Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

28 Sij 2009

Privatna poduzeća najteže do novca

Izvor: www.glasistre.hr · Autor: Branko Podgornik  

Privatna poduzeća najteže do novca

Godinama se upozoravalo da Hrvatska posuđuje previše novca i da je »dužna kao Grčka«. Ta se usporedba iz prošlih vremena ovih dana konačno obistinila jer vanjski dug Grčke iznosi gotovo 94 posto njezinog BDP-a, a prema procjeni dr. Željka Lovrinčevića, inozemni dug Hrvatske popeo se na 93 posto BDP-a.

Koncem listopada iznosio je gotovo 38 milijardi eura, ali kad se objave službeni podaci za cijelu godinu, taj će se broj možda približiti broju od 40 milijardi. U normalnim godinama, kada se gospodarstvo širilo, taj dug mogao bi se nekako otplaćivati. No, nevolja je što najveća tranša vanjskoga duga stiže na naplatu upravo ove godine, kada cijeli svijet zapljuskuje ekonomska kriza. Kola idu nizbrdo i hrvatskoj ekonomiji, koja najvećim dijelom ovisi o gospodarskim kretanjima u eurozoni. Ona u 2009. očekuje stezanje BDP-a za oko dva posto.

Prema službenim projekcijama HNB-a, Hrvatska mora 2009. vratiti gotovo 9,5 milijardi eura kredita, glavnice i kamata - dvostruko više nego prošle godine. To će biti najveća godišnja rata za otplatu kredita u hrvatskoj povijesti. Prema HNB-u, već sljedeće godine taj teret otplate trebao bi pasti na 5,5 milijardi eura, naravno, s kamatama.

Sve više blokiranih tvrtki

Samo u prvom tromjesečju ove godine Hrvatskoj na naplatu dolaze rate od 2,2 milijarde eura plus 332 milijuna eura kamata. Da bi se shvatilo o čemu se radi, dovoljno je reći da otprilike toliko novca treba za isplatu mirovina svim hrvatskim umirovljenicima tijekom prve polovice ove godine.

Država od toga mora vratiti 582 milijuna eura glavnice duga, banke 366 milijuna, a najveći teret imat će gospodarstvo, koje je i nazaduženije. Ono će u prvom tromjesečju morati vratiti gotovo milijardu eura, pri čemu kamate nisu uračunane.
Taj teret pritišće hrvatska poduzeća u trenutku dok ekonomska aktivnost naglo pada, a njome i likvidnost države te poduzeća. Novac sve slabije kola, što potvrđuje podatak da je broj blokiranih pravnih osoba za godinu dana porastao za trećinu, dok su nepodmirene obveze u trajanju do 60 dana skočile za 66 posto.

Dobro bi bilo kad bi država na vrijeme plaćala svoje obveze gospodarstvu. Ali nevolja je što se državni proračun od početka siječnja neočekivano loše puni zato što dramatično podbacuju prihodi od PDV-a, kao najizdašnijeg proračunskog prihoda. Potrošnja se očito smanjuje, što povratno utječe na dodatno padanje proizvodnje i izvoza - i tako se krug zatvara, tonjenje u krizu nastavlja, a slobodni kapital na tržištu presušuje.

Kako u takvoj situaciji doći do novca, osobito do deviza za otplatu golemoga duga? Pitanje je koje ovih dana muči sve glavne aktere u ekonomiji - privatne tvrtke, državu i banke. Država će se nekako snaći jer je i bankama prva na listi prioriteta kada treba posuditi novac. Ni bankama neće biti jako teško jer iza njih stoje njihove »majke« u inozemstvu. Nekako će se provući i poduzeća koja su dijelom u stranome vlasništvu, ali najteže će do novca doći hrvatska privatna poduzeća jer njihova leđa gotovo nitko ne štiti.

Poslodavci pritišću Vladu

Da bi vratila kredite, poduzeća su od početka godine počela masovnije kupovati eure, što je dovelo do rasta njegova tečaja i pada vrijednosti kune od četiri posto. Da bi očuvao tečaj kune, HNB je posegnuo u devizne rezerve i prošli tjedan prodao 328 milijuna eura. Banke pritišću HNB da olabavi monetarne uzde da bi mogle nastaviti normalno davati kunske kredite, koji se obračunavaju u eurima, jer im blagi pad kune smanjuje dopuštenu godišnju kreditnu kvotu. Poslodavci pak pritišću Vladu da podigne novi kredit u inozemstvu, kako bi u bankama u Hrvatskoj ostalo više novca za potrebe gospodarstva. No, novi krediti u inozemstvu za Hrvatsku su sve skuplji, kao i na domaćem tržištu.

- Ove godine bit će najvažnije da država redovito podmiruje svoje obveze prema inozemstvu i da time održi međunarodni kreditni rejting Hrvatske, nedavno je rekao guverner Željko Rohatinski misleći na vanjski dug. Ako država ne bude mogla redovito vraćati kredite, morat će zatražiti pomoć MMF-a, koji je zbog toga nedavno intervenirao u Mađarskoj, Ukrajini, Srbiji i Latviji.

Dr. Branko Grčić, gospodarski stručnjak koji je i član Vladinog Ekonomskog vijeća, kaže da će ove godine biti »najvažnije zadržati stabilnost monetarnog, odnosno bankarskog sustava te stabilnost tečaja«. Na pitanje što za njega znači stabilnost tečaja, Grčić odgovara da je to »prihvatljivi raspon volatilnosti«, odnosno kretanje tečaja kune u granicama od pet posto naviše, ili naniže. Sve ostalo, kaže, imalo bi teže posljedice za kreditima opterećene građane, poduzeća i državu. »Važno je zadržati i likvidnost u sustavu«, upozorava Grčić.

Tu će najviše posla imati Hrvatska narodna banka, ali i Vlada, koja je prošloga petka konačno najavila donošenje antirecesijskog paketa mjera za pomoć gospodarstvu. Što će biti od tih najava, valja pričekati nekoliko tjedana. Pitanje je sada kako u Hrvatskoj potaknuti aktivnost gospodarstva i očuvati tečaj kune u granicama prihvatljivosti. Jer, kako je rekao Lovrinčević, ako kuna oslabi samo pet posto, vanjski dug Hrvatske automatski će se popeti na gotovo sto posto njezina BDP-a.


Komentari članka

Vezani članci

Predložen novi proračun EU: Za ZPP 55,2 milijarde eura

26.06.2020.

Osim 55,2 milijarde eura za Zajedničku poljoprivrednu politiku, predloženo je i 813 milijuna eura za Europski fond za pomorstvo i ribarstvo

U prva dva tjedna lipnja 500 otkaza na dan. Maruška Vizek: Ovo je tek početak

23.06.2020.

I u razdoblju od 16. ožujka do 16. lipnja najviše je novonezaposlenih zabilježeno na području Zagreba, Splita, Rijeke i Osijeka, a najmanje na području Vukovara. Međutim, najveći postotni rast nezaposlenosti imala je Istra te regije Zagreba i Rijeke, poka

Bečki institut: Hrvatska će proći najgore od svih zemalja srednje i istočne Europe

16.05.2020.

Analitičare posebno brine mogućnost da se na jesen ponovno vratimo u karantenu. Lovrinčevićeve računice, primjerice, pokazuju da je Hrvatsku svaki dan karantene koštao do stotinjak milijuna eura. Također, dodaje, dosadašnje iskustvo pokazuje da gotovo ni

Recesija u Njemačkoj već se prelijeva i na nas, otkazuju se poslovi u Hrvatskoj

16.05.2020.

Pad narudžbi s njemačkog tržišta već je osjetio požeški proizvođač namještaja Spin Valis, čiji čelni čovjek Zdravko Jelčić kaže da im njemačko tržište u ukupnom izvozu sudjeluje s 30 do 40 posto. Pad narudžbi iz Njemačke u prva je četiri ovogodišnja mjese

Urušava se domaće stočarstvo: izvoz stao, potražnje nema - kome prodati svinje i junad?

14.05.2020.

Potražnje nema, cijene su niske te se gubitci povećavaju iz dana u dan. Tržni viškovi i interventni otkup naša je realnost, kaže Darko Celovec, predsjednik udruge Baby beef. Slično kažu i u Savezu udruga uzgajivača svinja te CroMilku.

Tag cloud

  1. 2017 članka imaju tag hrvatska
  2. 2074 članka imaju tag turizam
  3. 1572 članka imaju tag financije
  4. 1297 članka imaju tag izvoz
  5. 1075 članka imaju tag svijet
  6. 869 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1016 članka imaju tag trgovina
  8. 1046 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 863 članka imaju tag investicije
  10. 719 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  11. 951 članka imaju tag ict
  12. 1003 članka imaju tag EU
  13. 694 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 892 članka imaju tag industrija
  15. 789 članka imaju tag menadžment
  16. 933 članka imaju tag kriza
  17. 611 članka imaju tag maloprodaja
  18. 572 članka imaju tag marketing
  19. 398 članka imaju tag poticaji
  20. 504 članka imaju tag krediti
  21. 520 članka imaju tag tehnologija
  22. 441 članka imaju tag obrazovanje
  23. 282 članka imaju tag potpore
  24. 367 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 359 članka imaju tag eu fondovi
  26. 406 članka imaju tag prehrambena industrija
  27. 382 članka imaju tag porezi
  28. 361 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 439 članka imaju tag banke
  30. 384 članka imaju tag hnb
  31. 314 članka imaju tag osijek
  32. 427 članka imaju tag dzs
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 310 članka imaju tag opg
  35. 386 članka imaju tag vlada
  36. 238 članka imaju tag koronavirus
  37. 302 članka imaju tag hgk
  38. 347 članka imaju tag energetika
  39. 394 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici