Rekordan rast troška plaća u Hrvatskoj, među najvećima u EU

RADNICI u Hrvatskoj su jedni od najjeftinijih u EU. Trošak plaće za sat rada je 2022. iznosio samo 10.4 eura, daleko manje od prosjeka EU koji je iznosio 22.9 eura, tek trećinu troška plaće po satu rada u Njemačkoj, Nizozemskoj i Irskoj. Samo u Poljskoj, Latviji, Mađarskoj, Rumunjskoj i Bugarskoj je jeftinije.

Ali prema najnovijim podacima trošak plaće po satu rada u Hrvatskoj snažno raste, po jednoj od najvećih stopa u EU. To je definitivno dobra vijest za sve jer je u skladu s podatkom da Hrvatska ostvaruje jednu od najvećih stopa rasta gospodarstva u EU. To znači i da je Hrvatska počela sustizati razvijene države EU ne samo po BDP-u nego i prema stvarima koje su ljudima puno bliže, kao što su plaće.

Struktura rasta prema djelatnostima skriva jednu pozitivnu i jednu negativnu pojavu. Rast troška plaća po satu rada u prerađivačkoj industriji je veći nego u većini ostalih djelatnosti, ali najviše rastu plaće u djelatnostima povezanima s javnim sektorom. I to prije najavljenog velikog rasta plaća u javnom sektoru ove godine.

Trošak plaća po satu rada u Hrvatskoj raste puno brže nego u ostatku EU
Najnoviji podaci za zadnja tri mjeseca 2023. pokazuju da je na godišnjoj razini, tj. u odnosu na zadnja tri mjeseca 2022. trošak plaće po satu rada narastao za 16 posto u Hrvatskoj. To je jedan od najboljih podataka u EU, gori samo od Rumunjske (16.9 posto) i Mađarske (16.3 posto).

Indeks troškova rada, kojim se računa rast, pokazuje rast troškova rada po satu koje imaju poslodavci, u nominalnim vrijednostima, odnosno bez prilagođavanja za kretanje cijena. Izračunava se dijeljenjem cijene rada u nacionalnoj valuti s brojem odrađenih sati.

Stoga treba naglasiti da se isključivo radi o brojčanom rastu plaće, nema nikakve veze s rastom cijena i ne korigira se za njega. Ostali troškovi rada koji se ne odnose na plaće nisu uključeni.

Najmanji rast je zabilježen u Italiji (pad od 0.1 posto), Danskoj (1.9 posto), Njemačkoj (2.2 posto), Francuskoj (2.7 posto) i Irskoj (2.5 posto). Osim već spomenute susjedne Mađarske, snažan rast su imale susjedna Slovenija (12.5 posto) i Srbija (12.4 posto).