Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

28 Sij 2009

Privatna poduzeća najteže do novca

Izvor: www.glasistre.hr · Autor: Branko Podgornik  

Privatna poduzeća najteže do novca

Godinama se upozoravalo da Hrvatska posuđuje previše novca i da je »dužna kao Grčka«. Ta se usporedba iz prošlih vremena ovih dana konačno obistinila jer vanjski dug Grčke iznosi gotovo 94 posto njezinog BDP-a, a prema procjeni dr. Željka Lovrinčevića, inozemni dug Hrvatske popeo se na 93 posto BDP-a.

Koncem listopada iznosio je gotovo 38 milijardi eura, ali kad se objave službeni podaci za cijelu godinu, taj će se broj možda približiti broju od 40 milijardi. U normalnim godinama, kada se gospodarstvo širilo, taj dug mogao bi se nekako otplaćivati. No, nevolja je što najveća tranša vanjskoga duga stiže na naplatu upravo ove godine, kada cijeli svijet zapljuskuje ekonomska kriza. Kola idu nizbrdo i hrvatskoj ekonomiji, koja najvećim dijelom ovisi o gospodarskim kretanjima u eurozoni. Ona u 2009. očekuje stezanje BDP-a za oko dva posto.

Prema službenim projekcijama HNB-a, Hrvatska mora 2009. vratiti gotovo 9,5 milijardi eura kredita, glavnice i kamata - dvostruko više nego prošle godine. To će biti najveća godišnja rata za otplatu kredita u hrvatskoj povijesti. Prema HNB-u, već sljedeće godine taj teret otplate trebao bi pasti na 5,5 milijardi eura, naravno, s kamatama.

Sve više blokiranih tvrtki

Samo u prvom tromjesečju ove godine Hrvatskoj na naplatu dolaze rate od 2,2 milijarde eura plus 332 milijuna eura kamata. Da bi se shvatilo o čemu se radi, dovoljno je reći da otprilike toliko novca treba za isplatu mirovina svim hrvatskim umirovljenicima tijekom prve polovice ove godine.

Država od toga mora vratiti 582 milijuna eura glavnice duga, banke 366 milijuna, a najveći teret imat će gospodarstvo, koje je i nazaduženije. Ono će u prvom tromjesečju morati vratiti gotovo milijardu eura, pri čemu kamate nisu uračunane.
Taj teret pritišće hrvatska poduzeća u trenutku dok ekonomska aktivnost naglo pada, a njome i likvidnost države te poduzeća. Novac sve slabije kola, što potvrđuje podatak da je broj blokiranih pravnih osoba za godinu dana porastao za trećinu, dok su nepodmirene obveze u trajanju do 60 dana skočile za 66 posto.

Dobro bi bilo kad bi država na vrijeme plaćala svoje obveze gospodarstvu. Ali nevolja je što se državni proračun od početka siječnja neočekivano loše puni zato što dramatično podbacuju prihodi od PDV-a, kao najizdašnijeg proračunskog prihoda. Potrošnja se očito smanjuje, što povratno utječe na dodatno padanje proizvodnje i izvoza - i tako se krug zatvara, tonjenje u krizu nastavlja, a slobodni kapital na tržištu presušuje.

Kako u takvoj situaciji doći do novca, osobito do deviza za otplatu golemoga duga? Pitanje je koje ovih dana muči sve glavne aktere u ekonomiji - privatne tvrtke, državu i banke. Država će se nekako snaći jer je i bankama prva na listi prioriteta kada treba posuditi novac. Ni bankama neće biti jako teško jer iza njih stoje njihove »majke« u inozemstvu. Nekako će se provući i poduzeća koja su dijelom u stranome vlasništvu, ali najteže će do novca doći hrvatska privatna poduzeća jer njihova leđa gotovo nitko ne štiti.

Poslodavci pritišću Vladu

Da bi vratila kredite, poduzeća su od početka godine počela masovnije kupovati eure, što je dovelo do rasta njegova tečaja i pada vrijednosti kune od četiri posto. Da bi očuvao tečaj kune, HNB je posegnuo u devizne rezerve i prošli tjedan prodao 328 milijuna eura. Banke pritišću HNB da olabavi monetarne uzde da bi mogle nastaviti normalno davati kunske kredite, koji se obračunavaju u eurima, jer im blagi pad kune smanjuje dopuštenu godišnju kreditnu kvotu. Poslodavci pak pritišću Vladu da podigne novi kredit u inozemstvu, kako bi u bankama u Hrvatskoj ostalo više novca za potrebe gospodarstva. No, novi krediti u inozemstvu za Hrvatsku su sve skuplji, kao i na domaćem tržištu.

- Ove godine bit će najvažnije da država redovito podmiruje svoje obveze prema inozemstvu i da time održi međunarodni kreditni rejting Hrvatske, nedavno je rekao guverner Željko Rohatinski misleći na vanjski dug. Ako država ne bude mogla redovito vraćati kredite, morat će zatražiti pomoć MMF-a, koji je zbog toga nedavno intervenirao u Mađarskoj, Ukrajini, Srbiji i Latviji.

Dr. Branko Grčić, gospodarski stručnjak koji je i član Vladinog Ekonomskog vijeća, kaže da će ove godine biti »najvažnije zadržati stabilnost monetarnog, odnosno bankarskog sustava te stabilnost tečaja«. Na pitanje što za njega znači stabilnost tečaja, Grčić odgovara da je to »prihvatljivi raspon volatilnosti«, odnosno kretanje tečaja kune u granicama od pet posto naviše, ili naniže. Sve ostalo, kaže, imalo bi teže posljedice za kreditima opterećene građane, poduzeća i državu. »Važno je zadržati i likvidnost u sustavu«, upozorava Grčić.

Tu će najviše posla imati Hrvatska narodna banka, ali i Vlada, koja je prošloga petka konačno najavila donošenje antirecesijskog paketa mjera za pomoć gospodarstvu. Što će biti od tih najava, valja pričekati nekoliko tjedana. Pitanje je sada kako u Hrvatskoj potaknuti aktivnost gospodarstva i očuvati tečaj kune u granicama prihvatljivosti. Jer, kako je rekao Lovrinčević, ako kuna oslabi samo pet posto, vanjski dug Hrvatske automatski će se popeti na gotovo sto posto njezina BDP-a.


Komentari članka

Vezani članci

Ekonomisti očekuju recesiju već 2020. ili 2021. godine

19.08.2019.

Većina ekonomista očekuje recesiju u SAD-u u sljedeće dvije godine, pomaknuvši predviđanja za jednu godinu zbog poteza američke središnje banke, prema u ponedjeljak objavljenom istraživanju

Bruto inozemni dug gotovo 40 milijardi eura

14.08.2019.

Bruto inozemni dug Hrvatske je prema podacima Hrvatske narodna banke (HNB) na kraju travnja iznosio 39,9 milijardi eura, što je za 1,1 milijardu eura ili 2,9 posto više u odnosu na kraj 2018. godine.

„Crni dani gospodarstva“ koje u Njemačkoj gotovo nitko ne osjeća

09.08.2019.

Već i strani tisak nagađa kako gospodarstvo Njemačke gubi tlo pod nogama. Proizvodnja se smanjuje, najavljuju se i otpuštanja radnika. Ali Njemačkoj nije nipošto loše. Kako je to istovremeno moguće?

Dolar oštro pao, euro snažno ojačao

24.06.2019.

Dolarov indeks koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, potonuo je prošloga tjedna 1,2 posto, na 96,22 boda, blizu najniže razine u tri mjeseca.

Marić najavio novo porezno rasterećenje i povećanje plaća te otkrio sudbinu poreza na nekretnine

21.06.2019.

Ministar financija Zdravko Marić najavio je u srijedu da će kroz nekoliko dana ponovno zasjesti radna skupina, osnovana 2016., kako bi razmijenili mišljenja, te da će tijekom ljetne stanke krenuti u javnu raspravu i prezentirati nove mjere kojima namjerav

Tag cloud

  1. 1934 članka imaju tag hrvatska
  2. 1959 članka imaju tag turizam
  3. 1548 članka imaju tag financije
  4. 1238 članka imaju tag izvoz
  5. 837 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 1002 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 967 članka imaju tag trgovina
  8. 964 članka imaju tag svijet
  9. 833 članka imaju tag investicije
  10. 681 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 903 članka imaju tag ict
  12. 964 članka imaju tag EU
  13. 860 članka imaju tag industrija
  14. 768 članka imaju tag menadžment
  15. 922 članka imaju tag kriza
  16. 555 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 584 članka imaju tag maloprodaja
  18. 546 članka imaju tag marketing
  19. 486 članka imaju tag krediti
  20. 504 članka imaju tag tehnologija
  21. 362 članka imaju tag poticaji
  22. 426 članka imaju tag obrazovanje
  23. 260 članka imaju tag potpore
  24. 392 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 342 članka imaju tag eu fondovi
  26. 439 članka imaju tag banke
  27. 378 članka imaju tag hnb
  28. 349 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 422 članka imaju tag dzs
  30. 339 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 333 članka imaju tag agrokor
  32. 299 članka imaju tag osijek
  33. 299 članka imaju tag hgk
  34. 378 članka imaju tag vlada
  35. 345 članka imaju tag energetika
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 342 članka imaju tag porezi
  38. 341 članka imaju tag recesija
  39. 376 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija