Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

29 Kol 2015

Prihodi su se topili, klub milijardera sve manji

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Marija Brnić  

Prihodi su se topili, klub milijardera sve manji

Dok se na ukupnoj razini prošlu godinu uporno nastoji zapamtiti po znakovima zaustavljanja pada gospodarstva, poslovanje vodećih hrvatskih kompanija i dalje ostaje u znaku iscrpljenosti višegodišnjom recesijom. Podaci iz godišnjih financijskih izvješća tvrtki za 2014. pokazuju tako da je od ukupno 505 gospodarstvenika s Bisnodeove rang ljestvice najjačih po ostvarenim prihodima na godišnjoj razini više od polovice, čak njih 297, zabilježilo slabiji prihodovni rezultat. To je znatno veći broj u usporedbi s godinu dana ranije, kada je slabije prihode imalo njih 199.

Stari i apsolutni lider na toj ljestvici, naftna industrija Ina, ostaje čvrsto na svojoj poziciji, no u uvjetima odnosa na globalnoj razini u toj branši i ona je jedna od onih kojima prihodi nisu dosegli razinu iz prethodne godine, iznosili su 25,4 milijarde ili 4,3 posto manje nego 2013. Pad prihoda je i Hrvatsku elektroprivredu ponovno spustio na treće mjesto vodećih tvrtki, dok se lider u maloprodaji, trgovački lanac Ivice Todorića Konzum, vratio na drugo mjesto najvećih, koje je godinu ranije zbog pada prihoda prepustio HEP-u. Samo ove tri tvrtke imaju prihode veće od 10 milijardi kuna, dok je i klub onih čiji su prihodi veći od jedne milijarde nastavio gubiti članove, pa ih je tako po posljednjim podacima 65, dok ih je godinu prije bilo 66, a u 2012. klub “milijardera” brojao je 68 tvrtki, s time da se i tada govorilo o njegovom osipanju u usporedbi s ranijim, predkriznim vremenima.

Nekoliko tvrtki u samom vrhu izdvaja se pozitivnim iskorakom i jačanjem poslovanja, pa je Petrol tako preskočio HT po ostvarenom prihodu. Ta slovenska naftna kompanija svoj uzlet na hrvatskom tržištu ostvaruje i zahvaljujući promjeni u svojoj poslovnoj politici, jer osim naftnih derivata na svojim crpkama nudi i trgovačku robu, kao i usluge poput plaćanja računa, a posluje i na području energetike. Među tvrtkama koje u samom vrhu i dalje rastu su i farmaceutska kuća Pliva, te riječki trgovački lanac Plodine u vlasništvu Mile Ćurkovića. Osim Konzuma i Plodina, rasli su međutim i prihodi većini velikih maloprodajnih lanaca, od Lidla, Kauflanda, Spar Hrvatske, Tommy-ja, Bille do omiškog Studenca i križevačkog KTC-a. Izdvaja se s negativnim predznakom, i to popriličnim, tek hrvatski Mercator, kojeg je u drugoj polovici prošle godine preuzeo Todorićev Agrokor i pripojio Konzumu. Uzme li se u obzir to veliko kompanijsko spajanje u obzir i činjenicu da su Mercatorovi prihodi u posljednjem kvartalu bili prihod Konzuma, može se zaključiti da je “starom” Konzumu zapravo prihod smanjen. Pad prihoda, inače, Konzum je imao već i u prethodnoj 2013. godini, po prvi puta nakon dugogodišnjeg uspona. Osim Mercatora, prihodovni pad među trgovcima, doduše izuzetno blag, bilježi Metro Cash&Carry.

Analitičari uvijek kažu kako je trgovina, koja je kod nas protekla dva desetljeća bio sektor s najvećim rastom i najvećim brojem novih igrača, najbolja slika svih makroekonomskih kretanja, s obzirom da prva osjeti bilo potrošača. Promet u trgovini na malo u stalnom je realnom godišnjem rastu još od kolovoza prošle godine, nakon višegodišnjih negativnih kretanja na tržištu rada i posljedično smanjene kupovne moći građana. No, iz brojki iz financijskih izvješća najvećih hrvatskih poduzeća prepoznaje se i kako napreduju oni koji se u hodu restrukturiraju i prilagođavaju tržišnim promjenama, traže nove niše i nove kupce. Pliva je godinama takav primjer, a iz Agrokorovog tima izdvaja se u tom pogledu PIK Vinkovci, koji je zahvaljujući novim ulaganjima uspio povećati prodaju i u uvjetima zatvaranja ruskog tržišta. No, možda je s više aspekata vrijedan primjer Dalekovoda koji u prošloj godini bilježi oporavak. Ta je tvrtka znakovita i kao primjer restrukturiranja u uvjetima predstečajne nagodbe vjerovnika, a upravo je prošla godina bila prva u kojoj se odvijao taj postupak.

Među ostalim, u sklopu toga provedeno je smanjenje temeljnog kapitala, konverzija dijela duga prema vjerovnicima u kapital, dvije dokapitalizacije od 210 milijuna kuna, izdano je oko 21 milijuna novih dionica, uz 10 kuna nominale, a vjerovnicima su isplaćene prve tranše. Uprava je izašla i s novom poslovnom politikom, koja uključuje povratak core biznisu, izgradnji dalekovoda i trafostanica, a krenula je i u snažno okretanje na strana tržišta, od Ukrajine do Norveške i Finske, sve kako bi nadomjestio slabo domaće tržište. Ovakav primjer zanimljiv je upravo stoga što je riječ o građevinskom sektoru, koji je u gospodarskoj krizi doživio pravi krah i koji se još uvijek teško oporavlja. S druge strane, neki jaki igrači iz građevinskog sektora još prolaze teške dane, poput Viadukta, koji bilježi pad prihoda ili Strabaga, koji je nakon jakog pada godinu ranije tek malo popravio rezultat. Lani je i posebno snažno učvršćena dominacija inozemne duhanske industrije u Hrvatskoj – Philip Morris prihodima je prešao 2 milijarde kuna, što je duplo više od rovinjskog TDR-a.

Kako, ukupno gledajući, proizvodnja u Hrvatskoj godinama ne bilježi pomake nabolje, prošle su godine u Vladi konačno izradili strategiju industrijske politike, s namjerom da se dugoročnim mjerama potakne razvoj djelatnosti u kojima Hrvatska ima realan potencijal. Po strateškim odrednicama tek bi se trebalo djelovati, no i bez toga ona poduzeća koja imaju dobar proizvod uspijevaju rasti. S druge pak strane, državne tvrtke još uvijek sporo prolaze procese restrukturiranja. Neke poput HŽ-ovih tvrtki još uvijek bilježe rast upravo na krilima restrukturiranja za koje je pomoć osigurala država. Jedna od tvrtki koja je dijelom i zbog restrukturiranja, ali i drugih okolnosti, osjetno podbacila u ostvarenju prihoda je Zagreb Holding, kojemu su prihodi pali za gotovo trećinu.

No, dok se još očekuje duboke reforme u javnom sektoru i državnom aparatu, pozitivnim trendovima i dalje najviše su obuhvaćeni gospodarstvenici iz energetskog sektora, što je i globalni trend, a posebna očekivanja su u sektoru turizma, u kojemu hotelske tvrtke pomake u rezultatima nakon velikih ulaganja koja su realizirale i još ih provode, mogu očekivati tek u dogledno vrijeme. Naravno, ne poremeti li nešto postojeću živost na hrvatskom tržištu.


Komentari članka

Vezani članci

Tvrtke više nemaju izbora: Plaće povećavaju Atlantic, Valamar, Pevec, Spin Valis, Belupo...

21.10.2018.

Kvalificirani, nekvalificirani, mladi i stari... svi oni postaju poželjne mlade u zemlji u kojoj nedostaje radnika.

Mioč: Većina poreznih promjena je dobra

19.10.2018.

Većina promjena je dobra, iako smatram da se moglo učiniti mnogo više, pogotovo u smislu makroekonomskih ciljeva. Moglo se razmisliti o znatnijem rasterećenju rada, a ne nužno o smanjenju PDV-a

'Nije dobro: Hrvatska može još dvije ili tri godine ovako, a onda tko se spasi - spasi se'

18.10.2018.

Hrvatska je danas, po razini relativnog standarda, tamo gdje je bila prije 110 godina u odnosu na Austriju i Njemačku, tvrdi Lovrinčević.

Dobra je vijest da je Hrvatska skočila na listi globalne konkurentnosti. Loša da je to samo zbog promjene metodologije

17.10.2018.

Najnovije istraživanje ponovo ukazuje i potvrđuje nužnost provođenja reformi, nužno donošenje dugoročne vizije Hrvatske kao opis željenog stanja u budućnosti te jasne sektorske strategije koje omogućuju takvu viziju

UNIDO-ISEC na forumu u Pekingu otvara vrata divovskim investicijama u Hrvatsku

16.10.2018.

Po prvi puta jedna je država, Hrvatska, dobila čast i priznanje da bude u fokusu investicijskog foruma u organizaciji UNIDO-a. Najvažniji događaj hrvatskog investicijskog foruma je dodjela granta za rekonstrukciju ratom razrušenih područja od strane čelni

Tag cloud

  1. 1812 članka imaju tag hrvatska
  2. 1850 članka imaju tag turizam
  3. 1503 članka imaju tag financije
  4. 1180 članka imaju tag izvoz
  5. 775 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 959 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 918 članka imaju tag trgovina
  8. 654 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 786 članka imaju tag investicije
  10. 929 članka imaju tag EU
  11. 849 članka imaju tag svijet
  12. 835 članka imaju tag industrija
  13. 833 članka imaju tag ict
  14. 749 članka imaju tag menadžment
  15. 917 članka imaju tag kriza
  16. 556 članka imaju tag maloprodaja
  17. 523 članka imaju tag marketing
  18. 478 članka imaju tag krediti
  19. 431 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  20. 477 članka imaju tag tehnologija
  21. 330 članka imaju tag poticaji
  22. 401 članka imaju tag obrazovanje
  23. 438 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 371 članka imaju tag hnb
  27. 238 članka imaju tag potpore
  28. 339 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 314 članka imaju tag eu fondovi
  30. 319 članka imaju tag agrokor
  31. 297 članka imaju tag hgk
  32. 285 članka imaju tag osijek
  33. 268 članka imaju tag poduzetnici
  34. 337 članka imaju tag energetika
  35. 311 članka imaju tag hotelijerstvo
  36. 363 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 282 članka imaju tag rast
  40. 358 članka imaju tag BDP