Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

28 Sij 2009

Privatna poduzeća najteže do novca

Izvor: www.glasistre.hr · Autor: Branko Podgornik  

Privatna poduzeća najteže do novca

Godinama se upozoravalo da Hrvatska posuđuje previše novca i da je »dužna kao Grčka«. Ta se usporedba iz prošlih vremena ovih dana konačno obistinila jer vanjski dug Grčke iznosi gotovo 94 posto njezinog BDP-a, a prema procjeni dr. Željka Lovrinčevića, inozemni dug Hrvatske popeo se na 93 posto BDP-a.

Koncem listopada iznosio je gotovo 38 milijardi eura, ali kad se objave službeni podaci za cijelu godinu, taj će se broj možda približiti broju od 40 milijardi. U normalnim godinama, kada se gospodarstvo širilo, taj dug mogao bi se nekako otplaćivati. No, nevolja je što najveća tranša vanjskoga duga stiže na naplatu upravo ove godine, kada cijeli svijet zapljuskuje ekonomska kriza. Kola idu nizbrdo i hrvatskoj ekonomiji, koja najvećim dijelom ovisi o gospodarskim kretanjima u eurozoni. Ona u 2009. očekuje stezanje BDP-a za oko dva posto.

Prema službenim projekcijama HNB-a, Hrvatska mora 2009. vratiti gotovo 9,5 milijardi eura kredita, glavnice i kamata - dvostruko više nego prošle godine. To će biti najveća godišnja rata za otplatu kredita u hrvatskoj povijesti. Prema HNB-u, već sljedeće godine taj teret otplate trebao bi pasti na 5,5 milijardi eura, naravno, s kamatama.

Sve više blokiranih tvrtki

Samo u prvom tromjesečju ove godine Hrvatskoj na naplatu dolaze rate od 2,2 milijarde eura plus 332 milijuna eura kamata. Da bi se shvatilo o čemu se radi, dovoljno je reći da otprilike toliko novca treba za isplatu mirovina svim hrvatskim umirovljenicima tijekom prve polovice ove godine.

Država od toga mora vratiti 582 milijuna eura glavnice duga, banke 366 milijuna, a najveći teret imat će gospodarstvo, koje je i nazaduženije. Ono će u prvom tromjesečju morati vratiti gotovo milijardu eura, pri čemu kamate nisu uračunane.
Taj teret pritišće hrvatska poduzeća u trenutku dok ekonomska aktivnost naglo pada, a njome i likvidnost države te poduzeća. Novac sve slabije kola, što potvrđuje podatak da je broj blokiranih pravnih osoba za godinu dana porastao za trećinu, dok su nepodmirene obveze u trajanju do 60 dana skočile za 66 posto.

Dobro bi bilo kad bi država na vrijeme plaćala svoje obveze gospodarstvu. Ali nevolja je što se državni proračun od početka siječnja neočekivano loše puni zato što dramatično podbacuju prihodi od PDV-a, kao najizdašnijeg proračunskog prihoda. Potrošnja se očito smanjuje, što povratno utječe na dodatno padanje proizvodnje i izvoza - i tako se krug zatvara, tonjenje u krizu nastavlja, a slobodni kapital na tržištu presušuje.

Kako u takvoj situaciji doći do novca, osobito do deviza za otplatu golemoga duga? Pitanje je koje ovih dana muči sve glavne aktere u ekonomiji - privatne tvrtke, državu i banke. Država će se nekako snaći jer je i bankama prva na listi prioriteta kada treba posuditi novac. Ni bankama neće biti jako teško jer iza njih stoje njihove »majke« u inozemstvu. Nekako će se provući i poduzeća koja su dijelom u stranome vlasništvu, ali najteže će do novca doći hrvatska privatna poduzeća jer njihova leđa gotovo nitko ne štiti.

Poslodavci pritišću Vladu

Da bi vratila kredite, poduzeća su od početka godine počela masovnije kupovati eure, što je dovelo do rasta njegova tečaja i pada vrijednosti kune od četiri posto. Da bi očuvao tečaj kune, HNB je posegnuo u devizne rezerve i prošli tjedan prodao 328 milijuna eura. Banke pritišću HNB da olabavi monetarne uzde da bi mogle nastaviti normalno davati kunske kredite, koji se obračunavaju u eurima, jer im blagi pad kune smanjuje dopuštenu godišnju kreditnu kvotu. Poslodavci pak pritišću Vladu da podigne novi kredit u inozemstvu, kako bi u bankama u Hrvatskoj ostalo više novca za potrebe gospodarstva. No, novi krediti u inozemstvu za Hrvatsku su sve skuplji, kao i na domaćem tržištu.

- Ove godine bit će najvažnije da država redovito podmiruje svoje obveze prema inozemstvu i da time održi međunarodni kreditni rejting Hrvatske, nedavno je rekao guverner Željko Rohatinski misleći na vanjski dug. Ako država ne bude mogla redovito vraćati kredite, morat će zatražiti pomoć MMF-a, koji je zbog toga nedavno intervenirao u Mađarskoj, Ukrajini, Srbiji i Latviji.

Dr. Branko Grčić, gospodarski stručnjak koji je i član Vladinog Ekonomskog vijeća, kaže da će ove godine biti »najvažnije zadržati stabilnost monetarnog, odnosno bankarskog sustava te stabilnost tečaja«. Na pitanje što za njega znači stabilnost tečaja, Grčić odgovara da je to »prihvatljivi raspon volatilnosti«, odnosno kretanje tečaja kune u granicama od pet posto naviše, ili naniže. Sve ostalo, kaže, imalo bi teže posljedice za kreditima opterećene građane, poduzeća i državu. »Važno je zadržati i likvidnost u sustavu«, upozorava Grčić.

Tu će najviše posla imati Hrvatska narodna banka, ali i Vlada, koja je prošloga petka konačno najavila donošenje antirecesijskog paketa mjera za pomoć gospodarstvu. Što će biti od tih najava, valja pričekati nekoliko tjedana. Pitanje je sada kako u Hrvatskoj potaknuti aktivnost gospodarstva i očuvati tečaj kune u granicama prihvatljivosti. Jer, kako je rekao Lovrinčević, ako kuna oslabi samo pet posto, vanjski dug Hrvatske automatski će se popeti na gotovo sto posto njezina BDP-a.


Komentari članka

Vezani članci

Ekonomisti: Oprostom poreza i doprinosa država mora osigurati da kompanije prežive

01.04.2020.

Ako lockdown u Hrvatskoj potraje ‘samo’ do početka lipnja, kako se sada najavljuje iz Vladinih krugova, Hrvatska u ovoj godini može očekivati pad gospodarske aktivnosti između pet i 10 posto, procjene su dijela ekonomskih stručnjaka.

Korona gurnula svijet u recesiju

31.03.2020.

Jasno je da smo zakoračili u recesiju” koja će biti gora od one 2009., krize, rekla je na konferenciji za novinare održanoj preko interneta. Uz “iznenadni zastoj” gospodarskih aktivnosti širom svijeta, Georgieva je rekla da je procjena MMF-a da su “sveuku

HNB plasirao 350 mil. kn

31.03.2020.

Nastavak je to niza mjera koje HNB poduzima kako bi se održala stabilnost tečaja

Europski BDP past će između 2 i 10 posto, sve ovisi o trajanju koronakrize

29.03.2020.

Američke vlasti poduzele su izvanredne mjere. Središnja banka Fed ekspresno je u dva navrata srezala ključne kamatne stope, spustivši ih rekordno brzo na nulu. Istodobno je počela kupovati državne, pa čak i korporativne obveznice te poručila da će i izrav

Evo koji poslodavci mogu dobiti 3250 kuna pomoći države po zaposlenome zbog korona-krize

20.03.2020.

Pravo na pomoć od najviše 3250 kuna po radniku, temeljem Vladine mjere za očuvanje radnih mjesta kod poslodavaca kojima je zbog posebne okolnosti uvjetovane Koronavirusom (COVID -19) narušena gospodarska aktivnost, imat će poslodavci iz sektora djelatnost

Tag cloud

  1. 1983 članka imaju tag hrvatska
  2. 2016 članka imaju tag turizam
  3. 1563 članka imaju tag financije
  4. 1281 članka imaju tag izvoz
  5. 1039 članka imaju tag svijet
  6. 866 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1001 članka imaju tag trgovina
  8. 1027 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 862 članka imaju tag investicije
  10. 942 članka imaju tag ict
  11. 690 članka imaju tag poduzetništvo
  12. 681 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  13. 982 članka imaju tag EU
  14. 880 članka imaju tag industrija
  15. 780 članka imaju tag menadžment
  16. 928 članka imaju tag kriza
  17. 601 članka imaju tag maloprodaja
  18. 560 članka imaju tag marketing
  19. 389 članka imaju tag poticaji
  20. 501 članka imaju tag krediti
  21. 517 članka imaju tag tehnologija
  22. 437 članka imaju tag obrazovanje
  23. 274 članka imaju tag potpore
  24. 402 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 358 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 350 članka imaju tag eu fondovi
  27. 359 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 439 članka imaju tag banke
  29. 384 članka imaju tag hnb
  30. 427 članka imaju tag dzs
  31. 313 članka imaju tag osijek
  32. 372 članka imaju tag porezi
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 385 članka imaju tag vlada
  35. 302 članka imaju tag hgk
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 287 članka imaju tag opg
  39. 387 članka imaju tag BDP
  40. 344 članka imaju tag recesija