Proračunski rezovi tek nakon EU-referenduma

Vladine najave promjena u poreznoj politici, pa čak i najave da će se rashodi rezati od pet do devet milijardi kuna, neće spriječiti pad hrvatskog kreditnog rejtinga, što bi za sobom povuklo otežano zaduživanje i puno veće kamate, i to ne samo državi, nego i domaćim bankama, tvrtkama i građanima.

Ako želi spriječiti mađarski scenarij, odnosno ako ne želi da joj rejting potone u kategoriju "junk" (smeće), Vlada će morati manje govoriti o prihodovnoj strani proračuna i ponuditi detalje o smanjenju proračunske potrošnje i provođenju strukturalnih reformi poput onih u socijali, zdravstvu i mirovinskom sustavu. Uz to Vlada će morati međunarodnim financijskim institucijama, ali i rejting agencijama, ponuditi realnu najavu o kretanju BDP-a u ovoj godini, po mogućnosti o njegovom rastu. Oko toga su jedinstveni i domaći analitičari s kojima smo razgovarali, ali i članovi Vlade koji ipak nisu spremni službeno govoriti o tome da promjene na prihodovnoj strani neće impresionirati investitore kod kojih ćemo se zaduživati i rejting agencije, nego im Vlada mora ponuditi konkretna smanjenja proračunskih troškova. Ipak, ministar financija Slavko Linić jučer je za Hrvatski radio priznao da će rejting agencije, uz smanjenje deficita i državne potrošnje, možda najviše gledati na to je li Hrvatska spremna pokrenuti gospodarstvo, odnosno ostvariti rast u ovoj godini. Linić vjeruje da je unatoč svim procjenama o recesiji, koju ni sam nije otklonio neki dan, i padu gospodarstva, moguće ipak ostvariti rast te da je plan Vlade Zorana Milanovića ostvariti rast od jedan posto. Tomu bi trebale pomoći državne investicije u energetici i prometu. Ponovio je da je nužno poslati i poruku da se proračunska potrošnja može smanjiti od pet do devet milijardi kuna, a što se tiče rasta PDV-a, tvrdi da mu cilj nije povećanje prihoda, nego otvaranje prostora da se smanje nameti pojedinim strateškim granama poput turizma te da se gospodarstvo rastereti kad su u pitanju zdravstveni doprinosi. Sve to će se dogoditi do izrade proračuna u veljači, a tek nakon toga slijede ozbiljne reforme, primjerice u zdravstvu, socijali ili mirovinskom sustavu, ali i one koje bi se ticale poreza na imovinu jer, kako Linić kaže, njih nema bez ozbiljne rasprave u Saboru, za što treba vremena.

Ipak, pojedini članovi Vlade, doduše neslužbeno, kazali su nam da će bez rezanja plaća, mirovina ili nekih drugih prava biti nemoguće rezati rashode od pet do devet milijardi kuna i tu, kako i sami priznaju, leži razlog zbog kojeg Vlada ne otkriva detalje. Javnost se, naime, ne želi uznemiravati dok ne prođe referendum o ulasku u EU. Uvjereni su i da će na kraju, uz povećanje prihoda od PDV-a za dvije i pol milijarde kuna, biti moguće rashode srezati za tri milijarde kuna, pa će za pet do šest milijardi kuna biti manji deficit, a ne rashodi. Tako bi se proračunski manjak spustio na oko deset milijardi kuna. Uz to, ti su naši sugovornici iz Vlade sumnjičavi i prema provedbi niže stope PDV-a u turizmu uz objašnjenje da bi to samo moglo stvoriti kaos. Tako misle i neki analitičari. - Poreznom politikom nećemo nikoga impresionirati, ako želimo sačuvati kreditni rejting, Vlada mora jasno reći kako i gdje će smanjiti rashode i kako planira rasteretiti gospodarstvo, te provesti reforme u zdravstvu, socijali i mirovinskom sustavu. Vlada to još nije učinila i mislim da gubi dragocjeno vrijeme i političku i društvenu energiju u raspravi o promjenama poreza i zato je možda najbolje pozvati MMF, kaže makroekonomist Željko Lovrinčević. Upozorava da Vladi ističe dragocjeno vrijeme i da se troši na priči o PDV-u i uvođenju međustopa iako nikome nije jasno kako će se odrediti tko ima pravo na međustope, pogotovu kad je turizam u pitanju, a uvjeren je i da domaća porezna administracija nije u stanju kontrolirati i provesti takvu naplatu. Uz to, napominje da je krajnji tren da se turističkim radnicima koji sa svojom ponudom izlaze na inozemno tržište kaže koliki će porez platiti. I analitičar Splitske banke Zdeslav Šantić kaže da one koji će odlučivati i hrvatskom rejtingu puno više od porezne politike zanima smanjenje rashoda i naznake ozbiljnih reformi. - Najave da bi se pojedine gospodarske grane rasteretile su dobre, najave smanjenja rashoda su dobre, ali se mora paziti da one ne ugroze gospodarsku aktivnost, no agencije će zanimati hoće li Hrvatska krenuti u reforme, poručio je Šantić.

Ministar financija kazao je da je prošla Vlada ostvarila proračunske prihode prema planu, ali da u ormaru ima kostura kad su u pitanju rashodi, te da će deficit za 2011. godinu, umjesto planiranih 15 milijardi kuna, biti oko 20 milijardi kuna kad se u njega uključe izvanproračunski fondovi.