Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

24 Sij 2018

Prostor za smanjivanje PDV-a tek nakon održive racionalizacije državnih rashoda

Izvor: lider.media · Autor: Lider/Hina  

Prostor za smanjivanje PDV-a tek nakon održive racionalizacije državnih rashoda

Prostor za smanjivanje standardne stope PDV-a u Hrvatskoj otvorit će se tek ako se ostvari dugoročna i održiva racionalizacija državnih rashoda, a i tada je možda mudrije snižavati oporezivanje rada i kapitala, navodi se u novom aktualnom osvrtu Instituta za javne financije (IJF) ‘Prijedlozi novih stopa PDV-a u Europskoj uniji’.

Autorica Marina Kesner-Škreb ističe da u Hrvatskoj PDV predstavlja najizdašniji proračunski prihod (45 milijardi kuna ili 63 posto poreznih prihoda državnog proračuna 2016.), pa bi i mala promjena stopa izazvala velike promjene prihoda.
Hrvatska primjenjuje jednu od najviših standardnih stopa PDV-a te je primjerice 2014. od tog poreza ubrala iznos od čak 12,5 posto BDP-a. To je znatno više od prosjeka EU-a, koji je za 2015. iznosio 7,8 posto BDP-a, te najviše od svih članica EU-a.
– Prostor za smanjivanje standardne stope PDV-a otvorit će se tek ako se ostvari dugoročna i održiva racionalizacija državnih rashoda. Ali i tada je možda mudrije snižavati ‘štetno’ oporezivanje rada i kapitala i tako poticati rast i zapošljavanje, a ‘prijateljskom’ PDV-u ostaviti da kompenzira takvo smanjenje, ocjenjuje Kesner-Škreb.

Podsjeća da je Europska komisija predložila novi sustav stopa PDV-a 18. siječnja, kojim se članicama daje više autonomije, uz istovremeno pojednostavljenje sadašnjeg sustava.

Prijedlogom novog sustava PDV-a, koji se smatra jednim od najmanje štetnih oblika oporezivanja i posebno “prijateljskim” prema gospodarskom rastu, uz standardnu stopu od minimalno 15 posto, članice bi ubuduće mogle odrediti dvije zasebne snižene stope u visini između 5 posto i standardne stope; jedno izuzeće od PDV-a (tj. nultu stopu) i jednu sniženu stopu između 0 posto i visine sniženih stopa.

Sadašnji složen popis proizvoda i usluga iz Direktive na koje se mogu primijeniti snižene stope bi se ukinuo i zamijenio novim tzv. “negativnim” popisom, koji bi sadržavao proizvode kao što su: oružje, alkoholna pića, kockanje, duhanski proizvodi i dr., na koje bi se uvijek morala primijeniti standardna stopa.

Novost je i da će ponderirana prosječna stopa PDV-a morati iznositi najmanje 12 posto kako bi se osiguralo dovoljno sredstava u proračunima država članica i Unije. Novi režim također predviđa nastavak korištenje svih stopa različitih od standardne stope.

Novi zakonski prijedlog bit će podnesen Europskom parlamentu i Europskom gospodarskom i socijalnom odboru na konzultacije te Vijeću na usvajanje.

Hrvatska pri vrhu EU-a po stopi i udjelu PDV-a u BDP-u

Standardne stope PDV-a u EU se kreću od 17 posto u Luksemburgu do 27 posto u Mađarskoj, pri čemu najveći broj članica koristi standardne stope u rasponu od 20 do 24 posto. Hrvatska je, zajedno s Danskom, Švedskom i Mađarskom po tome pri samom vrhu, navodi se u članku.

Snižene stope PDV-a koriste sve države članice osim Danske. Većina ih ima dvije snižene stope u rasponu od 18 posto u Mađarskoj do 2,1 posto u Francuskoj.

Snižene stope PDV-a od 5 i 13 posto Hrvatska ima na 20 skupina proizvoda i usluga, koje po visini bitno ne odstupaju od stopa primjenjivih u drugim članicama.

Hrvatska primjenjuje jednu od najviših standardnih stopa PDV-a te je primjerice 2014. od tog poreza ubrala iznos od čak 12,5 posto BDP-a. To je znatno više od prosjeka EU-a, koji je za 2015. iznosio 7,8 posto BDP-a, te najviše od svih članica EU-a.

Fleksibilnost u određivanju stopa PDV-a koju predlaže Europska komisija doprinijet će tome da se PDV u Hrvatskoj što bolje prilagodi domaćim ekonomskim prioritetima, zaključuje se u članku.


Komentari članka

Vezani članci

PPD prema prihodima skočio na treće mjesto u Hrvatskoj

18.06.2018.

Snažan rast prihoda učvrstio je Inu na vrhu liste 1000 najvećih hrvatskih kompanija, a koju tradicionalno objavljuje tjednik Lider. Drugo mjesto još uvijek drži HEP, unatoč blagom padu prihoda, a na treće se probilo Prvo plinarsko društvo. Ina je vodeća p

Iz Hrvatske dnevno odseli 180 ljudi

18.06.2018.

Najmanje 250.000 hrvatskih građana odselilo je u inozemstvo u posljednjih pet godina, od kad je Hrvatska postala članica EU

Hrvatska zbog internet kladionica gubi milijardu poreza godišnje, evo kako su taj problem riješili drugi

13.06.2018.

Hrvatska udruga za igre na sreću procjenjuje da građani godišnje na ilegalnim internet kladionicama potroše oko tri milijarde kuna, a da država, jer njihov rad nije reguliran, propušta naplatiti oko milijardu kuna poreza

U svibnju 30% više gostiju nego lani!

08.06.2018.

To je dokaz kako su naše dosadašnje aktivnosti polučile odlične rezultate, ali isto tako kako se turizam ne događa sam od sebe, već kako se uz kontinuiran rad na povećanju kvalitete i kroz stvaranje novih ponuda veoma brzo mogu napraviti veliki iskoraci

Svjetska banka blago snizila procjene rasta hrvatskog BDP-a u iduće dvije godine

07.06.2018.

Prema najnovijim globalnim prognozama Svjetske banke, procjena rasta hrvatskog gospodarstva za ovu je godinu potvrđena na 2,6 posto.

Tag cloud

  1. 1760 članka imaju tag hrvatska
  2. 1789 članka imaju tag turizam
  3. 1490 članka imaju tag financije
  4. 1158 članka imaju tag izvoz
  5. 757 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 942 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 900 članka imaju tag trgovina
  8. 633 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 767 članka imaju tag investicije
  10. 917 članka imaju tag EU
  11. 831 članka imaju tag industrija
  12. 819 članka imaju tag ict
  13. 803 članka imaju tag svijet
  14. 746 članka imaju tag menadžment
  15. 913 članka imaju tag kriza
  16. 548 članka imaju tag maloprodaja
  17. 514 članka imaju tag marketing
  18. 470 članka imaju tag krediti
  19. 471 članka imaju tag tehnologija
  20. 313 članka imaju tag poticaji
  21. 386 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  22. 438 članka imaju tag banke
  23. 385 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 420 članka imaju tag dzs
  25. 391 članka imaju tag obrazovanje
  26. 368 članka imaju tag hnb
  27. 233 članka imaju tag potpore
  28. 337 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 294 članka imaju tag hgk
  30. 308 članka imaju tag agrokor
  31. 282 članka imaju tag osijek
  32. 301 članka imaju tag eu fondovi
  33. 266 članka imaju tag poduzetnici
  34. 336 članka imaju tag energetika
  35. 362 članka imaju tag vlada
  36. 340 članka imaju tag recesija
  37. 295 članka imaju tag hotelijerstvo
  38. 265 članka imaju tag investicija
  39. 280 članka imaju tag rast
  40. 176 članka imaju tag edukacija