Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

22 Svi 2020

Proglašena elementarna nepogoda: Štete od tuče veće od 10 milijuna kuna!

Izvor: www.agroklub.com · Autor: Nedjeljko Jusup  

Proglašena elementarna nepogoda: Štete od tuče veće od 10 milijuna kuna!

Šest dana nakon olujnog nevremena praćenog jakom tučom zadarski župan Božidar Longin donio je odluku o proglašenju prirodne nepogode za 10 naselja na benkovačkom području koja su 2. svibnja pretrpjela značajne štete na poljoprivrednim kulturama.

Na zahtjev grada Benkovca prirodna nepogoda proglašena je za naselja Benkovac, Benkovačko selo, Buković, Donje Ceranje, Kožlovac, Lisičić, Podgrađe, Popović, Pristeg i Radašinovci.

Nesagledive štete u vinogradima
Prema prvim procjenama štete su veće od 10 milijuna kuna, a od utorka 12. svibnja obiteljska gospodarstva prijavljuju štete na propisanim obrascima i dostavljaju ih Upravnom odjelu za proračun, financije i gospodarstvo Grada Benkovca.

“Štete su velike i teško ih je sagledati”, kaže Zvonimir Vlatković, viši stručni savjetnik u zadarskoj ispostavi Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva pri Ministarstvu poljoprivrede. Vlatković, Mile Marić i Kristina Klapan su ujedno i članovi Povjerenstva za procjenu šteta od prirodnih nepogoda Grada Benkovca. Oni su dan prije proglašenja elementarne nepogode, 7. svibnja, izvršili prvu procjenu na dijelu nastradalih poljoprivrednih gospodarstava.

Poharani voćnjaci i povrtnjaci
U nevremenu i tuči koja je poharala benkovačko i dijelom stankovačko područje nisu stradali samo vinogradi nego i voćnjaci - trešnje, bajami, masline… Štete su stvarno velike na svim kulturama. “Tko ima trešnje na tom području sigurno ih neće brati”, kaže Vlatković. Na otvorenom je stradalo svo sezonsko povrće i svih drugih proizvođača. Ljudi sada pokušavaju spasiti što se spasiti dade. Unatoč suši i nepovoljnoj vlažnosti tla, obavili su zaštitu svojih nasada da umanje štete od patogena tj. biljnih bolesti i štetnika kojima su mehanička oštećenja idealna mjesta infekcije u širenju šteta..

Prije proglašenja elementane nepohode tučom pogođeno područje obišli su i predstavnici Zadarske županije, dožupan Šime Mršić i pročelnik UO za poljoprivredu, ribarstvo, vodno gospodarstvo, ruralni i otočni razvoj Daniel Segarić u pratnji gradonačelnika Benkovca Tomislava Bulića.

Dugotrajna procedura od prijave do eventualne isplate šteta
Sada poljoprivrednici na odgovarajućim obrascima prijavljuju štete. Nakon toga Gradsko povjerenstvo obrađuje prijave i na pet posto od ukupnog broja prijava provodi kontrolu. “Potom radimo konačnu procjenu, šaljemo to Županijskom i Državnom povjerenstvu za procjenu šteta od elementarnih nepogoda. Kad oni to zaprime mi čekamo odluku”, pojasnila je proceduru magistrica ekonomije Kristina Klapan, inače viša stručna suradnica za gospodarstvo u Upravnom odjelu za proračun, financije gospodarstvo Grada Benkovca.

Koliko će ova procedura potrajati i kakva će biti odluka državnog povjerenstva nitko pouzdano ne može reći. Lani je, primjerice, odgovor stigao nakon četiri mjeseca, procjena šteta prihvaćena i poljoprivrednima isplaćene odštete. Ako tako bude i ovaj put, bit će dobro, iako ljudima čiji su vinogradi, voćnjaci i povrtnjaci nastradali nitko ne može platiti trud koji su uložili u svoje nasade. “Ali, bolje išta nego ništa”, kako reče Božo Bačić. Barem da se pokriju troškovi!

Protugradne rakete i mreže ili - osiguranje ?!
Ova posljednja prirodna nepogoda, a lani su tijekom vegetacijske godine jedna za drugom u srpnju i kolovozu dvije tuče “potaracale” urod na području Ravnih kotara pa se, logično, nameće pitanje kako štititi poljoprivredne kulture od vremenskih nepogoda - suše, prekomjernih oborina, leda, posolice i posebno tuče.

Neki smatraju da su rješenje tzv. protugradne rakete, drugi protugradne mreže, treći...

"Rakete su relikt prošlosti. Nije dokazano da su učinkovite. Mreže su dobre, ali ne i za naše područje gdje ih, što se pokazalo, jake bure "razmontiraju“. Najbolje rješenje je osiguranje“, sugerira Zvonimir Vlatković. S njime je suglasna i Mirjana Dijan, viša stručna savjetnica u biogradskoj ispostavi Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva pri Ministarstvu poljoprivrede.

Potpore za osiguranje povećane na 118,5 milijuna kuna
Jedna od mjera, kaže Dijan, kojom bi se poljoprivredni proizvođači barem dijelom mogli zaštititi je mjera 17- Upravljanje rizicima, podmjera 17.1. Ona je jedna od mjera ruralnog razvoja, koje je kao drugi stup Zajedničke poljoprivredne politike financiran sredstvima Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR).


Komentari članka

Vezani članci

Enjingi vrhunska vina proizvodi u skladu s prirodom i uz pomoć Plantelle

22.11.2020.

Vinogradi stariji od 35 godina brižno se čuvaju zbog izuzetne kvalitete koju daju, a novi nasadi se podižu u gustom sklopu, do 8500 trsova po hektaru. Takav način uzgoja omogućava opterećenje manje od kilogram grožđa po trsu i postizanje visoke kvalitete

Iz hidroponskog načina uzgoja jagode na tržištu cijele godine

17.11.2020.

Kao školovani voćar-vinogradar i uz činjenicu kako je od malih nogu s ocem u voćnjaku, Orahovčanin Dinko Perković (36) svoju je veliku ljubav prema voćkama i voću pretvorio u uspješnu tvrtku s proizvodnjom kakvu ima rijetko tko u Hrvatskoj.

Iz nove vinske omotnice povukli smo rekordnih 94 posto

06.11.2020.

Pandemija je utjecala i na vinarstvo pa je Ministarstvo poljoprivrede otvorilo natječaj za novu interventnu mjeru iz programa Ruralnog razvoja za poljoprivrednike pogođene novim valom pandemije. Paket mjera već su dobili vinari kao jedan od sektora s najv

Uskoro novi natječaji za sektor vinarstva

06.11.2020.

Korisnici mogu biti stručne organizacije uključene u sektor vina, organizacije proizvođača vina, udruženja organizacija proizvođača vina, privremena ili stalna udruženja dvaju ili više proizvođača, sektorske organizacije uključene u sektor vina, javna tij

Zemljište namijenili izletištu, dozvole nisu stizale pa zasadili više od 1.900 sadnica oraha

05.11.2020.

Kako zemlja ne bi propadala, prvo smo je obrađivali pa sijali travu, a onda došli na ideju posaditi orahe, kaže Thomas Heinz Pandžić koji ima nešto više od 1.900 sadnica na 15,8 hektara zemljišta.

Tag cloud

  1. 2064 članka imaju tag hrvatska
  2. 2144 članka imaju tag turizam
  3. 1602 članka imaju tag financije
  4. 1340 članka imaju tag izvoz
  5. 1123 članka imaju tag svijet
  6. 801 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  7. 1044 članka imaju tag trgovina
  8. 884 članka imaju tag zapošljavanje
  9. 1069 članka imaju tag poljoprivreda
  10. 989 članka imaju tag ict
  11. 883 članka imaju tag investicije
  12. 716 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 1018 članka imaju tag EU
  14. 918 članka imaju tag industrija
  15. 795 članka imaju tag menadžment
  16. 940 članka imaju tag kriza
  17. 630 članka imaju tag maloprodaja
  18. 577 članka imaju tag marketing
  19. 404 članka imaju tag poticaji
  20. 336 članka imaju tag koronavirus
  21. 509 članka imaju tag krediti
  22. 523 članka imaju tag tehnologija
  23. 448 članka imaju tag obrazovanje
  24. 293 članka imaju tag potpore
  25. 375 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 347 članka imaju tag opg
  27. 370 članka imaju tag eu fondovi
  28. 415 članka imaju tag prehrambena industrija
  29. 396 članka imaju tag porezi
  30. 375 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 324 članka imaju tag osijek
  32. 434 članka imaju tag dzs
  33. 389 članka imaju tag hnb
  34. 439 članka imaju tag banke
  35. 334 članka imaju tag agrokor
  36. 390 članka imaju tag vlada
  37. 308 članka imaju tag hgk
  38. 354 članka imaju tag energetika
  39. 402 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici