Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

05 Velj 2021

Raste interes za sjetvu kukuruza, pada za repu

Izvor: glas-slavonije.hr · Autor: Suzana Župan  

Raste interes za sjetvu kukuruza, pada za repu

Cijena kukuruza dvostruko je veća nego u berbi kada je bila 0,80 kn/kg. To je najbolja cijena u deset godina, kaže Brlošić

Ratari u 2021. godini očekuju standardnu proljetnu sjetvu – na 600 do 700 tisuća hektara, a obilježit će ju povećane površine pod kukuruzom, ali i slabija zainteresiranost za sjetvu šećerne repe.

Lanjska godina bila je definitivno godina kukuruza, uz rekordnu proizvodnju od dva milijuna tona, izuzev mikrolokacija, poput Đakovštine, gdje je suša učinila svoje.

Rastu interesa za sjetvu kukuruza, kaže potpredsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Matija Brošić (HPK), koji je i sam ratar, pridonosi trenutačna tržišna cijena koja mu je dosta dobra.

Struktura
– Cijena mu se kreće od 1,30 do 1,50 kuna, dok je u jeku žetve bila oko 80 lipa, pa je sada (i gotovo) udvostručena. Tako bar kaže TISUP (Tržišni informacijski sustav u poljoprivredi, nap.a.). Deset godina nismo imali takvu cijenu. Oko 60 posto proizvedenog kukuruza otišlo je u izvoz - kaže Brlošić.

Lanjska godina bila je dobra i za pšenicu, za Hrvatskom je gotovo milijunska žetva te naše najvažnije krušarice, a i jesenas smo je zasijali na gotovo nepromijenjenim površinama – između 120 do 130 tisuća hektara. I pšenica, ističe Brlošić, trenutačno ima dobru cijenu – oko 1,5 kuna za kilogram.

Za kalendar proljetne sjetve 2021. godine Brlošić kaže da već u siječnju, veljači kreću rokovi za jare kulture – zob, ječam, u ožujku za šećernu repu, u travnju za sve ostalo – soju, suncokret, kukuruz.

– I za suncokret se očekuje standardna sjetva, a i njemu malo cijena raste. Pitanje je hoće li struktura sjetve pretegnuti pet ili deset posto u korist kukuruza, ili suncokreta ili soje. Za te tri kulture možda još svi ratari nisu donijeli konačne odluke - kaže Brlošić. Za zob, ječam procjenjuje da ih prate male površine. No, sigurno je da kukuruz zadnjih godina polako uzima površine drugim kulturama. Sije se na oko 300.000 hektara, što je polovina svih površina sijanih u proljetnoj sjetvi, odnosno čak trećina u odnosu na približno milijun hektara obradivih površina u Republici Hrvatskoj.

Potpore
Brlošić procjenjuje da će soja biti manje dugoročno tražena roba na tržištu. Pad interesa za šećernom repom prisutan je i u Đakovštini gdje se on može zorno ilustrirati podatkom da se danas na prste jedne ruke mogu nabrojati oni koji se bave njezinom proizvodnjom.

Jer, bez obzira na to što je država dala dodatnu stimulaciju za nju, proizvodnju šećerne repe prati niska otkupna cijena. Potpore ne mogu toliko narasti koliko cijena, dodaje Brlošić.

Ratari procjenjuju da i u ovu (proljetnu) sjetvu ulaze sa skupljim repromaterijalom, a Brlošić procjenjuje da je to u prosjeku rast cijena od pet do deset posto.

– Svake godine te cijene blago idu gore, i goriva, i gnojiva, i zaštite, neka zaštitna sredstva europskim odlukama su ukinuta, neka su nova, pa i to utječe na cijenu sjetve - kaže Brlošić i dodaje kako zima vremenskim prilikama trenutačno pruža ratarima gotovo idealne prilike na poljima i usjevima.


Komentari članka

Vezani članci

Otvoren je natječaj za izbor najboljeg hrvatskog mladog poljoprivrednika!

22.02.2021.

Na šesti po redu natječaj mogu se prijaviti mladi poljoprivrednici koji su nositelji OPG-a i imaju do 40 godina života.

OPG Čudesna šuma: Koriste biodinamičke pripravke - jedan je od rogova i balege krave

22.02.2021.

Na imanju obitelji Romulić ne postoji riječ korov, biljke se međusobno brane od štetnika, a kao gnojivo se koristi balega kojom se pune kravlji rogovi, ali i drugi pripravci.

Više površina pod žitaricama, sjetva uljane repice smanjena

22.02.2021.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u 2020. u usporedbi s godinom prije povećale su se površine zasijane žitaricama za 3,7 posto.

EU sljedeće generacije: Do kraja ljeta u Hrvatsku stiže oko 800 milijuna eura

19.02.2021.

Navedeni instrument vrijedan je ukupno 750 milijardi eura, a najveći dio toga iznosa bit će isplaćen članicama kroz Mehanizam za oporavak i otpornost, 672,5 milijardi eura, od toga su 312,5 milijardi bespovratna sredstva, a 360 milijardi zajmovi. Hrvatska

Zakon o sjemenu i borba za starinske sorte

15.02.2021.

Iako se na Zakon o sjemenu čekalo punih 15 godina nacrt je podignuo pravu buru u javnosti. Imamo - načelno - dvije sukobljene strane. Struka i sjemenari zakon pozdravljaju. Uvest će, kažu, više reda na tržištu sjemena, definirati farmersko sjeme, te uskla

Tag cloud

  1. 2090 članka imaju tag hrvatska
  2. 2166 članka imaju tag turizam
  3. 1366 članka imaju tag izvoz
  4. 1614 članka imaju tag financije
  5. 1162 članka imaju tag svijet
  6. 860 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  7. 1099 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 1057 članka imaju tag trgovina
  9. 890 članka imaju tag zapošljavanje
  10. 1000 članka imaju tag ict
  11. 892 članka imaju tag investicije
  12. 725 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 1027 članka imaju tag EU
  14. 930 članka imaju tag industrija
  15. 806 članka imaju tag menadžment
  16. 944 članka imaju tag kriza
  17. 395 članka imaju tag koronavirus
  18. 632 članka imaju tag maloprodaja
  19. 417 članka imaju tag poticaji
  20. 583 članka imaju tag marketing
  21. 532 članka imaju tag tehnologija
  22. 511 članka imaju tag krediti
  23. 368 članka imaju tag opg
  24. 384 članka imaju tag eu fondovi
  25. 301 članka imaju tag potpore
  26. 379 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 450 članka imaju tag obrazovanje
  28. 424 članka imaju tag prehrambena industrija
  29. 403 članka imaju tag porezi
  30. 384 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 331 članka imaju tag osijek
  32. 436 članka imaju tag dzs
  33. 390 članka imaju tag hnb
  34. 440 članka imaju tag banke
  35. 315 članka imaju tag hgk
  36. 395 članka imaju tag vlada
  37. 334 članka imaju tag agrokor
  38. 357 članka imaju tag energetika
  39. 405 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici