Prepolovljena proljetna sjetva u Ukrajini dovest će do neviđene migracijske krize?

Južne oblasti Ukrajine, Odeška i Mikolajivska prve su započele kampanju proljetne sjetve, izvijestilo je tamošnje Ministarstvo agrarne politike i hrane ovoga tjedna.

"Do 22. ožujka zasijano je 30 tisuća ha jarog ječma od planiranih 750 tisuća ha. Poljoprivrednici Mikolajivske oblasti nastavljaju s primjenom gnojiva za ozime usjeve. Počeli su sijati i grašak", poručili su . Ondje ratri imaju 70 posto potrebnih količina sjemena, a u Odeškoj 80 posto sjemena, 62 posto sredstava za zaštitu bilja i 46 posto potrebnog goriva.

Za sada se poslovi provode na 2 posto teritorija Ukrajine, jer je vrijeme postalo povoljnije, piše apk-inform. Ratari su prilično dobro pripremljeni za terenske radove, rekao je zamjenik ministra poljoprivredne politike i hrane Ukrajine Taras Vysotsky dodavši da su spremni i oni diljem zemlje čiji teritorij nije zahvaćen ratom.

"Ukrajina ima oko 30 milijuna ha obradivih površina. Dio njih je miniran. Međutim, ovo područje nije kritično za sjetvu i osiguravanje prehrambene sigurnosti Ukrajine i zemalja ovisnih o uvozu", zaključio je.

Suša bi mogla utjecati na sjetvu
Iako ove vijesti djeluju optimistično, izjava ministra agrarne politike i hrane, Romana Leshchenka za reuters nije ni malo utješna. Naime, kaže kako bi se površina pod sjetvom proljetnih usjeva u toj zemlji mogla više nego prepoloviti, s prošlogodišnjih 15 na oko 7 milijuna hektara. Primjerice, očekuje do 3,3 mil. ha kukuruza u odnosnu na 5,4 mil. ha u 2021.

Ministarstvo je pozvalo ratare da siju više jare pšenice, ječma, heljde, zobi i prosa. Nije dao prognozu za ove kulture, ali je rekao da bi pretjerano suho vrijeme moglo utjecati na sjetvu.

Kada je riječ o ozimoj pšenici, nje je posijano na 6,5 milijuna hektara, ali je moguće da će požnjeveno biti tek s oko 4 mil. ha zbog rata koji se odvija u mnogim ukrajinskim regijama.

Očekuju se i upola manje površine pod suncokretom, po čijoj je proizvodnji Ukrajina najveća u svijetu, prenosi farmpolicynews. Isto je i s drugim uljaricama pod kojima bi moglo biti zasijano oko 3,5 do 4 milijuna hektara, što je pad u odnosu na 6,8 milijuna prošle godine.

Politički kaos i migracijska kriza
Predsjednik Volodimir Zelenskij rekao je u utorak talijanskom parlamentu da bi ruski napad na Ukrajinu mogao izazvati glad u zemljama širom svijeta. Kako smo pisali, iz te je zemlje trenutačno zaustavljen izvoz žitarica, što znači da će se svijet, ako se rat nastavi, suočiti s nedostatkom od 6 milijuna tona ukrajinske pšenice i 15 milijuna tona kukuruza. Budući da je obustavljen i izvoz iz Rusije, iz nje neće biti isporučeno oko 8 milijuna tona žitarica.

Na ozbiljnu nestašicu i glad upozorava i David Beasley, izvršni direktor Svjetskog programa za hranu (WFP) koji je za Politico izjavio kako će ova situacija gurnuti najsiromašnije i glađu najopustošenije regije u politički kaos te stvoriti neviđenu migracijsku krizu.

Polovica afričkog uvoza pšenice dolazi iz Ukrajine i Rusije, koja je također veliki izvoznik gnojiva. Što se tiče Ukrajine, njen izvoz je zaustavljen, a njezina sposobnost da ove godine nastavi uzgoj hrane visi o koncu. Prijelomna točka će doći na jesen, rekao je Beasley, kada će se vjerojatno osjetiti puni utjecaj prekida rata.

Povećati donacije WFP-u
"Ako mislite da sada imamo pakao na zemlji, samo se pripremite", upozorio je. "Ako ne budemo brinuli o sjevernoj Africi, sjeverna Afrika će doći u Europu. Ako ne budemo brinuli o Bliskom istoku, Bliski istok će doći u Europu."