Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

15 Tra 2009

Puževi sve više na trpezama zamjenuju ribu

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Damir Herceg  

Puževi sve više na trpezama zamjenuju ribu

Puževi su vjerojatno bili prvi čovjekov mesni obrok, o čemu svjedoče i crteži u špilji Altamira u Španjolskoj, a njihov drugi veliki povratak na ljudsku trpezu uslijedio je 1814. kad su u Parizu puževe servirali ruskom caru Aleksandru I., i to na način »bourguinonne«. Tvrtka Helicikultura iz Matulja nedaleko Opatije prva je u Hrvatskoj započela sa uzgojem gastronomskih puževa 1990., a danas ima 79 kooperanata - uzgajivača puževa diljem Hrvatske.

U protekle tri godine Helicikultura je otkupila isključivo od svojih kooperanata 85 tona puževa, koje je preradila, te plasirala na hrvatsko tržište, iako bi cjelokupnu proizvodnju mogla izvesti.

Vlasnica Helicikulture Alma Cvjetković naglašava kako joj izvoz puževa nije cilj, već je stvorila novu robnu marku »hram okusa«, a riječ je o paleti proizvoda od puževa, počev od čistog mesa do pasteriziranih gotovih jela do salame od puževa. Prema podacima Helicikulture najveći dio tih puževa pojede se u Zagrebu i okolici (36 posto), zatim u Istarskoj i Primorsko-goranskoj županiji (32 posto) te u Dalmaciji i na otocima (27 posto). Očekuje se da će u ovoj godini stotinjak hrvatskih uzgajivača proizvesti 40 tona puževa, i to dvije konzumne vrste - helix pomatia (kontinentalni puž ili vinogradnjak) helix aspersa (mediteranski ili primorski puž). Usporedbe radi, Francuzi godišnje proizvedu 200 tisuća tona puževa, a Talijani 85 tisuća tona, od čega 33 tisuće uvezu, što ih košta 212 milijuna eura. Francuzi uvoze puževe prikupljene u prirodi iz Moldavije, Rumunjske, Ukrajine i Srbije, gdje puževi još uvijek nisu zakonom zaštićeni, dok je Hrvatska zakonom zabranila njihovo sakupljanje 1999., spasivši ih tako od nestanka.

Najpoznatija svjetska burza puževa je u talijanskom gradu Cherascu, nedaleko Torina, gdje se dogovara i godišnja otkupna cijena za Europu, koja se kreće, ovisno o godini, između 2,20 do 3,50 eura za kilogram živih kontinentalnih puževa, odnosno od 2,80 do 4,20 eura za mediteranskog puža.

Gospođa Cvjetković je prošle godine vodila burzu u Cherascu, gdje je i međunarodni institut za pužarstvo, a napominje kako prema dogovorenim cijenama i ona plaća svojim kooperantima puževe, što govori da nam je pužarstvo već u EU. Najviše uzgajivača - kooperanata puževa Helicikultura ima u Istarskoj županiji (13), zatim u Primorsko-goranskoj (12), Vukovarsko-srijemskoj (10), Zagrebačkoj (9)..., s tim da je trenutno u Hrvatskoj u postupku registracije još 30-tak novih farmi puževa. Gospođa Cvjetković naglašava kako Hrvatska u Europi ima najuredniji sustav registracije farmi za uzgoj puževa, dok, su, primjerice, Talijani tek prošle godine počeli registrirati svoje pužogojske farme. Hrvatska bi prije ulaska u EU htjela imati katastar površina za uzgoj puževa, kao što je to slučaj sa maslinicima i vinogradima. Što se tiče isplativosti uzgoja puževa, primjerice, uzgoj kontinentalnog puža na površini od tri tisuće četvornih metara zahtijeva ulaganje između 15 i 20 tisuća eura, s tim da je pritom godišnja oporezovana dobit oko šest tisuća eura. Pripreme za uzgoja puževa počinju u proljeće, a moraju biti okončane do polovice lipnja, ovisno o vrsti puževa i podneblju. U uzgajalištima, dimenzija 45×3,80 metara, ograđenim posebnom mrežom, te u zemlju ukopanim plastičnim pločama, puž se hrani raznim biljem, od djeteline, uljane repice i blitve, te salate do raznog aromatičnog bilja, zbog čega mu je meso kvalitetnije nego kod puža iz prirode, koji često nema prevelikog izbora prilikom biranja hrane, pa zna jesti i otrovno bilje, što mu kao hladnokrvnoj životinji ne može naškoditi, ali zato može čovjeku koji ga konzumira.

Treba reći da puž kao mekušac sve više zamjenjuje na trpezama ribu. Ponuda puževa u našim restoranima još uvijek je turistička atrakcija, a to je najbolji način njihovog izvoza. Treba reći da Hrvati sve više puževe konzumiraju iz zdravstvenih razloga, jer riječ je o mesu koje ima vrlo malo masti (1,7 posto), dok, primjerice, teletina ima 15,4 posto masti. Do konzumne veličine pužu treba i do tri godine, odnosno od osam do devet mjeseci intenzivne paše. U europskim dućanima, uz pomenutog europskog puža vrste helix, mogu se naći i azijski puževi vrste ahat, koji se uglavnom uvoze sa Tajlanda, a ponajviše prerađuju u Austriji.

Jedan otkucaj srca u minuti
Puž prespava zimu, a ulaz u svoju kućicu prethodno zatvori opnom od kalcija i sline. Dok spava srce mu otkucava jednom u minuti, a kad je aktivan kuca mu 32 puta u minuti. Puž za sat vremena prijeđe dužinu od 1,18 metara. Puž se budi iz zimskog sna tek nakon što se temperatura zraka 15-tak dana kreće između 14 i 18 stupnjeva Celzijusa.

Slinom puža protiv bora
Rimljani su slinom puža djeci mazali oči da budu zdravija i ljepša, a danas kozmetička industrija tu slinu upotrebljava kod izrade kreme protiv bora.


Komentari članka

Vezani članci

Potrošači biraju domaće ekoproizvode

24.05.2020.

Ekoproizvodi iz godine u godinu zauzimaju sve važnije mjesto u košarici potrošača, navode s portala Ja TRGOVAC i dodaju da hrvatski građani itekako prate taj globalni trend, pa ne iznenađuje da čak 99 % građana naše zemlje zna za ekološke (bio ili organsk

Cijene padaju, ljudi zbog krize i neizvjesnosti kupuju samo najnužnije

20.05.2020.

"Deflacija u 2020. godini je izgledna. Kriza izazvana koronavirusom predstavlja snažan udar na potrošnju, što se vidjelo i u vrijeme karantene, kada je malo toga radilo, a tu je i pad cijena nafte na svjetskom tržištu", kaže makroekonomist Goran Šaravanja

Trgovci ujedinjeni protiv Vlade: Neradna nedjelja nije dobra protuepidemijska mjera

17.05.2020.

Trgovci okupljeni u HUP-ovoj Udruzi trgovine smatraju kako odluka o neradnoj nedjelji nije adekvatna protuepidemijska mjera.

Obišli smo dućane i obrte prvi dan rada. Vlada olakšanje, optimizam, ali tu je i mala doza straha: Ljudi se ne pridržavaju mjera. Moraju biti odgovorniji!

27.04.2020.

Prvog dana rada dućana obišli smo u jutarnjim satima trgovine i obrtnike na zagrebačkoj Trešnjevci. Osjeća se veliko olakšanje, optimizam, ali i mala doza straha. Guži i redova nije bilo

Veliki trgovački centri: 'Možemo izdržati samo nekoliko neradnih nedjelja'

27.04.2020.

Je li odluka Nacionalnog stožera civilne zaštite o privremenoj zabrani rada trgovina nedjeljom i blagdanima opravdana u ovoj ekonomskoj situaciji u Hrvatskoj te je li u pitanju svojevrsna uvertira za ono što bi moglo uslijediti nakon pandemije? Među trgov

Tag cloud

  1. 2004 članka imaju tag hrvatska
  2. 2049 članka imaju tag turizam
  3. 1569 članka imaju tag financije
  4. 1286 članka imaju tag izvoz
  5. 1065 članka imaju tag svijet
  6. 868 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1010 članka imaju tag trgovina
  8. 1040 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 862 članka imaju tag investicije
  10. 948 članka imaju tag ict
  11. 707 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  12. 692 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 992 članka imaju tag EU
  14. 889 članka imaju tag industrija
  15. 784 članka imaju tag menadžment
  16. 932 članka imaju tag kriza
  17. 608 članka imaju tag maloprodaja
  18. 568 članka imaju tag marketing
  19. 393 članka imaju tag poticaji
  20. 503 članka imaju tag krediti
  21. 520 članka imaju tag tehnologija
  22. 439 članka imaju tag obrazovanje
  23. 281 članka imaju tag potpore
  24. 363 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 404 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 356 članka imaju tag eu fondovi
  27. 360 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 378 članka imaju tag porezi
  29. 439 članka imaju tag banke
  30. 314 članka imaju tag osijek
  31. 384 članka imaju tag hnb
  32. 427 članka imaju tag dzs
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 385 članka imaju tag vlada
  35. 302 članka imaju tag opg
  36. 302 članka imaju tag hgk
  37. 346 članka imaju tag energetika
  38. 394 članka imaju tag BDP
  39. 269 članka imaju tag poduzetnici
  40. 348 članka imaju tag recesija