Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

29 Sij 2018

'Radnici nam odlaze u Njemačku i Dansku, ali ne zbog plaće...'

Izvor: www.tportal.hr · Autor: Biljana Starčić  

'Radnici nam odlaze u Njemačku i Dansku, ali ne zbog plaće...'

Domaći start-up prije deset godina poznat kao 'klinci koji rade aplikacije' danas je tvrtka Five sa zagrebačkom adresom i njujorškim uredom koja se na digitalnom bojnom polju za svjetske klijente bori s istim takvim konkurentima. Na čelu Fivea nalazi se Luka Abrus te nam kaže kako su već odavno prestari da bi ih itko smatrao wunderkindima… Kakvo odrastanje na umu ima ovaj poslovnjak iz glumačke obitelji koji se rješava stresa svirkom u poznatim bendovima, pročitajte u intervjuu koji je dao za tportal

Prihod od 50 milijuna kuna, ured u Americi, preko 130 zaposlenih, sve to stoji iza zagrebačke tvrtke Five nastale po principu 'uđi u igru i stvaraj globalne proizvode'. Otkriva nam to njen čelnik, 35-godišnji Luka Abrus, s kojim smo popričali o radu na stranim tržištima, domaćoj klimi te planovima u novoj godini.

Nedavno ste osvojili Zlatnu kunu u kategoriji srednjeg trgovačkog društva. Što za vas to znači s obzirom na uvjete u kojima poslujete – prvenstveno ste orijentirani na Ameriku?

Da se oslanjamo na Hrvatsku, vjerojatno bi nam to otvorilo neka vrata i izdiglo nas na veću poslovnu scenu, no mi smo 100 posto okrenuti izvozu. Nagrada nam najviše znači zbog ljudi, da znaju da rade u dobroj firmi kojom se mogu pohvaliti i roditeljima. Od malog start-upa iz ruševnih ureda izrasli smo u takoreći pravu tvrtku koja radi i živi od tržišta. Sada spremamo daljnji rast i nove velike klijente – konstantno smo u lovu, a dvije nove veće suradnje već smo započeli s prvim danima 2018.

Kad kažete da ste 100 posto otvoreni izvozu, što to znači - koja tržišta su u igri, kakav prihod ste imali lani?

Sve se odnosi na Ameriku - u njoj je većina naših klijenata i ondje imamo i vlastiti ured s pet od ukupno 135 zaposlenih. Naša poslovna priča krenula je iz Hrvatske, no s prvim međunarodnim poslom od 2009. okrenuli smo se američkoj strani biznisa i domaće projekte u biti odbijamo kako nas ne bi usporavali. To nema veze s birokracijom ni zakonima, jednostavno se radi o strateškoj odluci – radije smo prihvaćali manje poslove vani kako bismo ondje postali prepoznatljivi. Naši prihodi lani su bili oko 50 milijuna kuna.

Kako je sve krenulo - prije vlastite tvrtke radili ste u velikim korporacijama, Microsoftu…

Da, iskustvo sam prvo skupljao radeći kao programer u manjim tvrtkama te potom radeći sedam godina u Microsoftu. U to doba sam upoznao i Viktora Marohnića, osnivača tvrtke Five, i pridružio mu se. Jednostavno, obojica smo dijelili sličnu ideju – nismo htjeli stajati sa strane (i prodavati tuđi softver) dok se prave stvari događaju, najviše na američkom tržištu. Htjeli smo ući u igru i stvarati globalne proizvode.

A kakvi su glazbeni planovi, jer znamo da svirate s Ljetnim kinom i Kopitom – je li ikada bila dvojba glazba ili biznis ili je to oduvijek moglo ići skupa?
U nekom trenutku sam razmišljao hoću li ići na Glazbenu akademiju, no na svu sreću presudio je FER. Taj izbor mi je potvrdio i profesor iz glazbene škole, a nikad nisam saznao je li to imalo veze s njegovom procjenom mog talenta ili ipak nekim životnim iskustvom. Nastupa uvijek ima, barem jednom mjesečno. Ta ekipa su sve stari prijatelji koji nemaju veze s biznisom i to je odličan lijek protiv stresa - tada smo svi neke druge osobe.

Dugo godina najveći klijent u Hrvatskoj bio vam je Konzum. Kako se razvoj te poslovne priče odrazio na vas?

S Konzumom smo, s povremenim prekidima, radili sve do 2015. godine. Za njih smo razvijali mKonzum i oni su bili stvarno inovativni po tom pitanju. Suradnju smo završili prije svega što se dogodilo s Agrokorom tako da nas to nije pogodilo, a to je zapravo bio jedini klijent s kojim smo radili veći posao u Hrvatskoj. Ostatak našeg poslovnog sektora većinom nas je gledao kao klince s mobitelima, ali činjenica stoji da u Hrvatskoj i regiji još uvijek ni ne postoji potencijal da se razvije pravi biznis, odnosno dobije povrat investicije kroz te tehnologije.

S kim sve radite vani i kako vas doživljavaju?

Glavna imena su glazbeni streaming servis Napster, aplikacija za učenje stranih jezika Rosetta Stone, lanac hotela Marriot International te tvrtka iza vodećeg enterprise softvera za upravljanje ljudskim resursima, Erecruit. Tu su još deseci u Hrvatskoj manje poznatih firmi. Osim Amerike, radili smo dosta u Velikoj Britaniji, Irskoj, Austriji i Njemačkoj, ali je na kraju sve gravitiralo prema SAD-u, gdje smo uspjeli stvoriti ime. Još nismo stali na loptu i rekli sami sebi da smo dovoljno jaki jer se konstantno uspoređujemo s boljima i većima od sebe. Naši najveći konkurenti su njujorške i američke agencije koje su u svjetskom vrhu, rade vrhunski posao i to je ekipa protiv koje se borimo za klijente. Ondje smo de facto Amerikanci s timom koji je u Europi, a prestari smo već da bi nas gledali kao wunderkinde. Procjenjuju nas samo po našim referencama i iskustvu, i to je ono na čemu trebamo raditi u godinama ispred nas. Za naš uspjeh ključno je to da su naši klijenti i proizvodi koje za njih radimo uspješni te veliku pažnju posvećujemo analitikama, konverzijama, angažmanu i rastu tih projekata.

Kako se promjena političkog okruženja izborom Donalda Trumpa za predsjednika odrazila na biznis u SAD-u?

Nimalo, osim što sad imamo koju temu više za neformalni razgovor pri otvaranju sastanaka.

Na nedavnom Career Speed Dateu vrbovali ste studente zagrebačkog Fakulteta elektrotehnike i računarstva - tko još ima šansu zaposliti se kod vas?

FER, PMF, FOI, ETF… to su profili koji se najviše traže. Većinom zapošljavamo dizajnere i inženjere, imamo i nekoliko ljudi ekonomskog usmjerenja, no 90 posto našeg kadra su navedene struke. Uvijek smo u potrazi za dobrim ljudima, a događaju nam se i odlasci zaposlenika u inozemstvo – Njemačku, Irsku, Dansku… i to je problem s kojim se suočavaju sve domaće IT tvrtke. Rekao bih da nije stvar samo u plaćama jer uglavnom odlaze odlični ljudi koji su jako dobro plaćeni i rade zanimljive poslove. No vani je prilika za promjenu posla mnogo više, a i članovi njihovih obitelji koji u Hrvatskoj ne mogu naći posao ondje će bolje proći i često iniciraju odlazak.

Prošle godine i u Hrvatskoj smo posvjedočili nekim pozitivnim pričama - što se po vama posebno istaknulo?

Par pozitivnih imena se tu vrti - tu je Nenad Bakić sa svojom inicijativom koja je prijeko potrebna društvu, Mate Rimac je napokon ušutkao kritičare, a i nama uzor može biti Damir Sabol. Četvrta priča je Bellabeat - nama je jako potreban startup sličan njima koji će napraviti veliki boom na tržištu i pokazao koliko široko moramo i možemo razmišljati. Iz te priče nedavno je izašlo mnogo obrazovanih ljudi koji će to iskustvo primjenjivati u drugim, nadam se i vlastitim, tvrtkama. I Infobip radi velike stvari po svijetu, donekle ispod radara domaćih medija.

Je li Zagreb jedina adresa za uspješnu IT priču? Kakvom smatrate scenu u Osijeku i Splitu?

Osijek je stvorio vrlu pozitivnu priču kroz Osijek Software City i probudio grad, a u Splitu ima nekoliko većih tvrtki s odličnim talentom. No, kao i Zagrebu, nedostaje prava uspješna domaća priča da sve digne na višu razinu, nešto poput NSofta u Mostaru. I mi imamo nešto veći ured u Osijeku te manji u Splitu.


Komentari članka

Vezani članci

Unatoč plaći i do 18.000 kuna, radnike je i dalje teško naći

02.02.2018.

Kako bi zadržao najbolje stručnjake i privukao velika svjetska imena, Nanobit, najveći hrvatski proizvođač računalnih igara ove godine svoje će najbolje radnike početi nagrađivati suvlasništvom.

Hrvatskom startupu za razvoj robota pridružio se vodeći stručnjak za robotiku

01.02.2018.

Tvrtka Gideon Brothers primarno se bavi razvojem autonomnih, kolaborativnih i modularnih robotskih platformi i autonomnih tehnologija za nestrukturirane zatvorene prostore u kojima borave i ljudi, za primjenu u različitim industrijama

Domaća softverska tvrtka SysKit ostvarila suradnju s britanskim Redgateom

24.01.2018.

Prešli smo dug put tijekom osam godina i već zapošljavamo više od 40 ljudi te imamo više od 3000 klijenata iz javnog i korporativnog sektora širom svijeta. Investicija iz Redgatea je više od financijske potpore, jer nam donose svoje znanje i vještine u kr

Ne kuka i ne žali se na državu. Tek mu je 19, a već je zadivio svjetske IT face. Ovo je priča o Albertu Gajšaku

23.01.2018.

Svi vole kukati da ih ubija birokracija, računovodstvo, takve stvari u Hrvatskoj. Ali zapravo je to svugdje slično. Računovodstvo je nešto čime se ljudi zapravo ne vole baviti i svima je dosadno, zato kukaju o tome, kaže Karlovčanin koji je svoju viziju i

Mladi genijalac iz Karlovca otvorio tvrtku, zapošljava ljude, a njegov proizvod prodaje se diljem svijeta

08.01.2018.

Albert je, kako bi se potpuno posvetio biznisu, odustao od studiranja, vodi svoju tvrtku, a prije nekoliko dana o njemu je izašao članak u internetskom izdanju prestižnog časopisa Forbes.

Tag cloud

  1. 1726 članka imaju tag hrvatska
  2. 1750 članka imaju tag turizam
  3. 1480 članka imaju tag financije
  4. 1140 članka imaju tag izvoz
  5. 731 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 927 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 883 članka imaju tag trgovina
  8. 623 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 734 članka imaju tag investicije
  10. 898 članka imaju tag EU
  11. 822 članka imaju tag industrija
  12. 809 članka imaju tag ict
  13. 739 članka imaju tag menadžment
  14. 757 članka imaju tag svijet
  15. 910 članka imaju tag kriza
  16. 537 članka imaju tag maloprodaja
  17. 505 članka imaju tag marketing
  18. 467 članka imaju tag krediti
  19. 454 članka imaju tag tehnologija
  20. 295 članka imaju tag poticaji
  21. 438 članka imaju tag banke
  22. 381 članka imaju tag prehrambena industrija
  23. 419 članka imaju tag dzs
  24. 340 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  25. 384 članka imaju tag obrazovanje
  26. 367 članka imaju tag hnb
  27. 334 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 220 članka imaju tag potpore
  29. 294 članka imaju tag hgk
  30. 266 članka imaju tag poduzetnici
  31. 274 članka imaju tag osijek
  32. 297 članka imaju tag agrokor
  33. 334 članka imaju tag energetika
  34. 339 članka imaju tag recesija
  35. 356 članka imaju tag vlada
  36. 282 članka imaju tag eu fondovi
  37. 264 članka imaju tag investicija
  38. 280 članka imaju tag hotelijerstvo
  39. 280 članka imaju tag rast
  40. 174 članka imaju tag edukacija