ostale proračunate pokazatelje poslovanja, poput profitne marže, ostvarenog prihoda po zaposlenom itd...

Utoliko, jasno je da naš magazin TOP 1500 ne treba shvaćati kao klasičnu poslovnu rang-listu, nego radije kao skup koherentnih, provjerenih i vjerodostojnih podataka koji sami za sebe daju sliku o ključnim trendovima u hrvatskoj ekonomiji, ali istovremeno služe i kao osnova za preciznije i temeljitije analize o najvažnijim aspektima poslovanja najvažnijih hrvatskih kompanija. Vjerujemo da se u tim podacima i njihovoj interpretaciji krije ogromna vrijednost, pa se stoga nadamo da će se i ovaj naš magazin pokazati korisnim što većem broju ljudi koji ga prime u svoje ruke.

Specijalni godišnjak TOP 1500 HRVATSKIH KOMPANIJA 2021. možete nabaviti na kioscima u ponedjeljak uz Jutarnji list


Komentari članka

Vezani članci

MojPosao objavio iznos prosječne plaće s dodacima u prvom kvartalu 2026.

17.04.2026.

U Hrvatskoj je prosječna mjesečna neto plaća, s uračunatim dodacima, u prvom ovogodišnjem kvartalu iznosila 1.609 eura, što je dva posto više nego u prethodnom tromjesečju i devet posto više u odnosu na isto razdoblje prošle godine, podaci su servisa Moja

DZS potvrdio lošu prognozu: Inflacija u Hrvatskoj ubrzala rast

17.04.2026.

Potrošačke cijene u Hrvatskoj bile su u ožujku 4,8 posto veće u odnosu na isti lanjski mjesec, objavio je u četvrtak Državni zavod za statistiku (DZS), čime je inflacija osjetnije ubrzala na godišnjoj razini.

Poskupjela potrošačka košarica, evo i koliko

17.04.2026.

Osnovna prehrambeno-higijenska potrošačka košarica koja obuhvaća 51 najnužniji proizvod, u ožujku je koštala 489,53 eura, što je 3,55 eura više u odnosu na veljaču, pokazuje mjesečno istraživanje portala za usporedbu cijena Koliko.HR, u suradnji s Hrvatsk

Kraći radni tjedan još uvijek nije realna opcija

17.04.2026.

Puno radno vrijeme u Hrvatskoj iznosi 40 sati tjedno, najčešće raspoređenih na osam sati dnevno tijekom pet radnih dana, navodi Zakon o radu. Po broju stvarno odrađenih sati Hrvatska se redovito svrstava u sam vrh Europske unije, no pojedine zemlje biljež

Prosječna plaća s dodacima u prvom kvartalu 2026. premašila je 1.600 eura

17.04.2026.

U Hrvatskoj je prosječna mjesečna neto plaća, s uračunatim dodacima, u prvom ovogodišnjem kvartalu iznosila 1.609 eura, što je dva posto više nego u prethodnom tromjesečju i devet posto više u odnosu na isto razdoblje prošle godine, podaci su servisa Moja

Tag cloud

  1. 2847 članka imaju tag turizam
  2. 2703 članka imaju tag hrvatska
  3. 1805 članka imaju tag svijet
  4. 1484 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 2003 članka imaju tag financije
  6. 1560 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 1650 članka imaju tag izvoz
  8. 1320 članka imaju tag trgovina
  9. 1387 članka imaju tag ict
  10. 1330 članka imaju tag industrija
  11. 1243 članka imaju tag investicije
  12. 1079 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1072 članka imaju tag menadžment
  14. 1181 članka imaju tag EU
  15. 868 članka imaju tag poduzetništvo
  16. 684 članka imaju tag opg
  17. 793 članka imaju tag maloprodaja
  18. 556 članka imaju tag poticaji
  19. 690 članka imaju tag tehnologija
  20. 709 članka imaju tag marketing
  21. 406 članka imaju tag potpore
  22. 517 članka imaju tag hotelijerstvo
  23. 458 članka imaju tag koronavirus
  24. 965 članka imaju tag kriza
  25. 515 članka imaju tag eu fondovi
  26. 536 članka imaju tag porezi
  27. 491 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 529 članka imaju tag obrazovanje
  29. 497 članka imaju tag prehrambena industrija
  30. 437 članka imaju tag osijek
  31. 448 članka imaju tag start up
  32. 541 članka imaju tag krediti
  33. 511 članka imaju tag dzs
  34. 452 članka imaju tag energetika
  35. 461 članka imaju tag BDP
  36. 418 članka imaju tag hnb
  37. 426 članka imaju tag vlada
  38. 345 članka imaju tag hgk
  39. 356 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  40. 440 članka imaju tag banke