Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

23 Sij 2025

Privatne visokoobrazovne institucije u Hrvatskoj bilježe sve veći interes studenata

Izvor: financije.hr · Autor: Lejla Barić  

Privatne visokoobrazovne institucije u Hrvatskoj bilježe sve veći interes studenata

Visoka učilišta u Republici Hrvatskoj prema vrstama su razvrstana na sveučilišta (i njihove sastavnice – visoke i umjetničke škole), veleučilišta i visoke škole. Sveučilišta ustrojavaju i izvode sveučilišne studije, a mogu izvoditi i stručne studije. Veleučilišta i visoke škole provode stručna istraživanja.

Trenutačno u sustavu visokog obrazovanja postoji 117 visokih učilišta: 12 sveučilišta – devet javnih i tri privatna, 71 fakultet i umjetnička akademija u sastavu sveučilišta, 17 veleučilišta (11 javnih i šest privatnih) i 18 visokih škola (tri javne i 15 privatnih).

U akademskoj godini 2023./2024. na sveučilišni specijalistički studij bio je upisan 2.201 student. Udio žena u ukupnom broju studenata bio je 1.435 odnosno 65,2 posto, podaci su Državnog zavoda za statistiku (DZS). Prema znanstvenim i umjetničkim područjima na koja se odnose studiji, najviše su zastupljeni područje biomedicine i zdravstva i to s 39,9 posto te područje društvenih znanosti s 36,9 posto.

„Slabije su zastupljeni područje tehničkih znanosti (8,9 posto), interdisciplinarno područje znanosti (8,7 posto), područje humanističkih znanosti (2,3 posto), područje biotehničkih znanosti (1,2 posto), umjetničko područje (1,1 posto) i područje prirodnih znanosti (jedan posto).

Najviše studenata sveučilišnoga specijalističkog studija u dobi od 30 do 34 godine, a prema prebivalištu, 97,2 posto studenata imalo je prebivalište u Republici Hrvatskoj, a 2,8 posto izvan nje.

Od ukupnog broja studenata, zaposlenih je bilo 98,8 posto, a nezaposlenih 1,2 posto. Od svih zaposlenih studenata, najveći je broj bio u području djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (38,9 posto), u području javne uprave i obrane; obveznoga socijalnog osiguranja (18,5 posto), u području stručnih, znanstvenih i tehničkih djelatnosti (11,6 posto) te u području obrazovanja (8,6 posto). Troškove studija, prema podacima DZS-a, u 53,2 posto slučajeva plaća poslodavac dok je 43,2 posto zaposlenih studenata osobno je financiralo svoj studij. Značajan dio njih svoje studije financirao je i iz sredstava državnog proračuna.

Iako su državni fakulteti u pravilu besplatni, svi studenti koji steknu pravo upisa kao redovni studenti na državnim fakultetima, ne trebaju plaćati školarinu. No, tu su troškovi upisnine, ali i ECTS-a ako se prenose u sljedeću akademsku godinu. Osim tih troškova, moraju se uračunati ostali troškovi koji uključuju osnovne troškove života studenta.

Kada je riječ o privatnim fakultetima u Hrvatskoj, i za njih se mora izdvojiti određena svota novaca, neovisno o statusu studenta i ostvarenim ECTS bodovima.

Među najtraženijim i svakako prihodovno najuspješnijim u Hrvatskoj, prema podacima bonitetne kuće CompanyWall izdvaja se deset privatnih visokoškolskih ustanova, koji su ostvarili pozitivnu dobit.

Na prvom mjestu, po ostvarenoj dobiti na listi CompanyWalla, jeste Sveučilište Libertas, koje je i jedno od najstarijih privatnih sveučilišta u Hrvatskoj.

Na Libertasu se nastava provodi u malim grupama i znanje se usvaja kroz aktivni pristup aktualnim relevantnim temama. Najveća snaga Libertasa jesu vrhunski profesori koji posjeduju izvanredno akademsko i profesionalno iskustvo. Libertasova zajednica renomiranih međunarodnih znanstvenika uključuje profesore koji su predavali i predaju na Sveučilištu Harvard, Sveučilištu Princeton, Georgetown, London School of Economics, Sveučilištu u Sorbonni, Sveučilištu New York, Pravnom fakultetu Sveučilišta u Virginiji, i mnogim drugim vodećim obrazovnim institucijama u Europi, SAD-u i drugdje u svijetu, navedeno je na službenim stranicama ovog sveučilišta.

Prema podacima CompanyWalla, ukupni prihodi ovog sveučilišta u 2023. godini iznosili su 10.331.109,20 eura dok su ostvareni prihodi 1.987.362,25 eura. Sveučilište je imalo 87 zaposlenih u 2023. godini a prosječna isplaćena mjesečna bruto plaća po zaposlenom iznosila je 1.884,62 eura.

Drugo je, po ostvarenim prihodima, Sveučilište VERN, koji je svoj akademski razvoj započeo davne 1994. godine kao prvo hrvatsko privatno poslovno visoko učilište, koje je tijekom svoje transformacije u respektabilnu akademsku instituciju u hrvatsko visoko obrazovanje unijelo poduzetnički način razmišljanja i poduzetničku poslovnu kulturu. 2017. godine, VERN stječe uvjete da postane i sveučilište.

VERN-ov ciljani proizvod je preneseno znanje, preciznije rečeno znanje visoke upotrebne vrijednosti u poslovnoj praksi, tj. biznisu. To su primjenjive multidisciplinarne poslovne vještine utemeljene na ekonomskim, pravnim, komunikacijskim i drugim teorijama od bitnog značaja za poslovnu praksu, koje se stječu interaktivnim studiranjem na jednom od 10 prijediplomskih i 7 diplomskih studija, kroz problemski koncipiranu nastavu u malim studijskim grupama.

U 2023. godini, ovo sveučilište ostvarilo je ukupne prihode od 4.887.057,76 eura, dok su ostvareni prihodi iznosili, prema podacima CompanyWalla, 549.687,04 eura. Sveučilište je u istoj godini imalo 65 zaposlenika a prosječna isplaćena mjesečna bruto plaća iznosila je 2.057,49 eura.

Treća visokoškolska ustanova, prema ostvarenoj dobiti i pokazateljima CompanyWalla, jeste i Veleučilište ASPIRA iz Splita, osnovano 2008. godine u Splitu od strane Suvremenog učilišta u Splitu.

S obzirom na to da je Suvremeno učilište osnivač i Pomorskog učilišta Atlantis te tri institucije zajedno čine jednu od najvećih privatnih obrazovnih grupacija u Hrvatskoj koja danas posluje u dva najveća hrvatska grada – Splitu i Zagrebu, navedeno je na službenoj stranici ovog veleučilišta.

Aspira kao privatna visokoškolska ustanova te neprofitna ustanova, ustrojava i izvodi stručne studije Sportskog menadžmenta, Računarstva – Programskog inženjerstva, Međunarodnog menadžmenta u hotelijerstvu i turizmu i Hotelijersko turistički menadžment te razvija stručnu i znanstvenu djelatnost.

Ovo je veleučilište u 2023. godini ostvarilo ukupne prihode od 2.950.972,29 eura, prema podacima CompanyWalla, dok su ukupni prihodi iznosili 312.903,19 eura. Prosječna isplaćena mjesečna bruto plaća iznosila je 1.135,36 eura, a veleučilište je imao 57 zaposlenih.


Komentari članka

Vezani članci

Domaći IT sektor: Na pola puta od Hrvatskih šuma do Lidla

06.02.2025.

U hrvatskom IT sektoru posluje gotovo pet tisuća kompanija s barem jednim zaposlenim, zapošljavaju gotovo 34 tisuće ljudi i ostvaruju godišnji promet od gotovo 3,4 milijarde eura, pa su svakako relevantna stavka u domaćoj ekonomiji.

Val pesimizma: Raspoloženje u hrvatskom gospodarstvu pogoršano na početku 2025.

31.01.2025.

Očekivanja u hrvatskom gospodarstvu pogoršana su u siječnju, odražavajući val pesimizma u uslužnom sektoru i u maloprodaji, pokazalo je u četvrtak mjesečno istraživanje Europske komisije.

MojPosao: Lead developeri lani s najvišim plaćama, frizeri s najmanjim

17.01.2025.

Zanimanje s najvišom prosječnom mjesečnom plaćom u 2024. bilo je ono "lead developera", u visini od 2.723 eura, dok su najpotplaćeniji radnici bili frizeri, spremačice i šivači

Većina radnika iz Azije zadovoljna je životom i radom u Hrvatskoj

15.01.2025.

Prvo istraživanje Instituta za istraživanje migracija, objavljeno u utorak, pokazalo je da je većina stranih radnika iz Azije zadovoljna i uglavnom zadovoljna životom i radom u Hrvatskoj, da ih 90 posto financijski pomaže obitelj u državama iz kojih se do

Dotaknuli smo dno: Slovenija proizvodi čak 50 posto više mlijeka od Hrvatske

13.01.2025.

“Hrvatska danas pokriva nešto više od 40 posto vlastitih potreba za mlijekom, a samodostatnost nam već 15-ak godina neprekidno pada. Lani su hrvatski farmeri proizveli 377 milijuna, a predlani 405 milijuna kilograma mlijeka.

Tag cloud

  1. 2692 članka imaju tag turizam
  2. 2560 članka imaju tag hrvatska
  3. 1673 članka imaju tag svijet
  4. 1358 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 1917 članka imaju tag financije
  6. 1605 članka imaju tag izvoz
  7. 1479 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 1342 članka imaju tag ict
  9. 1285 članka imaju tag trgovina
  10. 1179 članka imaju tag investicije
  11. 1243 članka imaju tag industrija
  12. 1050 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1020 članka imaju tag menadžment
  14. 852 članka imaju tag poduzetništvo
  15. 1148 članka imaju tag EU
  16. 616 članka imaju tag opg
  17. 766 članka imaju tag maloprodaja
  18. 523 članka imaju tag poticaji
  19. 458 članka imaju tag koronavirus
  20. 641 članka imaju tag tehnologija
  21. 686 članka imaju tag marketing
  22. 382 članka imaju tag potpore
  23. 962 članka imaju tag kriza
  24. 505 članka imaju tag eu fondovi
  25. 482 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 509 članka imaju tag porezi
  27. 473 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 485 članka imaju tag prehrambena industrija
  29. 422 članka imaju tag osijek
  30. 511 članka imaju tag obrazovanje
  31. 536 članka imaju tag krediti
  32. 421 članka imaju tag start up
  33. 490 članka imaju tag dzs
  34. 435 članka imaju tag energetika
  35. 456 članka imaju tag BDP
  36. 410 članka imaju tag hnb
  37. 421 članka imaju tag vlada
  38. 336 članka imaju tag hgk
  39. 440 članka imaju tag banke
  40. 338 članka imaju tag agrokor