Raste uvoz hrane, a pada nam broj obrađenog zemljišta u zemlji

U prvih šest mjeseci ove godine uvezli smo hrane u vrijednosti 1,3 milijardi američkih dolara, a što je porast za 36 posto u odnosi na isto razdoblje lani. Imamo rastući uvoz, naspram polja Slavonije, Ravnih kotara i plodne doline Neretve, uz 219. 000 službeno registriranih nezaposlenih u zemlji, čime bi to mogli promijeniti, a uvoz smanjiti, poručio je Ivica Mudrinić, predsjednik Gospodarskog socijalnog vijeća na čijoj se današnjoj sjednici razmatralo stanje u poljoprivredi te nacrt konačnog prijedloga Zakona o poljoprivrednom zemljištu.
Novom prijedlogu zakona kojim aktualna vlast nastoji Hrvatsku pretvoriti, u vrijeme sve veće potražnje za hranom, u državu sa samodostatnom poljoprivrednom, oštro se usprotivio sindikat iz više razloga.

O zemljištu odlučuju lokalni šerifi
Među ostalima ističu strah od manipulacije vlasti na lokalnoj razini koja će odlučivati o prodaji poljoprivrednog zemljišta, te na taj način državno zemljište biva na vjetrometini lokalnih šerifa, ocijenio je u ime sindikalne strane u GSV-u Vilim Ribič. Ne postoje jasni mehanizmi kontrole, zbog čega postoji mogućnost manipulacije, pribojava se sindikat, poručujući da ne vide uopće razloga da se državno zemljište prodaje. Bolje je rješenje da se daje u zakup, smatraju sindikalisti, nego da o njemu reketarenjem i ucjenama kombinata ili nekog trećeg odlučuju vlasti u općinama, županijama i gradovima.

Bilo da se prodaje ili pak daje u zakup, Hrvatska je suočena sa sve manjim brojem obrađenih hektara poljoprivrednog zemljišta i sve manjim zanimanjem za tu granu gospodarstva, iako potražnja za hranom nikada nije bila veća.

U razdoblju od 2004. do 2007. godine, u našoj je zemlji za 20 posto smanjen broj obrađenih oranica, a poljoprivreda nam je postala daleko nekonkurentna da bi mogla parirati rastućem uvozu.

Hrvatska poljoprivreda ne može pokriti uvoz hrane
Božidar Pankretić, ministar poljoprivrede smatra da Hrvatska može čak jedan milijun hektara staviti u cijelosti u poljoprivrednu funkciju, ali da za to treba novac, ali i zakon, koji bi se uskoro trebao naći pred usvajanjem u Saboru.

No, nemamo znanja, nemamo investicija u poljoprivredu, nemamo tehnologiju, smatra prvi čovjek ministarstva oslikavajući primjerom zaostalost domaće proizvodnje hrane.

„Jedna moderna farma u kojoj je investirano prema zadnjoj tehnologiji može imati krave koje daju od 7 do 9.000 litara mlijeka godišnje, dok naše farme imaju krave koje daju do 3.500 litara mlijeka godišnje“. Naša poljoprivreda sa sadašnjim uvjetima proizvodnje nije konkurentna da pokrije uvoz hrane, pa čak niti da mu se približi, smatra Pankretić.