Privatnici i država ulažu 400 mil. eura u spašavanje tvrtki

Vlada nije odustala od fonda za gospodarsku suradnju koji je najavila još početkom godine, a potvrdio je to ministar gospodarstva Đuro Popijač prilikom predstavljanja proračuna u Vladi. U fondu će se kombinirati državni i privatni novac u omjeru 1:1 te financirati domaće tvrtke, prije svega mali i srednji poduzetnici kojima je potreban dodatni kapital zbog sadašnjeg problema nelikvidnost.

Kako nam je rekla Mirna Marović, predsjednica hrvatske Private Equity i Venture Capital Asocijacije, do kraja godine osnovat će se pet takvih fondova u kojima se planira godišnje prikupiti oko 400 milijuna eura – 200 milijuna dala bi država, a isto toliko privatni ulagači. Tim novcem tijekom pet godina moglo bi se uložiti u oko 10 do 12 projekata na godinu. Quaestus Borislava Škegre osnovat će drugi fond, a isto će učiniti također već registrirano društvo Nexus Alfa. Ostala su tri novi osnivači – Alternativ PE, Honestus PE i Prosperus Invest. Za razliku od sadašnjih ulaganja private equity fondova, u kojima je bio isključivo novac privatnih ulagača, novi će fondovi, dakle, biti kombinacija privatnog i državnog novca. Domaće kompanije koje će ulagati u fondove već izražavaju interes, što je dokaz da slobodnog kapitala ima i da su tvrtke spremne zajedno s državom sudjelovati u pomoći gospodarstvu. Osim njih, važni ulagači bit će i mirovinski fondovi te osiguravajuća društva.

Trenutačno se ne želi nagađati kojim bi se tvrtkama fondom moglo pomoći. Tek se zna da to mogu biti samo one koje slabije posluju zbog krize i imaju perspektivu oporavka. Uostalom, i ulagači u fond, uključujući državu, očekuju povrat uloženog novca tijekom nekoliko godina, a on, prema iskustvima drugih zemalja, može biti višestruk. Ovakvu vrstu fondova u vrijeme krize osnovale su još neke zemlje srednje Europe, ali i Francuska i Njemačka, kako bi pomogle tradicionalnim industrijama čije je poslovanje pogođeno krizom.

Najteže je naći dobre projekte za plasiranje novca
Nakon što se kapital prikupi, potrebno je naći projekte u koje će se novac plasirati. Upravo bi to mogao biti problem zbog kojeg bi cijeli projekt mogao podbaciti. Primjerice, mnogo puta isticani izraelski projekt Yozma uspio je jer je imao dobre projekte koji su oživjeli gospodarstvo, dok onaj u Čileu, iako na istom načelu, nije uspio jer dobrih projekata nije bilo. U EU je pak iznimno važan Europski investicijski fond, najveći javni ulagač u venture kapital fondove u EU, zemlje kandidate i regije u sklopu nekoliko programa. A najveću ulogu ti fondovi imaju na američkom tržištu, gdje su javnu potporu dobili još tridesetih godina prošlog stoljeća, a na temelju njih je izrasla Silicijska dolina.