Provjerili smo kako će ministar Marić zakrpati proračunsku rupu od 45 milijardi kuna: Tri mjeseca bez većih potresa, a onda...

Predviđene mjere pomoći trebale bi građanima i gospodarstvu osigurati oko 60 milijardi kuna za preživljavanje u iduća tri mjeseca. Pritom glavninu novca treba osigurati državni budžet, u kojem nema ni približno dovoljno sredstava za tako opsežnu intervenciju.

Ministar Zdravko Marić za sljedeća tri mjeseca predviđa proračunsku rupu od 45 milijardi kuna što će nastati uslijed smanjenja poreznih prihoda s jedne strane i povećanih izdataka za zdravstvene potrebe i pomoć gospodarstvu s druge. Tome treba dodati 20 milijardi kuna potrebnih za podmirenje dospjelih obveza iz prijašnjih razdoblja.

Kako bi se pokrile sve potrebe, ministar Marić najavio je opsežno zaduživanje. U financiranju deficita u prvom kriznom valu država će se u najvećoj mjeri osloniti na domaće izvore financiranja.

Krediti domaćih banaka
U prvi mah Vladi se nude veliki financijski kapaciteti domaćih banaka, a one su u kriznim vremenima ionako sklonije financirati državu nego gospodarstvo. Pritom treba naglasiti da je bankarska likvidnost povećana nedavnom monetarnom intervencijom HNB-a kojom je smanjena stopa obvezne pričuve s 12 na devet posto. Time je bankama oslobođeno dodatnih 6,33 milijarde kuna, već angažiranih.

Prema riječima ministra financija Zdravka Marića, s bankama je potpisano šest ugovora u iznosu od šest milijardi kuna.

Uz komercijalne banke, državi su na raspolaganju veliki institucionalni investitori, među kojima najveću financijsku snagu imaju mirovinski fondovi. Mirovinci su najaktivniji kupci državnih vrijednosnih papira, a njihova neto imovina krajem veljače iznosila je 112,4 milijarde kuna.

Mirovinski fondovi izrazili su i spremnost za kupnju udjela u državnim poduzećima kako bi na taj način pomogli u rasterećenju državnog proračuna i smanjenju javnog duga.

Otvorena je i mogućnost oslobađanja dodatnih financijskih kapaciteta otkupom državnih obveznica od strane Hrvatske narodne banke.

Vladine mjere pomoći gospodarstvu djelomično će se financirati iz europskih sredstava. Pristup bespovratnim europskim sredstvima ublažit će potrebe za zaduživanjem na financijskom tržištu i pritisak na rast kamatnih stopa.

Paket mjera EU-a obuhvaća preusmjeravanja sredstava iz fondova Europske unije za pomoć gospodarstvu te uspostavu instrumenta solidarnosti SURE teškog 100 milijardi eura.

Sredstva iz triju kohezijskih fondova upotrijebit će se za osiguranje minimalnih plaća zaposlenika i pomoć tvrtkama da prebrode krizu. Od ukupne vrijednosti investicijske inicijative u iznosu od 37 milijardi eura, za Hrvatsku je namijenjeno 1,16 milijardi eura.

Riječ je o neiskorištenim sredstvima za pretfinanciranje projekata iz strukturnih fondova koja bi se inače morala vratiti u europski proračun, a sada će ih države članice moći zadržati.

Inicijativom SURE podupirat će se programi skraćenog radnog vremena i slične mjere za pomoć državama članicama da očuvaju radna mjesta, a zaposlenike i samozaposlene osobe zaštite od rizika otpuštanja i gubitka prihoda.

Prema svemu sudeći, spomenuti izvori bit će dovoljni za krpanje proračunske rupe u iduća tri mjeseca. Međutim ako se kriza produlji, morat će se posegnuti i za drugim opcijama, počevši od ozbiljnijih proračunskih rezova do financijskih aranžmana s međunarodnim financijskim institucijama (MMF, Svjetska banka, EBRD).