Prehrambenoj industriji problem damping - ne deflacija

Iako ekonomisti još nisu načisto treba li deflaciju u osam članica EU, uglavnom najslabijih i zaduženih, medu kojima je i Hrvatska, gledati kao nešto pozitivno ili negativno, hrvatski potrošači najzadovoljniji su, a proizvođači najnezadovoljniji trenutačnom situacijom koju karakterizira pad cijena u prehrani, piše Poslovni dnevnik.

Prema podacima DZS-a, cijene u ožujku na godišnjoj su razini najviše pale u kategoriji ulja i masti te povrća, za više od 10 posto. Za nekoliko postotaka pale su i cijene kruha i žitarica, mesa, ribe, povrća, šećera, meda te čokolade i ostalih konditorskih proizvoda.

Analitičari HNB-a u deflaciji, među ostalim, vide utjecaj pada cijena prehrambenih sirovina na svjetskom tržištu od sredine prošle godine, na što se početkom godine nadovezao utjecaj povoljnih uvjeta u zemlji. No, u Krašu kažu kako u prehrambenoj industriji nema većih klizanja nadolje, kad je riječ o inputima, koliko u sve većem dampingu i nelojalnoj konkurenciji stranih trgovačkih lanaca.

Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke SG, kaže kako su u eurozoni izostali vidljiviji inflatorni pritisci, što je rezultat slabe potražnje zbog postupna gospodarskog oporavka te visoke razine nezaposlenosti.

Značajan utjecaj dolazi i od visoke vrijednosti eura u odnosu na dolar. U Hrvatskoj je pad potrošačkih cijena na godišnjoj razini također rezultat slabe domaće potražnje zbog pada kupovne moći (realno smanjenje dohotka te pad zaposlenosti), velika utjecaja administrativno utvrđenih cijena na kretanje inflacije, poput visoke razine cijena iz prve polovice 2013. uslijed poskupljenja energenata sredinom 2012., te jednokratnih utjecaja, odnosno ulaska Hrvatske u EU