Provjerili smo koliko je građane EU-a pogodilo poskupljenje struje i plina, Hrvati prošli kao da rata u Ukrajini nije ni bilo

Nakon ruske invazije na Ukrajinu, krajem veljače prošle godine, inflacija u Europskoj uniji je podivljala uslijed velikih poskupljenja svih vrsta energenata - nafte, plina i struje. Vrhunac inflacije dogodio se u lipnju 2022., kada su cijene energije u prosjeku bile 40 posto više nego godinu ranije. Od tada do danas divljanje cijena se ipak počelo smirivati

U veljači ove godine, na godišnjicu ruske invazije, cijene energenata u prosjeku su bile 16,6 posto više nego 2022. No bezbrojna kućanstva i poduzeća još se uvijek teško nose s poskupljenjima, zbog čega su sve europske vlade donijele državne pakete pomoći.

Sad kad je zima, za koju se mislilo da će biti najteža u suvremenoj povijesti Europe, na izmaku, valja provjeriti kako je EU preživio veliku inflaciju - tko je u njoj najbolje, a tko najgore prošao.

Cijene struje, prema Household Energy Price Indexu ili HEPI-ju, varirale su od niskih 9,2 centi za kilovatsat u Mađarskoj do golemih 49,9 centi za kilovatsat u Irskoj. Cijene koje promatra HEPI bilježe se u glavnim gradovima pojedinih zemalja članica EU-a i susjedstva.

Nakon Iraca, drugu najskuplju struju u Europi plaćaju Nijemci, i to čak 49,5 centi za kilovatsat, a slijede ih Britanci (48,5 centi za kilovatsat) te Talijani s 48 centi za kilovatsat. Na dnu poretka su već spomenuti Mađari, a tek nešto više struja košta na Malti (12,3 centi za kilovatsat), u Hrvatskoj (14,4 centi za kilovatsat) te u Bugarskoj s 15,3 centi za kilovatsat.

Prosječna cijena struje na razini Europske unije iznosila je 28,3 centi za kilovatsat, što znači da je struja kod nas upola jeftinija nego u Uniji. Prosječne cijene drže se Francuska (26,7 centi za kilovatsat) i Španjolska (24,1 centi za kilovatsat).

Kada se cijene struje prilagode kupovnoj moći građana pojedine zemlje, iznosi se mijenjaju, ali poredak zemalja ostaje isti. Indeks kupovne moći (PPS) je alat kojim se eliminiraju razlike u cijenama u pojedinim zemljama, svojevrsna umjetna valuta koja jednako vrijedi i u najbogatijem Luksemburgu i u siromašnoj Bugarskoj.