Ratarska računica izgleda bolje, što možemo očekivati od pšenice i ječma roda 2024?

Hrvatski ratari posijali su kukuruz, suncokret i soju i gledaju u nebo koje ovih dana donosi željene kišne oblake. Dok olujni vjetar prijeti da će povaljati ječam i pšenicu, pripremaju se kombajni za novu žetvu. U ječam će ući već kroz 10-tak dana. Rijetko koje godine se počeo žeti tako rano. Posljedica je to tople zime i proljeća koje je ubrzalo vegetaciju za oko 2 tjedna. Slično je i u voćnjacima i maslinicima širom Hrvatske.

Gledajući ječam i pšenicu to ubrzanje je zapravo poželjno jer je često topli i sušni lipanj znao pokvariti ratarske prinose. Pod utjecajem visokih temperatura sredinom lipnja redovito bi dolazilo do pada prinosa i kvalitete pšenice zbog prijevremenog sazrijevanja zrna na lipanjskih 35°C, vidite priču “Hrvatska, Bogomdana zemlja za poljoprivredu?”.

Uglavnom su u dobroj kondiciji i izgleda da nas očekuje jedna dobra prinosna godina za ove kulture. "Kila" će biti iako su ratari štedjeli na gnojidbi, posebice na temeljnoj u jesen. Procjene su čak 50-70 posto. Koliko čujem, bili su dovoljno mudri da na dušiku u proljeće ne zakidaju svoja polja. Čini se da jesenske uštede neće ostaviti većeg traga na prinosima jer ipak je temeljna gnojidba nešto što se više radi za budućnost dok zalihe fosfora i kalija u tlu često omoguće da se jednogodišnja štednja ne odrazi značajno na prinose te godine.

U fazi istitravanja
Dodatni element je što je sve više ratara počelo gledati svoje analize zemljišta i razumijevati da su im na mjestima zalihe fosfora i kalija visoke i da mogu u godinama skupih gnojiva kalkulirati sa gnojidbom.

Jesen 2023. je bila mokra i sjetva otežana što je dodatno deprimiralo hrvatskog ratara. Proljeće 2024 je ispodprosječno suho zbog čega neće biti većeg utjecaja bolesti na prinose. Prošle je bio masakr od kišnog proljeća i bitno smanjeni prinosi pšenice – u prosjeku oko 2 tone po hektaru manje s lošijom kvalitetom od prosjeka što je dodatno utjecalo na smanjenje cijene.

Tlo u većini Hrvatske ovo proljeće je bilo u manjku vlage jer je prvih 4 mjeseca 2024. palo 100-njak litara manje kiše od prosjeka. Višak vlage s kojim su kulture ušle u zimu je potrošen već negdje u ožujku/travnju. Ipak čini se da je bilo dovoljno vlage i da manje oborina neće ostaviti većeg traga na prinosima. Kako sam se sinoć vratio iz Slavonije, vidi se da se na nekim poljima pšenice pojavljuju prvi ožiljci od suše. Solidna kiša koja je ovih dana pala dat će pšenici dovoljno oborina da normalno izgura do kraja žetve.

Nažalost, oborine su bile točkaste pa se neki neće složiti sa ovom mojoj tvrdnjom. No, toliko za uvod, zapravo bih se ovom pričom htio osvrnuti na dvije postojeće Poljoprivredne priče. Prva je "Stiže crna ratarska zima“ iz listopada 2023., a druga je "Kukanje pšenice roda 2024“ s početka travnja 2024. godine. Obje traže neku vrstu osvrta jer smo sad u poziciji da smo puno bliže žetvi i da nam se puno bolje naziru prinosi, a i tržišna situacija je jasnija. A i da vidimo jesam li "pogodio“ ili "promašio“.

U priči "Stiže crna ratarska zima“ postavio sam više teza:

Prvo da će hrvatski ratar štedjeti na repromaterijalu, prije svega na gnojivu
Drugo da će pasti prodaja mehanizacije
Treće da bih se kladio da će cijene roba u 2024. biti više nego u 2023. i da ne treba sad štedjeti nego da treba maksimalno uložiti jer će cijene roba rasti
Što se tiče prve dvije, nije to bila nikakva posebna mudrost za zaključiti. Ova treća teza je bila hrabrija, ali meni poprilično logična. Povijest cijena uljarica i žitarica je pokazala da razdoblja porasta traju u pravilu jednu sezonu i da nakon toga slijedi pad. S obzirom da su se naslagale dvije velike krize – u periodu 2021-2022. smo imali 2 odlične godine što se tiče cijena. Lani se dogodio veliki pad cijena uljarica i žitarica, i sada smo u fazi istitravanja odnosno pronalaska nove točke balansa ponude i potražnje.

Rast cijena žitarica i uljarica
Trenutno su cijene pšenice MATIF na oko 250 EUR/toni što je dosta solidna pozicija gledajući zadnjih 3 mjeseci gdje je bila par dana i ispod 200 EUR/toni. Na MATIF cijeni od 200 EUR/toni proizvodi se gubitak pa je nekako bilo za očekivati da će pritisak cijena biti prema gore. Rast je toliki da se mnogi trenutno pitaju je li pametnije prihvatiti neku od otvorenih ponuda hrvatskih otkupljivača ili se nadati još većem rastu cijena kako se približavamo žetvi. Povijest je pokazala da hrvatski ratar uglavnom čeka žetvu i da nema naviku ugovarati "na zeleno“. Porastu cijena žitarica i uljarica su prije svega pomogli su i globalni trendovi s oborinama u nekim dijelovima svijeta i smanjenim zalihama pšenice koji su pogurali cijenu prema gore.

Što to sve znači za hrvatskog ratara i njegovu računicu? Ako pšenica na burzama ostane iznad 250 EUR/toni znači da može u otkupu u Hrvatskoj očekivati cijenu od 190-200 EUR/toni ovisno o kvaliteti. Na našem tržištu su cijene nešto niže nego inače, nemam logičnog razloga nego da je utjecaj ukrajinskih roba još uvijek velik i da naše vrijede 10 EUR/toni manje nego što bi inače vrijedile u "normalnim“ okolnostima.

Trenutne ponude za stočni ječam na hrvatskom tržištu su oko 160-170 EUR/toni. Uspoređujući sa žetvom 2023. godine, cijene pšenice i ječma su trenutno oko 20-30 EUR/toni više nego godinu ranije, pa se ta razlika prelijeva i na otkupne cijene od sela.

Što se tiče ratarske računice proizvodnje pšenice, nju sam obradio u priči "Kukanje pšenice roda 2024“. S obzirom da je odmaklo vremena htio bih revidirati ratarsku računicu, odnosno smanjiti kukanje. U toj priči sam pretpostavio troškove pšenice roda 2024. od oko 1400 EUR/ha i tu se ništa puno nije promijenilo. Moguće je da je poneki hrabri ratar čekao duže s kupnjom dušičnog gnojiva pa je tu nešto sitno uštedio.

Prinos ako ostavimo na 7 tona/ha, a cijenu kilograma pšenice podignem za 30 EUR/toni, ratarska računica izgleda bolje za 210 EUR/hektaru. To je značajna razlika i vodi većinu ratara u pozitivu na proizvodnji pšenice i ječma, a bolje proizvođače i u solidnu zaradu jer su troškovi proizvodnje pšenice oko 200 EUR/toni odnosno 160 EUR/toni kad ukalkuliramo poticaje. Možda 210 EUR/ha više ne zvuči puno, ali pomnožite sa cca 250.000 hektara pšenice, ječma i ostalih strnih žitarica. Radi se o lijepih 50 milijuna EUR više stvorene vrijednosti u hrvatskom ratarstvu i poljoprivredi. Kako je žetve pšenice još mjesec dana stigne se računica još poboljšati, ali i pokvariti.

Špekuliranje nije naša utakmica
Ovo je jako dobro jer kriza u sektoru je velika, puno ratara diše na škrge jer nemaju nikakvih akumulacija, i najavljuju neka bolja vremena u ratarstvu. Oporavak cijene je trenutno i na kukuruzu, ali i uljaricama što uz pad cijena gnojiva daje nadu da će ratarska 2024. biti pozitivna.

Kako svaka kriza donese i nešto dobro, istaknuo bih da sve više ratara prelazi ili razmišlja u uvođenju povrtlarstva u svoj plodored. I da je sektor svinjogojstva, tova junadi i jaja i odličnoj formi i da se još uvijek, ili napokon, dobro zarađuje u stočarstvu. To možda potakne i neke ratare na bavljenje stočarstvom. Uz tržišni poguranac tu su i fondovski, npr. Intervencija 73 i poticajni poguranci kao što su proteinski usjevi. Sve skupa mi se čini da dosta sila djeluje u pozitivnom smjeru za naše stočarstvo.

Dalje, nadam se da će dobiti ove krize biti i svijest da niti proizvođač niti otkupljivač ne treba špekulirati s prodajom robe jer to nije naša utakmica. Na cijene roba utječu globalne sile i to su sile van naše kontrole. Pokušati razumjeti ih je čisto kockanje, jer tko može predvidjeti suše, globalne ratove ili pandemije? Mnogi su izgubili milijune na robi 2022. špekulirajući da će cijena kukuruza ili pšenice ostati visoka ili rasti preko 400 EUR/toni.