Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

15 Tra 2009

Puževi sve više na trpezama zamjenuju ribu

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Damir Herceg  

Puževi sve više na trpezama zamjenuju ribu

Puževi su vjerojatno bili prvi čovjekov mesni obrok, o čemu svjedoče i crteži u špilji Altamira u Španjolskoj, a njihov drugi veliki povratak na ljudsku trpezu uslijedio je 1814. kad su u Parizu puževe servirali ruskom caru Aleksandru I., i to na način »bourguinonne«. Tvrtka Helicikultura iz Matulja nedaleko Opatije prva je u Hrvatskoj započela sa uzgojem gastronomskih puževa 1990., a danas ima 79 kooperanata - uzgajivača puževa diljem Hrvatske.

U protekle tri godine Helicikultura je otkupila isključivo od svojih kooperanata 85 tona puževa, koje je preradila, te plasirala na hrvatsko tržište, iako bi cjelokupnu proizvodnju mogla izvesti.

Vlasnica Helicikulture Alma Cvjetković naglašava kako joj izvoz puževa nije cilj, već je stvorila novu robnu marku »hram okusa«, a riječ je o paleti proizvoda od puževa, počev od čistog mesa do pasteriziranih gotovih jela do salame od puževa. Prema podacima Helicikulture najveći dio tih puževa pojede se u Zagrebu i okolici (36 posto), zatim u Istarskoj i Primorsko-goranskoj županiji (32 posto) te u Dalmaciji i na otocima (27 posto). Očekuje se da će u ovoj godini stotinjak hrvatskih uzgajivača proizvesti 40 tona puževa, i to dvije konzumne vrste - helix pomatia (kontinentalni puž ili vinogradnjak) helix aspersa (mediteranski ili primorski puž). Usporedbe radi, Francuzi godišnje proizvedu 200 tisuća tona puževa, a Talijani 85 tisuća tona, od čega 33 tisuće uvezu, što ih košta 212 milijuna eura. Francuzi uvoze puževe prikupljene u prirodi iz Moldavije, Rumunjske, Ukrajine i Srbije, gdje puževi još uvijek nisu zakonom zaštićeni, dok je Hrvatska zakonom zabranila njihovo sakupljanje 1999., spasivši ih tako od nestanka.

Najpoznatija svjetska burza puževa je u talijanskom gradu Cherascu, nedaleko Torina, gdje se dogovara i godišnja otkupna cijena za Europu, koja se kreće, ovisno o godini, između 2,20 do 3,50 eura za kilogram živih kontinentalnih puževa, odnosno od 2,80 do 4,20 eura za mediteranskog puža.

Gospođa Cvjetković je prošle godine vodila burzu u Cherascu, gdje je i međunarodni institut za pužarstvo, a napominje kako prema dogovorenim cijenama i ona plaća svojim kooperantima puževe, što govori da nam je pužarstvo već u EU. Najviše uzgajivača - kooperanata puževa Helicikultura ima u Istarskoj županiji (13), zatim u Primorsko-goranskoj (12), Vukovarsko-srijemskoj (10), Zagrebačkoj (9)..., s tim da je trenutno u Hrvatskoj u postupku registracije još 30-tak novih farmi puževa. Gospođa Cvjetković naglašava kako Hrvatska u Europi ima najuredniji sustav registracije farmi za uzgoj puževa, dok, su, primjerice, Talijani tek prošle godine počeli registrirati svoje pužogojske farme. Hrvatska bi prije ulaska u EU htjela imati katastar površina za uzgoj puževa, kao što je to slučaj sa maslinicima i vinogradima. Što se tiče isplativosti uzgoja puževa, primjerice, uzgoj kontinentalnog puža na površini od tri tisuće četvornih metara zahtijeva ulaganje između 15 i 20 tisuća eura, s tim da je pritom godišnja oporezovana dobit oko šest tisuća eura. Pripreme za uzgoja puževa počinju u proljeće, a moraju biti okončane do polovice lipnja, ovisno o vrsti puževa i podneblju. U uzgajalištima, dimenzija 45×3,80 metara, ograđenim posebnom mrežom, te u zemlju ukopanim plastičnim pločama, puž se hrani raznim biljem, od djeteline, uljane repice i blitve, te salate do raznog aromatičnog bilja, zbog čega mu je meso kvalitetnije nego kod puža iz prirode, koji često nema prevelikog izbora prilikom biranja hrane, pa zna jesti i otrovno bilje, što mu kao hladnokrvnoj životinji ne može naškoditi, ali zato može čovjeku koji ga konzumira.

Treba reći da puž kao mekušac sve više zamjenjuje na trpezama ribu. Ponuda puževa u našim restoranima još uvijek je turistička atrakcija, a to je najbolji način njihovog izvoza. Treba reći da Hrvati sve više puževe konzumiraju iz zdravstvenih razloga, jer riječ je o mesu koje ima vrlo malo masti (1,7 posto), dok, primjerice, teletina ima 15,4 posto masti. Do konzumne veličine pužu treba i do tri godine, odnosno od osam do devet mjeseci intenzivne paše. U europskim dućanima, uz pomenutog europskog puža vrste helix, mogu se naći i azijski puževi vrste ahat, koji se uglavnom uvoze sa Tajlanda, a ponajviše prerađuju u Austriji.

Jedan otkucaj srca u minuti
Puž prespava zimu, a ulaz u svoju kućicu prethodno zatvori opnom od kalcija i sline. Dok spava srce mu otkucava jednom u minuti, a kad je aktivan kuca mu 32 puta u minuti. Puž za sat vremena prijeđe dužinu od 1,18 metara. Puž se budi iz zimskog sna tek nakon što se temperatura zraka 15-tak dana kreće između 14 i 18 stupnjeva Celzijusa.

Slinom puža protiv bora
Rimljani su slinom puža djeci mazali oči da budu zdravija i ljepša, a danas kozmetička industrija tu slinu upotrebljava kod izrade kreme protiv bora.


Komentari članka

Vezani članci

Pevec isplaćuje 80 milijuna kuna dividende

30.08.2018.

Dividenda će se isplatiti u iznosu od 80 milijuna kuna, odnosno 61 kunu po dionici, što predstavlja 75 posto dobiti ostvarene poslovanjem u 2017. godini.

Konzum se hvali povećanom prodajom piva i grickalica tijekom Svjetskog prvenstva

22.07.2018.

Za trajanja prvenstva ukupno je prodano deset puta više televizora nego što je uobičajeno, navode uz ostalo iz Konzuma.

Rat trgovaca za radnicima: Kvalitetnim ljudima nude dvostruko veće plaće, bonus od 500 kuna za svakog 'prebjega'

10.07.2018.

Natječaji za posao su stalno otvoreni i procesi selekcije se kontinuirano obavljaju. Uz plaće djelatnicima povećali smo i druga materijalna prava radnika, poput regresa, uskrsnica i božićnica te stimulacija za ostvareni rast

Lidl i Plodine najbrže rastući trgovci

03.07.2018.

Deset najvećih domaćih trgovaca u Hrvatskoj, bez Konzuma, prošle je godine u svojim blagajnama imalo 23,9 milijardi kuna prometa, što je 1,7 milijardi kuna više nego godinu ranije

Pevec u Bjelovaru otvorio veliki trgovački centar

02.07.2018.

Novi prodajni centar Peveca u Bjelovaru prostire se na četiri tisuće četvornih metara prodajne površine, dok je u aneksu zgrade predviđen prostor za odjel financija i računovodstva.

Tag cloud

  1. 1800 članka imaju tag hrvatska
  2. 1835 članka imaju tag turizam
  3. 1496 članka imaju tag financije
  4. 1176 članka imaju tag izvoz
  5. 772 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 954 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 908 članka imaju tag trgovina
  8. 649 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 784 članka imaju tag investicije
  10. 926 članka imaju tag EU
  11. 834 članka imaju tag industrija
  12. 835 članka imaju tag svijet
  13. 828 članka imaju tag ict
  14. 748 članka imaju tag menadžment
  15. 915 članka imaju tag kriza
  16. 553 članka imaju tag maloprodaja
  17. 520 članka imaju tag marketing
  18. 477 članka imaju tag krediti
  19. 474 članka imaju tag tehnologija
  20. 419 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  21. 325 članka imaju tag poticaji
  22. 438 članka imaju tag banke
  23. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 397 članka imaju tag obrazovanje
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 370 članka imaju tag hnb
  27. 237 članka imaju tag potpore
  28. 339 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 318 članka imaju tag agrokor
  30. 311 članka imaju tag eu fondovi
  31. 297 članka imaju tag hgk
  32. 284 članka imaju tag osijek
  33. 268 članka imaju tag poduzetnici
  34. 337 članka imaju tag energetika
  35. 309 članka imaju tag hotelijerstvo
  36. 363 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 282 članka imaju tag rast
  40. 358 članka imaju tag BDP