Proizveli smo više mlijeka nego lani i konačno zaustavili pad proizvodnje

"Posljednjih deset godina i na razini Europske unije i u Hrvatskoj bilježi se trend pada broja krava. Broj mliječnih krava na području EU-a manji je za 10, a proizvodnja mlijeka po kravi povećala se za 20 posto", istaknuo je izv.prof.dr.sc. Krunoslav Karalić, v.d. ravnatelja HAPIH-a u Poreču na 19. Savjetovanju uzgajivača goveda u RH.

Na ovom se događaju okupilo 200-tinjak uzgajivača goveda, agronoma, tehnologa, veterinara kao i predstavnika akademske zajednice, stručnih institucija, provedbenih tijela te pratećih industrija.

Karalić je istaknuo kako je u istom vremenskom razdoblju u Hrvatskoj evidentno povećanje proizvodnje mlijeka po kravi više od 40 posto, dok je smanjenje njihova broja prisutno za nešto više od 50 posto. Također, ohrabrio je podatkom kako je nakon niza godina zabilježeno povećanje isporučenih odnosno otkupljenih količina mlijeka za 0,5 posto u odnosu na prethodnu godinu.

Sve se vrti oko cijene mlijeka
Dodao je nadalje kako su otkupne cijene mlijeka u Hrvatskoj niže od prosječnih cijena u EU-u. Tako je primjerice prosječna cijena u RH za siječanj ove godine niža za 7,7 posto. S druge strane, prosječne referentne cijene goveđeg mesa u EU-u na najvišoj su razini u povijesti i svjedočimo kontinuiranom trendu rasta, poručeno je na ovom događaju kojeg je organizirala Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH) u suradnji sa sa Središnjim savezom hrvatskih uzgajivača simentalskog goveda (H.U.SIM) i Savezom udruga hrvatskih uzgajivača holstein goveda (SUHUH), a pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva (MPŠR) te supokroviteljstvom Istarske županije.

"Teško je reći što će biti dalje", komentirao je trenutno stanje u sektoru predsjednik H.U.SIM-a Damir Horvatić ističući kako se sve vrti oko cijene mlijeka: "Ako će ona biti bolja, krave se neće prodavati. Simentalsko govedo je kombinirana pasmina pa je kod nas situacija nešto bolja, jer se bavimo i tovom. Kao jedno od rješenja dali smo prijedlog da se uvede poticaj za svako ženko rasplodno grlo".

Branko Kolak, predsjednik SUHUH-a naglasio je kako je otkupna cijena mlijeka u Hrvatskoj 50 eurocenti, a u europskim zemljama u okruženju 60 te da se ona, nažalost, odražava i na broj krava. "No, proizveli smo više mlijeka nego prošle godine i konačno zaustavili pad proizvodnje, i sad smo očekivali iskorak. Moramo biti 10-15 posto jači u odnosu na ostale ako želimo povećanje proizvodnje", poručio je.

"Mladi će se prije okušati u turizmu ili IT sektoru nego u poljoprivredi, a najmanje im je zanimljivo stočarstvo. Mi to pokušavamo promijeniti i ulažemo velike napore da održimo postojeći fond stoke", rekao je Ezio Pinzan, pročelnik Uprave za poljoprivredu, šumarstvo, lovstvo, ribarstvo i vodno gospodarstvo Istarske županije.

Istaknuo je i veliku ulogu Agencije za ruralni razvoj Istre koja je nositelj revitalizacije istarskog goveda: "Sada pokušavamo objediniti i uzgajivače buše i uzgajivače podolskog goveda, kao naših autohtonih pasmina, da zajednički nastupimo na tržištu", zaključio je.

Kako pomoći proizvođačima da budu što konkurentniji?
Teško se, poručili su, natjecati i postići konkurentnost domaćih proizvođača jer Europa većinu poljoprivrednih proizvoda ima u suficitu, a Hrvatska u deficitu te se njihovi viškovi prelijevaju na naše tržište, čulo se između ostaloga, na panel raspravi u kojoj su se otvorila i pitanja promjene percepcije mladih o poljoprivrednoj proizvodnji, promjene zakona o poljoprivredom zemljištu, pitanja profitabilnosti proizvodnje, investicijskih potpora i sektorskih natječaja, pitanja diverzifikacije proizvodnje i lakšem pristupu proizvodnji iz obnovljivih izvora energije i dr.

"Ova multidisciplinarna pitanja nije moguće rješavati i razmatrati samo na razini ministarstva poljoprivrede nego i na razini drugih ministarstava i same Vlade RH, svojevrstan je zaključak panela", ističu iz HAPIH-a.

Šampion sireva dolazi iz Baranje
U okviru ovogodišnjeg savjetovanja, organizirana je i 1. Izložba hrvatskih kravljih sireva koja je bila natjecateljskog karaktera.

Deveteročlano stručno povjerenstvo stručnjaka s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu s pridruženim ocjenjivačima iz HAPIH-a, pod predsjedanjem prof.dr.sc. Samira Kalita, senzorski je ocijenilo 32 proizvoda od kravljeg mlijeka (29 sireva, 2 fermentirana mlijeka, 1 maslac) i dodijelilo 26 odličja: 6 zlatnih, 16 srebrnih i 4 brončanih. Šampionsku titulu osvojilo je "Baranjsko zlato" - tvrdi sir proizvođača OPG Sintija Lenđel iz Podolja.